Rizom
Rizom (grč. rizom = masivni korijen, od rhizóō) – u botanici i dendrologiji – je modificirana podzemna stabljika nekih biljaka, koja se obično nalazi pod zemljom, često ima korijene koje izrasta iz čvorova.[1][2]
Tako se nazivaju i puzajuće korijenste stabljike i podloge. Rizomi se razvijaju iz aksilarnih pupoljaka: dijageotropni su ili rastu okomito na silu gravitacije. Rizomi također imaju sposobnost koja omogućava da novi izdanci rastu prema gore. Ako je rizom izdijeljen na komade ili segmente, svaki dio može biti u mogućnosti da izraste u novu biljku. Osnovna uloga rizoma za skladištenje škroba, proteina i drugih hranjivih tvari. Ove tvari postaju korisne za biljke, kada se moraju formirati novi izdanci ili kada nadzemni dio biljke ugine pred zimu. Ovaj proces, poznat kao vegetativno razmnožavanje, koristi se u poljoprivredi i povrtlarstvu za propagiranje određene biljke. Ovo također omogućava lateralna širenja trava poput bambusa i busenova trava. Primjeri biljaka koje se razmnožavaju na ovaj način su hmelj, šparoga, đumbir, perunika, valerijana, kana i neke orhideje. Neki rizoma koji se koriste u kulinarstvu, kao što su đumbir, kurkuma, alangal, i fingerut.[3] Pohranjeni rizomi su podložni bakterijskm i gljivičnim infekcijama što ih čini nepodobnim za presađivanje. Međutim, rizoma se može proizvoditi vještački iz kulture tkiva. Mogućnost lahkog uzgajanja rizoma iz kulture omogućava uspješnije presađivanje i veće prinose. Utvrđeno je da biljni hormoni etilen i jasmonska kiselina pospješuju izazvanje i regulaciju rasta rizoma, posebno u Rheum rabarbarum (rabarbara). Uočeno je da etilen koji je primijenjen spolja utiče na unutrašnjoj razini, čime se omogućuje laka manipulacije koncentracija etilena. [5] znanje o tome kako koristiti ove hormone da izazovu rast rizoma koji može pomoći poljoprivrednicima i biolozima da lakše proizvode i njeguju bolje biljke.
Topole (vrste roda Populus) su primjer drveća koje se propagira pomoću rizoma. U Pando koloniji u Utahu je poznati primjerak, koji živi oko 80.000 godina. Rizomi kolonije topole su ključ za dugovječnost: biljke, insekti, gljivice i šumski požari mogu uništiti nadzemne dijelove stabla, ali je podzemni rizomi su donekle zaštićeni od tih prijetnji. Stolon je sličan rizomu, ali, za razliku od njega, koji je glavna stabljika biljke, stolonske klice iz postojeće stabljike, imaju duge internodije koji na krajevima stvaraju nove izdanke, kao što je to slučaj kod jagoda. U principu, rizomi imaju kratke internodije; puštaju korijene iz dna čvorova i novi izrastaju pucanjem vrha čvorova. Gomolj je zadebljali dio rizoma ili stolon koji je povećan kao skladišni organ. U principu, koren je bogat škrobom, kao, primjerice obični krompir, koji je modificirani stolon. Izraz gomolja se često koristi neprecizno, a ponekad se primjenjuje za biljke sa rizomima.[4][5] hops, and Alstroemeria, and the weeds Johnson grass, bermuda grass, and purple nut sedge. Rhizomes generally form a single layer, but in Giant Horsetails, can be multi-tiered.[6]
Neke biljke imaju rizome koji rastu iznad tla ili da leže na površini, uključujući i neke vrste perunika (rod Iris) i paprati, koje se šire rizomima.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Rayirath, Usha P; et al. (2011). "Role of ethylene and jasmonic acid on rhizome induction and growth in rhubarb (Rheum rhabarbarum L.)". Plant Cell Tissue Organ Culture. 105: 253–263. doi:10.1007/s11240-010-9861-y.
- ^ Stern K. R. (2002): Introductory plant biology, 10th Ed. McGraw Hill, ISBN 0-07-290941-2
- ^ Hogan, C. Michael (2008):Western poison-oak: Toxicodendron diversilobum" Arhivirano 21. 7. 2009. na Wayback Machine, GlobalTwitcher, ed. Nicklas Stromberg
- ^ Husby, C. (2003): - Ecology and physiology of the giant horsetails, Florida International University Arhivirano 14. 7. 2009. na Wayback Machine
Vanjski linkovi
uredi