Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jest tročlano izvršno-političko tijelo koje zajednički obavlja funkciju šefa države Bosne i Hercegovine.[2] Prema članu V. Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina.[3] Bošnjački i hrvatski članovi biraju se iz zajedničke izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok se srpski član bira među glasačima u Republici Srpskoj.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
VrstaKolektivni šef države
SkraćenicaPredsjedništvo BiH
PrebivališteZgrada Predsjedništva
SjedišteMaršala Tita 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Imenuje gadirektni izbori
MandatČetiri godine
(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)
PrethodnikPredsjedništvo Republike BiH
Osnivanje14. decembar 1995.
OsnivačDejtonski sporazum (Član V. Ustava Bosne i Hercegovine)
Prvi nosilacAlija Izetbegović
Momčilo Krajišnik
Krešimir Zubak
Plata6.058 KM mjesečno[1]
Veb-sajtpredsjednistvobih.ba

Tri člana izabrana na bilo kojim izborima služe kolektivni četvorogodišnji mandat. Pojedinci ne mogu služiti više od dva uzastopna četvorogodišnja mandata, iako ne postoje opća ograničenja mandata.

Iako je nepodijeljeno tijelo kolektivni šef države, jedan član je određen za predsjedavajućeg. Položaj predsjedavajućeg se rotira dvaput oko tri člana svakih osam mjeseci, pri čemu kandidat koji ukupno dobije najviše glasova postaje prvi predsjedavajući tokom četverogodišnjeg mandata.

Sjedište Predsjedništva nalazi se u Sarajevu, ulica Maršala Tita 16, u Zgradi Predsjedništva. Osim tog upravnog objekta, Predsjedništvo na raspolaganju ima i rezidenciju "Konak" na Bistriku, koja se koristi prvenstveno za vrijeme posjeta visokih zvaničnika.[4]

Historija

uredi

Iako je Bosna i Hercegovina postala Republika, još 1943, kao i ostale republike SFR Jugoslavije nije imala funkciju predsjednika Republike već je funkciju šefa države obavljao najprije Predsjednik Skupštine. Ustavom SR Bosne i Hercegovine iz 1974. formirano je Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine, po uzoru na Predsjedništvo SFRJ, formirano juna 1971. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SRBiH brojalo je devetero članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u novembru 1990, Predsjedništvo imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.

Pod ovim nazivom postojalo je do 8. aprila 1992. kada je u skladu sa odlukom o preimenovanju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u Republiku Bosnu i Hercegovinu, preimenovano u Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine.[5] Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 13. oktobra 1996. formirano je današnje tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.[6]

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je nakon Općih izbora u septembru 1996. Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.

Nadležnosti

uredi
 
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Predsjedništvo je nadležno za:[3]

  1. Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
  2. Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije BiH;
  3. Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
  4. Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora;
  5. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
  6. Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara BiH;
  7. Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje;
  8. Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
  9. Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.

Osim navedenih nadležnosti, članovi Predsjedništva također:[3]

  1. Imenuju predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji preuzima dužnost po odobrenju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH;
  2. Imenuju Upravni odbor Centralne Banke Bosne i Hercegovine;
  3. Vrše funkciju civilnog zapovjednika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, po službenoj dužnosti;
  4. Biraju Stalni komitet za vojna pitanja, koji koordinira aktivnosti Oružanih snaga BiH. Također su ujedno i članovi tog komiteta;
  5. Mogu raspustiti Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH službenom odlukom;
  6. Mogu odlučiti da podstaknu međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi;
  7. Vrše konsultacije sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava o imenovanju 3 člana Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
  8. Mogu pokrenuti sporove, odnosno ocjene ustavnosti zakona Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine;

Trenutni sastav

uredi

Nakon potvrđivanja rezultata općih izbora 2022, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani su: Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović.[7]

Kandidat Konstitutivni narod Stranka Broj glasova %
  Denis Bećirović Bošnjaci Socijaldemokratska partija 330.238 57,37
  Željka Cvijanović Srbi Savez nezavisnih socijaldemokrata 327.720 51,65
  Željko Komšić Hrvati Demokratska fronta 227.540 55,80

Sazivi Predsjedništva

uredi

1996–1998.

uredi
I saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Alija Izetbegović SDA 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.
Srbi
1.   Momčilo Krajišnik SDS 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.
Hrvati
1.   Krešimir Zubak HDZ BiH 13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998.

