Razlika između verzija stranice "Međugorje"

Međugorje
Međugorje
(naselje)
	MeđugorjeLokacija u Bosni i Hercegovini
	Koordinate: 43°11′45″N 17°40′25″E / 43.1958°N 17.6736°E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Hercegovačko-neretvanski
Općina	Čitluk
Stanovništvo (2013)
• Naseljeno mjesto	2.265
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj	(+387) 36
Matični broj	111244
Matični broj općine	10260

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 15 april 2023 u 14:17

Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Bosna i Hercegovina.

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Međugorje
	2013.^[2]	1991.	1981.^[3]	1971.^[4]
Osoba	2 265 (100,0%)	1 367 (100,0%)	1 159 (100,0%)	1 394 (100,0%)
Hrvati	2 232 (98,54%)	1 356 (99,20%)	1 142 (98,53%)	1 389 (99,64%)
Albanci	11 (0,486%)	–	–	–
Ostali	11 (0,486%)	10 (0,732%)	14 (1,208%)	5 (0,359%)
Bošnjaci	4 (0,177%)	–	–	–
Srbi	3 (0,132%)	1 (0,073%)	–	–
Nisu se izjasnili	2 (0,088%)	–	–	–
Nepoznato	2 (0,088%)	–	–	–
Jugoslaveni	–	–	2 (0,173%)	–
Crnogorci	–	–	1 (0,086%)	–

Reference

^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 11. 2015.
^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 11. 2015.
^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 11. 2015.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Međugorje

Wikivoyage logo

Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Međugorje

Zvanični sajt općine Čitluk

[1] "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 11. 2015.

[popis2013-2] "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.

[3] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 11. 2015.

[4] "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 11. 2015.

