Srpsko narodno vijeće
Ovo je članak o Srpskom narodnom vijeću. Za tijelo koje je vodilo osnivanju SAO Krajine pogledajte članak Srpsko nacionalno vijeće.Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.[1][2] Tijelo je posvećeno radu na zaštiti i afirmaciji ljudskih, građanskih i nacionalnih prava, politike očuvanja identiteta te na promociji aktivnog sudjelovanja i integracije Srba u hrvatsko društvo.[2] Temeljne vrijednosti SNV-a su demokracija, razvijeno civilno društvo, tolerancija i multikulturalnost.[3] SNV djeluje i kao nacionalna koordinacija lokalnih i regionalnih vijeća srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.[1]
| Srpsko narodno vijeće
Српско народно вијеће
| |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | SNV |
| Prethodnik | Savez srpskih organizacija |
| Utemeljena | 1997. |
| Tip | samouprava nacionalne manjine |
| Lokacija | Gajeva 7, Zagreb |
| Službena stranica | snv.hr |
Tijelo je osnovano 1997. godine na inicijativu Saveza srpskih organizacija (SKD Prosvjeta, Srpski demokratski forum, Zajednica Srba Rijeke i Istre, Zajedničko vijeće općina).[1] Zakonsko utemeljenje za osnivanje organizacije nastalo je činom potpisivanja Erdutskog sporazuma kojim je započeta mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja.[4] SNV aktivno sudjeluje u radu Savjeta za nacionalne manjine, krovnog autonomnog tijela svih nacionalnih manjina.
SNV organizira značajnu izdavačku djelatnost koja uz prepoznatljivi tjednik Novosti i znanstveni časopis Tragovi uključuje i brojne druge pojedinačne i serije publikacija. Tijelo je 9. travnja 2005. donijelo odluku o usvajanju zastave srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kojom se ovaj nacionalni simbol počeo službeno koristiti i izvan istočne Slavonije (gdje se koristi od 1997.) u cijeloj Hrvatskoj.
Osnivanje i status
urediTemeljni dokument SNV-a, Statut, definira povijesno utemeljenje postojanja organizacije na pravnim izvorima koji su kroz prošlost potvrđivali pravo Srba na osobnu autonomiju pozivajući se posebice na A) odluke vladara iz 8 nabrojenih godina kao i dokument Rescriptum Declaratorium iz 1779. godine, B) zakonske članke iz 1790., 1848. i 1868. godine, C) carski ukaz od 10. kolovoza 1868. godine, D) Zakon od 14. svibnja 1887. godine i druge akte Sabora koji se odnose na prava Srba u Trojednoj Kraljevini, E) dokumente Narodnog vijeća SHS te D) dokumente Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske.[5] Statut kao pravne osnove za rad SNV-a navodi članke 3., 14., 15. i 43. Ustava Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao i brojne nabrojene međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih i manjinskih prava.[5]
Odluka Ustavnog suda o statusu krovne organizacije
urediStatus SNV-a kao krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj bio je predmet pravnog spora pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske koji su protiv SNV-a pokrenuli Srpski demokratski forum i Socijalistička partija Hrvatske koji su odbijali obvezu da im SNV bude krovna odganizacija.[6] Spor je bio motiviran promjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2010. godine koje su sadržavale odredbu „Srpsko narodno vijeće djeluje kao Koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine za područje Republike Hrvatske i ima pravnu osobnost”.[7] Tužitelji su osporili ovaj članak smatrajući da budući da ustavni zakon ne propisuje drugim manjinama nacionalne koordinacije već to ostavlja samoj zajednici, ova odredba dovodi Srbe u neravnopravan položaj prema drugim manjinama.[7]
Ustavni sud tom je prilikom odbio SNV-u svojstvo pravne osobe s određenim javnim ovlaštenjima te istakao kako je vijeće po svom pravnom karakteru jedna od udruga.[6] Prema tadašnjoj interpretaciji suda, priznanje pravne osobnosti javnog tijela dalo bi SNV-u dvostruki i međusobno suprotstavljeni subjektivitet od kojih status udruge jamči slobodu udruživanja dok za pravnu osobu javnog prava tog jamstva nema te ga se zakonom može čak i ograničavati.[7] Kako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ipak predviđa mogućnost postojanja krovnih udruga nacionalnih manjina Ustavni je sud donio zaključak kako zakon SNV doživljava kao posebno istaknutu i glavnu udrugu građana srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ali da mu to svojstvo ne dolazi na temelju propisa, nego samo na temelju slobodnog izraza demokratske volje ostalih pripadnika srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.[6]
Povijest
uredi1997. do 2000. godine
uredi1999. godine SNV je započeo s objavljivanjem tjednika Novosti koji je kroz godine postao medij sa prepoznatljivim identitetom dostupan i u komercijalnoj prodaji na brojnim kioscima diljem zemlje.
