Aristolochiaceae
Aristolochiaceae je porodica cvjetnica iz reda Piperales, sa sedam rodova u pet potporodica i ukupno oko 400 poznatih vrsta. Tipski rod je Aristolochia L.
| Aristolochiaceae (Porodica aristolohija ili vučjih stopa) | |
|---|---|
| (Vidi IUCN-ov crveni popis kratica) | |
 Cvijet Aristolochoia californica | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Tracheophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Piperales |
| Porodica | Aristolochiaceae Juss. |
| Potporodice | |
Opis
urediAristolohije su uglavnom višegodišnje, zeljaste biljke, grmovi ili lijane. Mrežasti, srcoliki jednostavni Listovi su rašireni, rastući naizmenično duž stabljike na lisnoj peteljci stabljici. Rubovi su obično cjeloviti. Ne postoje stipule. Cvjetovi su neobični, velikih do srednjih dimenzija, a rastu u osovinama listova. Imaju bilateralnu (dvostranou) ili radijalnu simetriju.
Fitohemija
urediMnogi pripadnici roda Aristolochia i neki iz roda Asarum sadrže toksin aristolohijska kiselina, koji odvraća biljojede, a poznato je da može biti karcinogen kod pacova. Vrste "Aristolochia" kancerogene su za ljude.
Ekologija
urediNeki leptiri, kao što je lastavičin repak, na polažu jaja na listove vrsta roda Aristolochia, a larve se hrane se biljkom, ali na njih ne utiče toksin, koji zatim štiti odrasle leptire od predatora.
Klasifikacija
urediAristolochiaceae su magnoliide, bazna grupa angiospermi koje nisu dio velikih kategorija monokotiledona ili eudikotiledona. Prema APG IV APG IV (2016), priključene su bivše porodice Hydnoraceae i Lactoridaceae, jer bi njihovo isključenje aristolohije ostavilo kao klasičnu parafiletsku grupu.[1] Neke novije klasifikacijske sheme, poput ažuriranja Grupe za filogeniju angiospermi svrstavaju porodicu Aristolochiaceae u red Piperales, ali je i dalje prilično uobičajeno, iako dopunjena, da se ponekad veže s nekim drugim porodicama u njihov posebni red (Aristolochiales).
Filogenija
urediNa razini roda, u kladogramu Aristolochiaceae mogu se razlikovati četiri sklopa:
- Aristolochia je blisko srodan sa Thottea.
- Hydnora je blisko srodan sa Prosopanche.
- Lactoris ima izoliran položaj.
- Asarum je blisko srodan sa Saruma, a oba imaju duboko razgranat položaj u porodici.
| Kladogram rodova porodice Aristolochiaceae | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Prikazana filogenija je prema nalazima Grupe za filogeniju angiospermi.[4][5] |
| Piperales |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
Fosilni zapisi
urediNajstariji fosilni ostaci listova su od † Aristolochites dentata iz kasne krede u Nebraski, Sjedinjene Države. Nađen je i polen † Aristolochiacidites viluiensis, iz gornje krede sibirskih sedimenata Fosilno drvo poznato je i iz Indije, od prije nekih 66 miliona godina. Fosili listova Aristolochia poznati su iz ranih i kasnih tercijarnih naslaga u zemaljama Sjeverne Amerike i kasnih tercijarnih područja Abhazije, Ukrajine i Poljske.[6] Ostaci fosilnih listova † Aristolochia austriaca opisani su iz kasnomiocenskih sedimenta nalazišta Pellendorfu Bečkom bazenu, u Austrija. † A. austriaca najsličnija je postojećim mediteranskim vrstama A. rotunda i A. baetica,[7]
Reference
uredi- ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385.
- ^ "GRIN Genera of Aristolochiaceae subfam. Asaroideae". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 9. 1. 2011.
- ^ "GRIN Genera of Aristolochiaceae subfam. Aristolochioideae". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 9. 1. 2011.
- ^ Stevens, P.F. (2001). "ARISTOLOCHIACEAE Jussieu". Angiosperm Phylogeny Website. Pristupljeno 30. 12. 2017.
- ^ "Family: Aristolochiaceae Juss., nom. cons". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 12. 4. 2007. Arhivirano s originala, 25. 5. 2014. Pristupljeno 9. 1. 2011.
- ^ Evolution and Diversification of Land Plants by Kunio Iwatsuki and Peter H. Raven, Springer Science & Business Media, 6. des. 2012
- ^ The first fossil Aristolochia (Aristolochiaceae, Piperales) leaves from Austria by Barbara Meller, Article number: 17.2.21A, https://doi.org/10.26879/420, Palaeontological Association, May 2014
Vanjski linkovi
uredi
- International Agency for Research on Cancer evaluation
- Dietary Supplements: Aristolochic Acid Arhivirano 10. 1. 2013. na Wayback Machine, U.S. Food and Drug Administration alerts
- Health Canada advising not to use products labelled to contain Aristolochia
- Aristolochiaceae in BoDD – Botanical Dermatology Database