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Red 1: / Red 1: @@
+{{Geokutija naselje u BiH
-[[Datoteka:Međugorje St.James Church.jpg|320px|thumb|Međugorje]]
+| ime                          = Međugorje
-[[Datoteka:St. Jacob's Church, Medjugorje, Herzegovina.JPG|thumb|320px|Međugorje]]
+| vrsta                        = (naselje)
-'''Međugorje''' je jedno od najpoznatijih katoličkih svetišta u svijetu, smješteno u blizini grada [[Čitluk]]a, u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Broji oko 4300 stanovnika, a postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen počela javljati [[1981]]. godine. Od tada je ovo [[Hercegovina|hercegovačko]] mjesto, uz [[Sarajevo]], jedan od naših najposjećenijih turističkih centara, koje godišnje obiđe oko milion [[Katoličanstvo|katolika]] iz cijelog svijeta. Za razliku od marijanskog svetišta u [[Francuska|francuskom]] [[Lourdes]]u, koji je sa šest miliona turista-vjernika postao pravi komercijalni raj za domaće ugostitelje, međugorsko svetište je još uvijek zadržalo svoj prvotni šarm, u kojem hodočasnici nalaze mir u vjeri. Centar okupljanja u Svetištu kraljice mira, kako se međugorsko svetište službeno zove, je crkva sv. Jakova u centru mjesta.
+| službeni_naziv               =
+| slogan                       =
-== Ukazanja ==
+| nadimak                      =
+| slika                        = Saint James Church (St. Jakov) Medjugorje - Hotel Pansion Porta - Bosnia Herzegovina - Creative Commons by gnuckx (4695237966).jpg
-Blažena Djevica Marija, u narodu poznata i kao '''Međugorska Gospa''' ili '''Kraljica Mira''' prvi se put ukazala [[24. juni|24. juna]] [[1981]]. na predjelu zvanom Podbrdo, na brdu Crnica u Međugorju. Pojavila se u liku divne, mlade žene s djetetom u naručju, koja je preko šestoro djece, što su je vidjela u smiraj dana, svijetu poslala poruke o miru, vjeri, ljubavi, molitvi, obraćenju i postu. Svakog 25. u mjesecu Gospa se preko svoje vidjelice, Marije Pavlović, obraća svijetu objavljujući svoje duhovne poruke sa istim žarom kao i [[1981]]. godine. [[Vatikan]] nije ni priznao, ni opovrgnuo ova ukazanja, jer ista još traju. Službeno je Međugorje od njega prihvaćeno kao mjesto molitve. Međutim hodočašća u organizaciji biskupija ili katoličkih udruženja nisu dozvoljena, nego samo privatno organizirana hodočašća, pod uvjetom da ih se ne smatra autentifikacijom događaja. Vjerska kongregacija poziva se na ocjenu tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije i njenog zasjedanja u Zadru, 9-11. travnja 1991., koja je utvrdila:
+| opis_slike                   =
-''"Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Međutim, brojna okupljanja vjernika s raznih strana koji u Međugorje dolaze potaknuti i vjerskim i nekim drugim motivima zahtijevaju pažnju i pastoralnu skrb prvenstveno dijecezanskog biskupa, a s njime i drugih biskupa, kako bi se u Međugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, u skladu s učenjem Crkve. U tu svrhu biskupi će izdati i posebne prikladne liturgijsko-pastoralne smjernice. Isto tako preko svojih će Komisija i dalje pratiti i istraživati cjelokupno događanje u Međugorju. "''
+| veličina_slike               =
+| zastava                      =
-Drugo "čudo" iz Međugorja je skulptura, koja na neobjašnjiv način "plače". Naučnici, koji su se bavili ovim fenomenom, došli su do zaključka, da je hemijski sastav suza iz ove skulpture dosta sličan ljudskome!
+| grb                          =
+| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
-== Iskustva ==
+| distrikt                     =
+| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
-Hodočasnici koji posjete Svetište kraljice mira u Međugorju govore o dubokim, iskrenim i ličnim "doživljajima" ovog fenomena, kao što su primjerice mentalni dodiri i izlječenja od duševnih povreda i rana, koji se ne bez razloga mogu objasniti i velikom ponudom ispovijedi na gotovo svim velikim svjetskim jezicima.
+| općina                       = [[Čitluk]]
+| nadmorska_visina             =
-Međugorje privlači i veliki broj mladih [[Katoličanstvo|katolika]] iz cijeloga svijeta, koji se u [[Hercegovina|Hercegovini]] okupljaju tokom ljeta na posebnom godišnjem festivalu mladih.
+| širina_stepeni               = 43.1958
+| dužina_stepeni               = 17.6736
-== Geografija ==
+| najveća tačka                =
+| najveća tačka metara         =
-Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, koje se nalazi u sastavu Zapadnohercegovačkog kantona Federacije južnom dijelu Hercegovine, u Bosni i Hercegovini.
+| površina_grada               =
-Mjesto se nalazi između dva velika geografska područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na širem području Hercegovine.
+| površina_općine              =
+| stanovništvo grad            = 2265
-== Klima ==
+| stanovništvo procjena        =
+| stanovništvo godina          = 2013
-Na klimu u Međugorju utiče blizina [[Jadransko more|Jadranskog mora]], reljef i nadmorska visina. Međugorje se nalazi u dijelu Hercegovine, gdje prevladava [[sredozemna klima]], koju karakteriziraju blage zime i topla ljeta. Izrazito kišni mjeseci javljaju se tokom hladnijih godišnjih doba od novembra do februara. Blizina Jadranskog mora tokom zime omogućuje zračenje topline nagomilane u ljetnom razdoblju, čime ublažuje temperaturu zraka. Visoke temperature dostižu maksimum tokom ljetnih mjeseci jula i augusta, i ne rijetko dodirnu i 40. podiok Celzijusove skale. Maksimum oborina u ovom kraju izlučuje se u jesenskim mjesecima, ali se osjeća i u proljeće. Najveća količina oborina padne u novembru i decembru.
+| stanovništvo procjena godina =
+| gustoća                      =
-Najizraženiji vjetrovi pušu sa sjevera i sjeveroistoka. [[Bura]], taj suhi sjeverni vjetar, puše u većem dijelu Jugositočne Evrope, a najviše zimi kada je prosječno svaki drugi dan s burom. Nasuprot buri, tokom jeseni i proljeća javlja se i drugi vjetar ovih krajeva: [[jugo]].