Od 2000. do ulaska Hrvatske u EU 2013. godine
uredi5. siječnja 2004. godine hrvatski premijer Ivo Sanader bio je prvi premijer koji je bio gost na SNV-ovom prijemu pred proslavu pravoslavnog Božića po julijanskom kalendaru.[8] Dolazak premijera, njegov proeuropski govor naklonjen integriranju srpske zajednice i korištenje pozdrava Mir Božji, Hristos se rodi doživljeni su tada kao pozitivan šok za cijelu zemlju.[8]
2006. godine SNV je osnovalo Arhiv Srba u Hrvatskoj kao tijelo koje prikuplja gradivo koje se odnosi na povijest Srba u Republici Hrvatskoj.[9] U zajedničkoj organizaciji s kustoskim kolektivom WHW i uz podršku Zagrebačkog gradskog ureda za kulturu, Ministarstva kulture i Rosa Luxemburg fondacije, 2012. godine organizirana je izložba Spomenici u tranziciji. Rušenje spomenika NOB-e u Hrvatskoj.[10]
Povijest organizacije nakon ulaska Hrvatske u EU
urediOd travnja 2016. godine, zajedno sa židovskom zajednicom i organizacijama antifašista, SNV je zbog relativizacije i revitalizacije ustaštva u hrvatskom društvu započeo bojkot službene državne komemoracije u koncentracijskom logoru Jasenovac te su organizirane odvojene komemoracije predstavnika naroda žrtava i antifašističkih organizacija.[11] Odvojenim komemoracijama prisustvovali su veleposlanici ili predstavnici veleposlanstava Izraela, SAD-a, Francuske, Norveške, Kanade, Njemačke, Austrije, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i Srbije u Hrvatskoj što je protumačeno kao jasna poruka diplomatskog zbora.[12][13][14] Udruge i pojedinci na političkoj radikalnoj desnici prosvjedovali su u prosincu 2016. pred zgradom SNV-a protiv odluke saborskog odbora za Ustav o uklanjanju ploče sa natpisom "Za dom spremni" iz Jasenovca uzvikujući ustaški pozdrav.[15] SNV i druge organizacije prihvatile su ponovno sudjelovanje na službenoj državnoj komemoraciji tek 2020. godine uz ogradu da je povratak znak dobre volje prema vlastima i da povratak ne znači da će tamo biti i dogodine ako se odnos prema žrtvama Jasenovca ne popravi.[16]
Treća Velika skupština SNV-a koja je 13. veljače 2018. godine održana u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog zatražila je da se Zajedničkom vijeću općina i SNV-u formalno prizna status manjinske samouprave, u skladu s posebnim osnivačkim izvorištima, a koji bi bio pravno usporediv bar sa statusom bolnice ili fakulteti, a ne neformalnog udruženja općina.[17] Vlada Republike Hrvatske odgovorila je na zahtjev kako vlada promiče uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama ali i da Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017.–2020. ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpske zajednice dok je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istakla kako „svatko ima pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem prava koja smatra važnima, tako i Srpsko narodno vijeće, a isto tako svatko ih ima pravo podržavati ili ne podržavati”.[18]
Krajem ožujka 2018. u prostorijama SNV-a osnovano je i Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj usmjereno na promoviranje sportskih interesa srpske zajednice, organiziranu participaciju u radu Hrvatskog nogometnog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora te početak korištenja sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama koja HNS dobiva od FIFA-e i UEFA-e.[19]
Razdoblje od početka 2020.
