Monun

Monunius (Monun, Monunios) je bio ilirski kralj iz plemena Dardanaca koji je živio u III stoljeću p. n. e. (vladao oko 300-280. godine p. n. e.). Bio je sin Bardilisa II ili možda Graba. Činjenica da je nekoliko dardanskih vladara imalo isto ime razlog je određenim zabunama; historičar John Wilkes navodi: "Niti je sigurno da je to bio isti vladar koji je stekao moć među Taulantima", zatim, "Nije utvrđeno da se radi o istom Monuniusu koji je ponudio pomoć protiv Kelta..."^[1]

Prvi njegov spomen u pisanim izvorima je u vezi saveza protiv makedonskog kralja Ptolomeja Kerauna, koji sklopio jedan drugi Makedonac, Ptolomej, Lizimahov sin, sa Monuniosom Ilircem (Monunio Illyrio), sin kralja Bardilisa II i njegov nasljednik, a možda i Graba koji je vladao 25 god ranije.^[2]

Monun i novac

Historičar Wilkes navodi i da je Monunius bio prvi Ilir koji je kovao svoj novac i to u Dyrrhachiumu (današnji Drač, u Albaniji). Da li se radi o stvarnom suverenitetu i potpunoj potčinjenosti ove grčke kolonije ili je to bio formalni suverenitet sa jačim političkim, ekonomskim i kulturnim suverenitetom nije jasno.^[3]^[4] Poznato je da su grčki autonomni gradovi na svojim kovanicama imali znak autonomnosti u vidu signiranja magistrata i monetarnog službenika. Upravo takav signir magistrata ima i na dirahijskom novcu signiran i imenom i vladarskom titulom Monunuja. Po tome se zaključuje da Monunijev "suverenitet" nad ovim jadranskim gradom nije značio i suverenitet Ilirske kraljevine, kojoj je Monunije bio na čelu.

U Albaniji je pronađeno i 40 srebrnih novčića za koje se vjeruje da su bili Monuniusovi. Na novčićima se nalazi prikaz krave koja doji i gleda tele a iznad njih je donja vilična kost vepra. Na drugoj strani se nalazi dvostruko pravougaono polje podijeljeno na četiri dijela sa simetričnim simbolima. Sa vanjske strane pravougaonika nalazi se ime (M)ONOYNIOY - Monunius i BACIΛEΩ(Σ) - kralj.^[5]

Kod Ohridskog jezera, u blizini ilirsko-makedonske granice pronađen je bronzani šljem na kome je upisano Monuniusovo ime.