Spiralna galaksija

Spiralne galaksije u koje spada i naša galaksija Mliječni put, čine vrlo sjajne i spljoštene galaksije. One spadaju u najljepše tvorevine koje se mogu vidjeti na nebu. Sastoje se od sjajnog jezgra iz kojeg izviru dugi kraci savijeni u spiralu. Ali ovako izgledaju samo ako se posmatraju "odozgo" (kada ravan njihove rotacije posmtramo pod pravim ili nekim sličnim uglom). Gledano sa strane vidi im se disk sa uočljivim jezgrom dok duž ekvatora cijelog diska prolazi pruga tamne materije. Ove galaksije obiluju plavim i bijelim supergigantima. Opšta karakteristika im je da iz centralnog dijela izlaze dva ovalna kraka koja se nalaze suprotno jedan od drugog. U spiralnim kracima dominiraju vrele zvijezde, Cefeide, superdžinovi, rasijana jata i oblaci međuzvjedanog gasa i prašine. Masa im se kreće od 10 na 8 pa do 10 na 11 sunčevih masa. Oko galaktičke ravni se obrnu za nekoliko miliona godina. Najbrojnije su od svih galaksija i čine 62% svih galaksija u svemiru.^[1]

Podjela

Obične spiralne galaksije obilježavaju se slovom S. U zavisnosti od galaktičkog ispupčenja i razvijenosti krakova mogu se podijeliti na tri podgrupe koje se obilježavaju: Sa, Sb i Sc. Tip Sa ima njviše istaknute spirale i ispupčenje, dok Sb ima slabije detalje a Sc ima najmanje istaknute krakove (spirale) i središte. Tipični primjerci Sb podgrupe su galaksije Andromeda M 31, naša galaksija i galaksija M 81. Barirane (prečkaste) spiralne galaksije obilježavaju se slovom SB. Prepoznatljiva prečaga koja prolazi kroz jezgro galaksije je njihova glavna odlika. Podtipovi ovih galaksija obilježavaju se simbolima SBa, SBb i SBc što zavisi od dužine prečage i stepena razvijenosti krakova.^[1]

Spiralne galaksije kakva je i naša, dijele se na prečkaste (barirane, sa šipkom u središtu) spiralne i obične spiralne.^[2] Spiralne galaksije se dalje dijele u klase Sa, Sb i Sc, a prečkaste spiralne u klase SBa, SBb i SBc.^[3]

Novije klasifikacije imaju i klase Sd, odnosno SBd. Kriteriji su:

Veličina jezgre (Sa za veliko, Sc za vrlo malo),
Otvorenost spiralnih krakova (Sa za usko vezane, Sc za vrlo otvorene) i
Razlučivost superdivova i HII područja u spiralnim krakovima (Sa za nekoliko malih HII područja, Sc za mnogo velikih superdivova).^[3]

Osobine

Često su oblasti koje sadrže blještave mlade zvijezde grupisane u spiralnim krakovima i mogu biti uočeni kako kruže oko galaksije. Spiralne galaksije se sastoje od jezgre, diska, haloa i spiralnih krakova. Karakteristika spiralnih galaksija je prisustvo plina u disku, pogotovo u spiralnim kracima, što govori da proces stvaranja zvijezda traje i od danas. U kracima zato nalazimo mnoštvo svijetlih zvijezda i OB-asocijacija.

Kako se zvijezde nalaze bliže jezgru, brže se kreću od onih koje su na daljim orbitama. Trebalo bi zbog kraćih orbita da se sve više uvijaju (namotavaju) dok se konačno ne stope u jedinstven disk. To se međutim ne dešava. Rješenje ove zagonetke ponudila je interesantna teorija po kojoj postoje kraci sa većom koncentracijom zvijezda, ali oni se ne sastoje uvijek od istih zvijezda. Zvijezde zapravo prolaze kroz krake, zadržavajući se u njima nešto duže jer njihov izlazak iz kraka usporava gravitacija zvijezda koje su iza njih (onih koje tek sto su ušle u krak). To znači da se zvijezde u ovim galaksijama ne kreću stalnom brzinom: kad se približavaju kraku kreću se ubrzano, a kad izlaze idu polako. Ove promjene brzina u spiralnoj grani dovode do gomilanja ogromnih oblaka gasova duž unutrašnjosti grana. Ponekad su pritisci u ovom oblacima dovoljno veliki da se u njima rode zvijezde. Na snimcima spiralnih galaksija mogu se u granama vidjeti svijetle magline - zvijezdana porodilišta.^[1]

Ove galaksije se nalaze u područjima svemira s malom gustoćom galaksija, gdje njihov oblik nije ugrožen plimnim silama okolnih galaksija.

Reference

^ ^a ^b ^c http://www.znanje.org/i/i26/06iv06/06iv0617/WEB%20PREZENTACIJA.htm
^ Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005, S. 81-82 ISBN 3-937606-26-2 njem.
^ ^a ^b http://astro.uni-frankfurt.de/astrotage_SS09/galaxien.pdf Arhivirano 7. 3. 2010. na Wayback Machine Erik Krebs, prezentacija na Goethe univerzitetu u Frankfurtu (njem.)

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Spiralna galaksija

[znanje.org-1] ttp://www.znanje.org/i/i26/06iv06/06iv0617/WEB%20PREZENTACIJA.htm

[ENZYKLOPÄDIE_WELTALL-2] Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005, S. 81-82 ISBN 3-937606-26-2 njem.

[astro.uni-frankfurt.de-3] ttp://astro.uni-frankfurt.de/astrotage_SS09/galaxien.pdf Arhivirano 7. 3. 2010. na Wayback Machine Erik Krebs, prezentacija na Goethe univerzitetu u Frankfurtu (njem.)

[1]

[2]

[3]