urediDan nakon potresa kod Petrinje krajem prosinca 2020. godine SNV je pokrenuo akciju Banija je naša kuća vrijednu 6.812.414,39 kuna kojom je do ožujka 2021. godine pružena pomoć osobama i obiteljima na području Sisačko-moslavačke županije.[20] Od ukupnog iznosa u novcu je prikupljeno 2.142.688,99 kuna kojima je osigurano 39 kontejnera za smještaj i 1300 paketa kao i pružanje pomoći udrugama kao što su pučka kuhinja Merhameta, Udruga slijepih SMŽ i Crveni križ SMŽ.[20] Materijalne donacije u vrijednosti od 4.744.751,12 kuna uključivale su 86 kontejnera koje je donirala Srpska pravoslavna crkva, a 25 kontejnera Veleposlanstvo Srbije kao i građevinski materijal u vrijednosti od 688.801,44 kuna.[20] Akcija je po okončanju prvog ciklusa od prosinca 2020. do kraja ožujka 2021. ponovno započela u kolovozu 2021.[21]
U prosincu 2021. godine gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević bio je prvi gradonačelnik na komemoraciji ubijenoj obitelji Zec koju su 30 godina nakon zločina organizirali SNV i Antifašistička liga Hrvatske.[22]
Dodjela nagrada i priznanja
urediSvake godine SNV na Božićnom prijemu dodjeljuje sljedeće nagrade (povelja i medalja):
- Nagrada Svetozar Pribićević - za doprinos unapređenju odnosa između Hrvata i Srba.
- Nagrada Nikola Tesla - za doprinos razvoju srpske zajednice u Republici Hrvatskoj.
- Nagrada Gojko Nikoliš - za afirmaciju antifašizma.
- Nagrada Dijana Budisavljević - za predanost humanosti.
Popis dobitnika nagrade
uredi| Godina | Dobitnici Nagrade Svetozar Pribićević | |
|---|---|---|
| Godina | Dobitnici Nagrade Nikola Tesla | |
|---|---|---|
| Godina | Dobitnici Nagrade Gojko Nikoliš | |
|---|---|---|
| Godina | Dobitnici Nagrade Dijana Budisavljević | |
|---|---|---|
1 Nagrade su dobili postumno.
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ a b c O vijeću. Srpsko narodno vijeće. Pristupljeno 29. prosinca 2021.
- ↑ a b Srpsko narodno vijeće. UNHCR Hrvatska. Pristupljeno 29. prosinca 2021.
- ↑ Srbi. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Pristupljeno 29. prosinca 2021.
- ↑ Serb National Council. Federal Union of European Nationalities (FUEN). Pristupljeno 29. prosinca 2021.
- ↑ a b Statut SNV-a – nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u RH (PDF). Srpsko narodno vijeće. Pristupljeno 30. prosinca 2021. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c Aldo Radolović. Status Srpskog narodnog vijeća: osvrt na čl. 4 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 89/2010). 2 (8). Političke analize: tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku: 70–71. Pristupljeno 29. prosinca 2021. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c Antonija Petričušić. 2012. Vijeća nacionalnih manjina (17). Revus: 91–104. Pristupljeno 6. siječnja 2022. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Davor Gjenero. 19. veljače 2018. Srbi u Hrvatskoj – zatočenici neodgovornih političara. Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 31. prosinca 2021.