+| poštanski broj               =
-On puše od pravca [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a zasićen je vlagom i u jesen donosi kišne oborine u velikim količinama. Znatne je jačine, puše po nekoliko dana i tek poslije pljuskova prestaje.
+| pozivni broj                 = (+387) 36
+| matični broj                 = 111244<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=1. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref>
-== Vegetacija ==
+| matični broj općine          = 10260
-[[Datoteka:Grappe de figues.jpg|mini|desno|Smokva]]
+| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
-U ovom dijelu južne [[Hercegovina|Hercegovine]] pretežito vlada zimzelena vegetacija, te se živopisnost pejzaža održava tokom cijele godine. Njezino zeleno lišće ukras je krečnjačkih brda i obale mora. U neposrednoj blizini Međugorja nalaze se prostrane i bujne hrastove šume, a mjestimično ukrašavaju pejzaže i ostalog dijela Hercegovine.
+| opis_karte                   = Međugorje u Bosni i Hercegovini
+| web stranice                 =
-Kao i u većem dijelu Hercegovina i ovdje rastu neke endemične biljne vrste. Od značajnih sredozemnih vrsta izdvajamo [[šipak]]. Njegovi su crveni cvjetovi i plodovi prava atrakcija. Srednjoeeropskom flornom elementu pripadaju [[tilovina]], [[bukva]], [[hrast]] i [[bršljan]]. Euroazijski florni element je obični [[bor]]. Atraktivni cvjetovi [[kadulja|kadulje]], [[zanovijet]]i, [[vrisak|vriska]] i [[drača|drače]] predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju. U proljeće se vide žuti pejzaži zanovijeta, kasnije postanu plavi od kadulje, bijeli od vriska i žutosmeđi od cvjetova drače. Miris cvijeća i svježina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. [[Pčela|Pčele]] rado nastanjuju ovo područje, dajući u košnicama Hercegovine čuveni ljekoviti [[med]].
+| bilješka                     =
+}}
-Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture koje je čovjek donio svojom rukom i uz pomoć plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu rijetkost. Poznati hercegovački [[duhan]] (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti spada među najbolje duhane u svijetu. Danas je pak njegova proizvodnja gotovo prestala.
+'''Međugorje''' je naseljeno mjesto u općini [[Čitluk]], [[Bosna i Hercegovina]].
-[[Datoteka:Hercegovacko Neretvanski kanton.jpg|mini|Hercegovačko Neretvanski kanton]]
-[[Hercegovina]] i područje Međugorja imaju i drugih vrijednosti i rijetkosti kojima se ponose. Među njih spadaju svakako i čuvena hercegovačka vina [[Žilavka]] i [[Blatina]]. Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini, na njenoj kraškoj podlozi i pod njenom ugodnom klimom [[Mediteran]]a. Zahvaljujući blagim klimatskim uvjetima i svom položaju, ovaj kraj Bosne i Hercegovine poznat je i po prvim trešnjama, koje sazrijevaju mnogo ranije nego u ostalim krajevima. Istovremeno, krajolik krase i brojne plantaže voća na kojima rastu mnoga stabla trešanja, višanja, šljiva, krušaka, kajsija, breskvi, jabuka, itd. Uz to ovaj je dio naše zemlje postao jedan od najvećih centara za uzgoj povrća u cijeloj Bosni i Hercegovini.
 == Stanovništvo ==
+{{Stanovništvo BiH
-[[Datoteka:Duvno1.jpg|mini|Motiv s kamena]]
+| naslov_tabele           = Sastav stanovništva
-Prema posljednjim procjenama na području Međugorja živi oko 4300 ljudi, među kojima su najbrojniji hercegovački [[Hrvati]]. Tokom svoje burne historije na razmeđu velikih carstava i civilizacija ovaj je kraj bio obilježen stalnim [[migracije|migracijama]] stanovništva. Prije i poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] brojni su stanovnici ovoga kraja otišli u svijet zbog velikog siromaštva, ali i progona u novostvorenoj višenacionalnoj državi. Stara ognjišta na hercegovačkom kamenu zamijenili su novi domovi u Južnoj i Sjevernoj Americi. Prava masovna [[emigracija]] započinje nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskoga rata]] pod pritiskom službenog [[Beograd]]a. Početkom [[1960te|1960-ih]] godina brojni stanovnici ovog kraja odlaze na tzv. "privremeni rad" u [[Njemačka|Njemačku]], [[Švedska|Švedsku]], [[Švicarska|Švicarsku]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Australija|Australiju]], a dio ih dospjeva i do [[Južna Afrika|Južne Afrike]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]].
+| ime_naseljenog_mjesta   = Međugorje
+| vrsta_naseljenog_mjesta = naselje
+| maticni_broj            = 111244
+| admin_godina            = 2013
+| g2013_izvor             = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref>
+| g1991_izvor             =
+| g1981_izvor             = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 11. 2015}}</ref>
+| g1971_izvor             = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 11. 2015}}</ref>
+| g2013_ukupno             = 2265
+| g2013_bosnjaci           = 4
+| g2013_srbi               = 3
+| g2013_hrvati             = 2232
+| g2013_albanci            = 11
+| g2013_nisu_izjasnili     = 2
+| g2013_nepoznato          = 2
+| g1991_ukupno            = 1367
+| g1991_srbi              = 1
+| g1991_hrvati            = 1356
+| g1981_ukupno            = 1159
+| g1981_hrvati            = 1142
+| g1981_jugosloveni       = 2
+| g1981_crnogorci         = 1
+| g1971_ukupno            = 1394
+| g1971_hrvati            = 1389
+}}
+== Reference ==
-=== Nacionalni sastav, [[1991]]. ===
+{{reference}}
-ukupno: 1.367
-* [[Hrvati]] - 1.356 (99,19%)
-* [[Srbi]] - 1 (0,07%)
-* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 10 (0,73%)
 == Vanjski linkovi ==
+{{Commonscat|Međugorje}}
+{{Wikivoyage}}
+* [http://www.citluk.ba/ Zvanični sajt općine Čitluk]
+{{Općina Čitluk}}
-* [http://www.medjugorje.hr Službena stranica Svetišta]
-[[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]]
-[[Kategorija:Čitluk]]
-[[cs:Medžugorie]]
-[[da:Međugorje]]
-[[de:Međugorje]]
-[[en:