1998–2002.

uredi
II saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Alija Izetbegović SDA 12. oktobar 1998 – 14. oktobar 2000.
2.   Halid Genjac 14. oktobar 2000 – 30. mart 2001.
3.   Beriz Belkić SBiH 30. mart 2001 – 28. oktobar 2002.
Srbi
1.   Živko Radišić SP 12. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002.
Hrvati
1.   Ante Jelavić HDZ BiH 15. novembar 1998 – 7. mart 2001.
2.   Jozo Križanović SDP BiH 7. mart 2001 – 28. oktobar 2002.

2002–2006.

uredi
III saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Sulejman Tihić SDA 28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006.
Srbi
1.   Mirko Šarović SDS 28. oktobar 2002 – 2. april 2003.
2.   Borislav Paravac 10. april 2003 – 6. novembar 2006.
Hrvati
1.   Dragan Čović HDZ BiH 28. oktobar 2002 – 9. maj 2005.
2.   Ivo Miro Jović 9. maj 2005 – 6. novembar 2006.

2006–2010.

uredi
IV saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Haris Silajdžić SBiH 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.
Srbi
1.   Nebojša Radmanović SNSD 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.
Hrvati
1.   Željko Komšić SDP BiH 6. novembar 2006 – 17. novembar 2010.

2010–2014.

uredi
V saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Bakir Izetbegović SDA 17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
Srbi
1.   Nebojša Radmanović SNSD 17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
Hrvati
1.   Željko Komšić SDP BiH
(do 2012)
17. novembar 2010 – 17. novembar 2014.
DF
(od 2013)

2014–2018.

uredi
VI saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Bakir Izetbegović SDA 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.
Srbi
1.   Mladen Ivanić PDP 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.
Hrvati
1.   Dragan Čović HDZ BiH 17. novembar 2014 – 20. novembar 2018.

2018–2022.

uredi
VII saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Šefik Džaferović SDA 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.
Srbi
1.   Milorad Dodik SNSD 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.
Hrvati
1.   Željko Komšić DF 20. novembar 2018 – 16. novembar 2022.

2022–2026.

uredi
VIII saziv
# Portret Ime i prezime Stranka Period
Bošnjaci
1.   Denis Bećirović SDP BiH Od 16. novembra 2022.
Srbi
1.   Željka Cvijanović SNSD Od 16. novembra 2022.
Hrvati
1.   Željko Komšić DF Od 16. novembra 2022.

Kontroverze

uredi

Najveći nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ("Ostali"), jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine" i sličnim presudama, jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
  2. ^ "Chronology of the Presidency of BiH". Arhivirano s originala, 7. 8. 2017. Pristupljeno 11. 6. 2018.
  3. ^ a b c "Ustav Bosne i Hercegovine" (PDF). ustavnisud.ba. Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 14. 12. 1995. Pristupljeno 15. 1. 2013.
  4. ^ "Rezidencija "Konak"". predsjednistvobih.ba. Predsjedništvo BiH. 12. 8. 2002. Pristupljeno 11. 2. 2025.
  5. ^ Šimić, Tomo (2006). "Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994". hrcak.srce.hr. Hrčak Srce. Pristupljeno 20. 1. 2024.
  6. ^ "Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)". www.parlament.ba. Pristupljeno 20. 1. 2024.
  7. ^ "Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati". www.izbori.ba. CIKBiH. 22. 10. 2022. Pristupljeno 23. 10. 2022.

Vanjski linkovi

uredi