Lavina
„Usov” preusmjerava ovdje. Za grad u Češkoj, v. Úsov.Lavina ili usov, ponekad pleonazmično i snježna lavina, nazivi su za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine većih nagiba, najčešće zimi i u rano proljeće.
Stvaranje
urediStrma planinska područja pogoduju nagomilavanju snježnih masa koje se pod utjecajem vjetra, potresa, jakog zvuka (pucanj, pisak lokomotive, ljudski glas) ili kretanja ljudi i životinja naglo obrušava niz padinu u dolinu.[1]
Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, kreću se velikom brzinom (do 100 m/s) i ispred sebe stvaraju vjetar velike rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (kamenja, blokova stijena i drveća) pomiješanog sa snijegom.[1]
Šteta
urediLavine često izazivaju velike štete i gubitak ljudskih života, mada su s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja svojim razmjerima ograničene u usporedbi sa drugim prirodnim katastrofama. Međutim, one u nekim slučajevima uz ljude ruše i naselja, uništavaju komunikacije (kablove) i šume. Primjer snježne nezgode velikih razmjera je Peru 10. 1. 1962. godine. Ovom prilikom, lavina je uništila devet naselja i usmrtila 4000 ljudi.[2]
Lavine su vrlo česta pojava na Alpama, a rijetka na Prokletijama. Evropske mjere zaštite od lavina su sljedeće:[1]
- organiziranje službe nadzora i upozoravanja na opasnost
- umjetno izazivanje malih lavina prije velikog nagomilavanja
- sprečavanje nagomilavanja snijega na ugroženim mjestima
- podizanje građevina za usmjeravanje i usporavanje snježne mase
Tablica rizika
urediSljedeća tablica predstavlja rizik od nastanka lavine određen u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti. Prema njoj, u Francuskoj je najčešće rizik trećeg i četvrtog stupnja, dok su u Švicarskoj najzastupljeniji drugi i treći stupanj.[3]
| Stupanj rizika | Stabilnost snijega | Zastavica | Opis stepena |
|---|---|---|---|
| nizak (1) | snijeg je u principu stabilan | 
|
doći će do lavine samo ako težak teret pređe preko najstrmijih padina; svake spontane lavine su zanemarljive; stanje stabilno |
| ograničen (2) | snijeg je djelimično stabilan na nekim strminama, dok je na ostatku stabilan |
|
do lavine dolazi samo ako preko padina pređe težak teret, posebno na relativno strmim padinama; nema spontanih klizanja snijega |
| srednji (3) | na većini strmina snijeg je samo djelimično stabilan | 
|
do lavine može doći na bilo kojoj padini čak i sa relativno malim teretom; na posebno osetljivim padinama može doći do osrednjih spontanih klizanja snijega |
| visok (4) | na svim strminama snijeg generalno nije stabilan |
|
do lavine lako može doći na bilo kojoj padini sa relativno malim teretom; na posebno osjetljivim padinama može doći do povelikih spontanih klizanja snijega |
| vrlo visok (5) | snijeg je u principu nestabilan | 
|
na svim strminama može doći do velikih spontanih lavina |
Tablica jačine
urediSljedeća tablica predstavlja jačinu lavine po njenom postanku određenu u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti.[3]
| Stupanj | Ishod | Šteta | Veličina |
|---|---|---|---|
| bljuzga (1) | snijeg obara, ali ne i zakopava ljude | mala; obično povrede ljudi (rijetko smrt) | dužina < 50 m zapremina < 100 m³ |
| mala (2) | snježna masa se zaustavlja na samoj padini | zakopavanje, povređivanje i usmrćivanje | dužina < 100 m zapremina < 1000 m³ |
| srednja (3) | snježna masa stiže do dna same padine | oštećenja drveća, građevina i vozila | dužina < 1000 m zapremina < 10.000 m³ |
| velika (4) | snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine | obaranje drveća, građevina i vozila | dužina > 1000 m zapremina > 10.000 m³ |
|
Upravljanje rizikom od lavina | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Austrija Švicarska
| |
| Regija: | Evropa |
| Godina upisa: | 2018. |
| ID: | 01380 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Upravljanje rizikom od lavina
urediUpravljanje rizikom od lavina oblikovalo je identitet alpskog stanovništva, jer se svake zime suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, turiste, sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.[4] Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. Vjekovima su stanovnici i gorštaci razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.
U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu kulturu dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.
Nematerijalna kulturna baština
urediUpravljanje rizikom od lavina je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao zajednički element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Austriji i Švicarskoj. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Port Louisuu na Mauricijusu.[5]
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). „Led na kopnu”. Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2.
- ↑ „Avalanche kills thousands in Peru”. History Channel. Pristupljeno 1. 6. 2013.
- ↑ 3,0 3,1 George, David. „An Analysis of French Avalanche Accidents for 2005-2006”. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-12. Pristupljeno 1. 6. 2013.
- ↑ UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.
- ↑ UNESCO: Upravljanje rizikom od lavina - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.01.2023(en)
Literatura
uredi
- Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). „Led na kopnu”. Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2.