- ↑ Arhiv Srba u Hrvatskoj. ARHiNET. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Spomenici u tranziciji. Kulturpunkt. 14. veljače 2012. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Enis Zebić. 12. travnja 2016. Komemoracija u Jasenovcu u sjeni bojkota. Radio Slobodna Europa. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Ines Šaškor. 18. travnja 2018. Šaškor: U Jasenovcu opet odvojeni. Radio Slobodna Europa. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ NA KOMEMORACIJU SNV-a I ANTIFAŠISTA U JASENOVCU DOŠLI BROJNI STRANI AMBASADORI Pred spornom pločom snimljeni HOS-ovci, vikali 'Za dom spremni'. Jutarnji list. 22. travnja 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Jasna poruka diplomata odlaskom u Jasenovac. Express.hr. 15. travnja 2018. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ РАДИКАЛНА ДЕСНИЦА ОДРЖАЛА МИТИНГ У ЦЕНТРУ ЗАГРЕБА Пред Српско народно вијеће дошли праваши,узвикивало се За дом спремни. Buka magazin. 17. prosinca 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Srpsko narodno vijeće u pozivu za zajedničku komemoraciju u Jasenovcu vidi važnu gestu. Dnevnik.hr. 21. travnja 2020. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ SRBI VLADI POSLALI ZAHTJEV KOJI BI MOGAO IZAZVATI POLITIČKE NAPETOSTI Žele osnivanje vijeća općina čime bi Hrvatska dobila novu teritorijalnu jedinicu. Jutarnji list. 18. veljače 2018. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Grabar-Kitarović: Zahtjev Srpskog narodnog vijeća za autonomiju legitiman. Al Jazeera Balkans. 19. veljače 2018. Pristupljeno 31. prosinca 2021.
- ↑ Osnovano Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj. Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj. 31. ožujka 2018. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ a b c Humanitarna akcija SNV-a 'Banija je naša kuća' kreće ponovo od kolovoza. Tportal. 16. srpnja 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Humanitarna akcija SNV-a "Banija je naša kuća" kreće ponovo od kolovoza. Glas Istre. 16. srpnja 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ Градоначелник Загреба на комеморацији српској породици Зец. Politika (novine). 7. prosinca 2021. Pristupljeno 30. prosinca 2021.
- ↑ a b c d Enis Zebić. 6. siječnja 2015. Božićne poruke: Za toleranciju, protiv govora mržnje. Radio Slobodna Europa. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c Slavica Šarović. 7. siječnja 2016. Božićni domjenak SNV-a. Portal za nacionalne manjine hr. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ Objavljena knjiga kolumni Hrvoja Klasića "Crveno na crno". Glas Istre. 20. listopada 2021. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ Hrvoju Klasiću nagrada “Svetozar Pribičević”. Sisak info. 9. siječnja 2017. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c Na primanju SNV-a Plenković dao obećanje: "Ta pitanja možda djeluju malo neobično, strano...". Dnevnik.hr. 6. siječnja 2018. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ Predsjedniku HSS-a Kreši Beljaku dodijeljena nagrada Svetozar Pribičević za unaprijeđenje hrvatsko – srpskih odnosa. Hrvatska seljačka stranka. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c d SNV: Svečani prijam u povodu Božića po julijanskom kalendaru. Hrvatska radiotelevizija. 6. siječnja 2020. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c d Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije; Plenković: Smanjimo nervozu i polarizaciju. Glas Istre. 6. siječnja 2022. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c Nenad Jovanović. 14. siječnja 2017. Doprinos boljem društvu. Novosti (samostalni srpski tjednik). Pristupljeno 18. siječnja 2022.
- ↑ a b c Davorka Blažević. 8. siječnja 2019. Zoran Restović, dobitnik nagrade SNV-a “Gojko Nikoliš”: Žalosti me da u državi koja u Ustavu ima antifašizam i dalje ruše antifašističke spomenike, i to u kontinuitetu…. TRIS portal. Pristupljeno 18. siječnja 2022.