Atomska teorija

Atom je građen od jezgra i omotača. Jezgro je centralni dio atoma, a čine ga pozitivno naelektrisane čestice protoni i neutralne čestice neutroni. Omotač predstavljaju negativno naelektrisane čestice elektroni. Protoni, neutroni i elektroni imaju zajednički naziv subatomske čestice. Nakon otkrića subatomskih čestica postavljeno je više teorija koje su pokušale opisati atom. Većina njih je napuštena a neke kao što je Bohrova se još uvijek koriste za opisivanje određenih pojava. Prema savremenom modelu atoma elektroni se opisuju kao talasi. Zbog izražene dualne prirode elektrona na njegovo kretanje nije moguće primijeniti zakone klasične mehanike. Položaj elektrona nije moguće tačno odrediti već se može govoriti samo o mogućnosti nalaženja elektrona u nekom prostoru.

Trenutni teoretski model atoma uključuje gusto jezgro okruženo vjerovatnim "oblakom" elektrona

Thomsonov model atoma

Krajem 19. vijeka je već postojao značajan broj eksperimentalnih podataka koji su potvrđivali složenu građu atoma. Na osnovu molekularno-kinetičke teorije određene su dimenzije atoma. Ispitivanjem električnog pražnjenja u gasovima, elektrolize, katodnih i kanalnih zraka dokazano je postojanje negativno naelektrisanih čestica. U isto vrijeme je dokazano da je masa elektrona mnogo manja od ukupne mase atoma. Na osnovu ovih saznanja, kao i pokušaja da objasni rezultate vlastitih eksperimenata William Thomson je predložio, a J.J. Thomson razradio prvi atomski model. U osnovi je to statički model prema kojem je atom sfera poluprečnika oko 10⁻¹⁰m, homogeno ispunjena pozitivno naelektrisanom materijom u koju su usađeni negativni elektroni. Slikovito se Thomsonov model može predstaviti kao lubenica, pri čemu masa lubenice predstavlja pozitivno naelektrisanje a košpice predstavljaju elektrone. Ovaj model je omogućavao kvalitativni opis fenomena kao što su pražnjenje u gasovima i elektroliza ali nije mogao objasniti emisiju svjetlosti.

Rutherfordov model atoma

Rutherfordov je atom planetarni sustav u kojem elektroni kruže oko jezge. Pritom na međudjelovanje elektrona i jezge djeluje centripetalna sila, koja je u ovom slučaju Coulombova sila.

Bohrov model atoma

Glavni članak: Bohrov model atoma

Također pogledajte

• Atomizam

Literatura

• Ratko Janev, Ljubo. A. Petkovski, Atomska fizika, Makedonska Akademija Nauka i Umetnosti , Skoplje, 2012