Prva sušačka hrvatska gimnazija

45°19′32″N 14°27′16″E / 45.3256823852108°N 14.4545692205429°E

**Prva sušačka hrvatska gimnazija**
Datum osnutka:	23. studenoga 1627.
Osnivači:	Isusovački red
Lokacija:	Rijeka
Funkcija:	Isusovački kolegij
Period:	Barok
Arhitektonski nacrt zgrade
Godina izgradnje:	1896.
Godina preseljenja:	1896.
Mjesto preseljenja:	Sušak
Arhitekti zgrade:	Ludwig i Hulssner
Stil gradnje:	neorenesansni
Zgrada gimnazije danas

Adresa:	Gajeva 1
Funkcija:	Srednja škola
Broj razreda:	20
Broj učenika:	593
Broj nastavnika:	48
Ravnatelj:	Đudita Franko
Web stranice:
http://gimnazija-prva-susacka-ri.skole.hr/
http://pshg.net/

Prva sušačka hrvatska gimnazija nastala je 23. XI 1627. godine u Rijeci, a ne na Sušaku, na Grivici kraj katedrale sv. Vida, kada isusovci započinju s gimnazijskim obrazovanjem koje traje neprekidno do današnjeg dana. Svečanu misu prilikom otvorenja vodio je senjsko - modruški biskup Ivan Agatić koji je tom prigodom održao govor na hrvatskom jeziku.

Gimnazijsko obrazovanje trajalo je šest godina, a nastava se, kao i u ostatku Evrope izvodila na latinskome jeziku, a za većinu koja nije znala latinski postojao je pripravni tečaj (curcus praeparatoricus). U prosjeku je za vrijeme rada isusovačke gimnazije u svim razredima bilo 150 do 200 đaka. Đaci svakog razreda imali su svoje nazive, počevši od najnižega: parvisti, principisti, gramatici, sintaksisti, poete, retori. Isusovci su učenike poticali na izvanškolski rad. Bila su organizirana natjecanja u znanju, javne rasprave ili dispute, a posebno su đaci sudjelovali u raznim gradskim manifestacijama i priredbama u povodu pojedinih praznika. Iako je red isusovaca ukinut 1773. , gimnazija nastavlja s radom.

Nastava na hrvatskom jeziku

Školske godine 1848/49. se uz veliko zalaganje Frana Kurelca nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje do danas. Za vrijeme Jelačićeve okupacije Rijeke, šk.g. 1853/54. gimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni faktor odgoja riječkih Hrvata.

Godine 1868. Rijeka je vraćena Ugarskoj kao Corpus separatum. U gimnaziji se i dalje nastava obavlja na hrvatskom jeziku, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Izidor Kršnjavi koji je pronašao novi smještaj školi u Hrvatskoj, na Sušaku. .

Preseljenje na Sušak

1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv. Sušačkoj gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a posljednja promjena se je dogodila 1990-ih kada u skladu s promjenom režima se mijenja naziv u Prva sušačka hrvatska gimnazija.

Poznati učenici

Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Fran Kurelac, Andrija Mohorovičić, Ivan Dežman, Eugen Kumičić, Rikard Katalinić Jeretov, Antun, Ivan i Matija Mažuranić, Matko Laginja, dr. Viktor Ružić, Drago Gervais, Andrija Rački, Janko Polić Kamov, Ivan Zajc, Antun Motika, Vladimir Nazor, Ljudevit Jonke.

Galerija slika

Unutrašnjost zgrade
školsko zvono iz 1924. godine