Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jest tročlano izvršno-političko tijelo koje zajednički obavlja funkciju šefa države Bosne i Hercegovine.[2] Prema članu V. Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina.[3] Bošnjački i hrvatski članovi biraju se iz zajedničke izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok se srpski član bira među glasačima u Republici Srpskoj.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | |
---|---|
![]() | |
Vrsta | Kolektivni šef države |
Skraćenica | Predsjedništvo BiH |
Prebivalište | Zgrada Predsjedništva |
Sjedište | Maršala Tita 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Imenuje ga | direktni izbori |
Mandat | Četiri godine (obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu) |
Prethodnik | Predsjedništvo Republike BiH |
Osnivanje | 14. decembar 1995. |
Osnivač | Dejtonski sporazum (Član V. Ustava Bosne i Hercegovine) |
Prvi nosilac | Alija Izetbegović Momčilo Krajišnik Krešimir Zubak |
Plata | 6.058 KM mjesečno[1] |
Veb-sajt | predsjednistvobih |
Tri člana izabrana na bilo kojim izborima služe kolektivni četvorogodišnji mandat. Pojedinci ne mogu služiti više od dva uzastopna četvorogodišnja mandata, iako ne postoje opća ograničenja mandata.
Iako je nepodijeljeno tijelo kolektivni šef države, jedan član je određen za predsjedavajućeg. Položaj predsjedavajućeg se rotira dvaput oko tri člana svakih osam mjeseci, pri čemu kandidat koji ukupno dobije najviše glasova postaje prvi predsjedavajući tokom četverogodišnjeg mandata.
Sjedište Predsjedništva nalazi se u Sarajevu, ulica Maršala Tita 16, u Zgradi Predsjedništva. Osim tog upravnog objekta, Predsjedništvo na raspolaganju ima i rezidenciju "Konak" na Bistriku, koja se koristi prvenstveno za vrijeme posjeta visokih zvaničnika.[4]
Historija
urediIako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike SFR Jugoslavije nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije Predsjednik Skupštine. Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974. formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na Predsjedništvo SFRJ, formirano juna 1971. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SRBiH brojalo je devetero članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u novembru 1990, Predsjedništvo imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u Republiku Bosnu i Hercegovinu, preimenovano u Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine.[5] Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.[6]
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je nakon Općih izbora u septembru 1996. Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.
Nadležnosti
urediPredsjedništvo je nadležno za:[3]
- Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
- Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije BiH;
- Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
- Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora;
- Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
- Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara BiH;
- Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje;
- Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
- Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.
Osim navedenih nadležnosti, članovi Predsjedništva također:[3]
- Imenuju predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji preuzima dužnost po odobrenju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH;
- Imenuju Upravni odbor Centralne Banke Bosne i Hercegovine;
- Vrše funkciju civilnog zapovjednika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti;
- Biraju Stalni komitet za vojna pitanja, koji koordinira aktivnosti Oružanih snaga BiH. Također su ujedno i članovi tog komiteta;
- Mogu raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH službenom odlukom;
- Mogu odlučiti da podstaknu međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi;
- Vrše konsultacije sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava o imenovanju 3 člana Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
- Mogu pokrenuti sporove, odnosno ocjene ustavnosti zakona Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine;
Trenutni sastav
urediNakon potvrđivanja rezultata općih izbora 2022, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani su: Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović.[7]
Kandidat | Konstitutivni narod | Stranka | Broj glasova | % | ||
---|---|---|---|---|---|---|
Denis Bećirović | Bošnjaci | Socijaldemokratska partija | 330.238 | 57,37 | ||
Željka Cvijanović | Srbi | Savez nezavisnih socijaldemokrata | 327.720 | 51,65 | ||
Željko Komšić | Hrvati | Demokratska fronta | 227.540 | 55,80 |
Sazivi Predsjedništva
uredi1996–1998.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Alija Izetbegović | SDA | 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. | |
Srbi | ||||
1. | Momčilo Krajišnik | SDS | 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. | |
Hrvati | ||||
1. | Krešimir Zubak | HDZ BiH | 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998. |
1998–2002.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Alija Izetbegović | SDA | 12. oktobar 1998 – 14. oktobar 2000. | |
2. | Halid Genjac | 14. oktobar 2000 – 30. mart 2001. | ||
3. | Beriz Belkić | SBiH | 30. mart 2001 – 28. oktobar 2002. | |
Srbi | ||||
1. | Živko Radišić | SP | 12. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002. | |
Hrvati | ||||
1. | Ante Jelavić | HDZ BiH | 15. novembar 1998 – 7. mart 2001. | |
2. | Jozo Križanović | SDP BiH | 7. mart 2001 – 28. oktobar 2002. |
2002–2006.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Sulejman Tihić | SDA | 28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006. | |
Srbi | ||||
1. | Mirko Šarović | SDS | 28. oktobar 2002 – 2. april 2003. | |
2. | Borislav Paravac | 10. april 2003 – 6. novembar 2006. | ||
Hrvati | ||||
1. | Dragan Čović | HDZ BiH | 28. oktobar 2002 – 9. maj 2005. | |
2. | Ivo Miro Jović | 9. maj 2005 – 6. novembar 2006. |
2006–2010.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Haris Silajdžić | SBiH | 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. | |
Srbi | ||||
1. | Nebojša Radmanović | SNSD | 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. | |
Hrvati | ||||
1. | Željko Komšić | SDP BiH | 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010. |
2010–2014.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Bakir Izetbegović | SDA | 17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. | |
Srbi | ||||
1. | Nebojša Radmanović | SNSD | 17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. | |
Hrvati | ||||
1. | Željko Komšić | SDP BiH (do 2012) |
17. novembar 2010 – 17. novembar 2014. | |
DF (od 2013) |
2014–2018.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Bakir Izetbegović | SDA | 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. | |
Srbi | ||||
1. | Mladen Ivanić | PDP | 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. | |
Hrvati | ||||
1. | Dragan Čović | HDZ BiH | 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018. |
2018–2022.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Šefik Džaferović | SDA | 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. | |
Srbi | ||||
1. | Milorad Dodik | SNSD | 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. | |
Hrvati | ||||
1. | Željko Komšić | DF | 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022. |
2022–2026.
uredi# | Portret | Ime i prezime | Stranka | Period |
---|---|---|---|---|
Bošnjaci | ||||
1. | Denis Bećirović | SDP BiH | Od 16. novembra 2022. | |
Srbi | ||||
1. | Željka Cvijanović | SNSD | Od 16. novembra 2022. | |
Hrvati | ||||
1. | Željko Komšić | DF | Od 16. novembra 2022. |
Kontroverze
urediNajveći nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ("Ostali"), jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" i sličnim presudama, jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.
Također pogledajte
uredi- Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
- Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
- Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine
- Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine
- Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine
- Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine prema vremenu obavljanja funkcije
Reference
uredi- ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
- ^ "Chronology of the Presidency of BiH". Arhivirano s originala, 7. 8. 2017. Pristupljeno 11. 6. 2018.
- ^ a b c "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 12. 1995. Pristupljeno 15. 1. 2013.
- ^ "Rezidencija "Konak"". predsjednistvobih.ba. Predsjedništvo BiH. 12. 8. 2002. Pristupljeno 11. 2. 2025.
- ^ Šimić, Tomo (2006). "Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994". hrcak.srce.hr. Hrčak Srce. Pristupljeno 20. 1. 2024.
- ^ "Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)". www.parlament.ba. Pristupljeno 20. 1. 2024.
- ^ "Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati". www.izbori.ba. CIKBiH. 22. 10. 2022. Pristupljeno 23. 10. 2022.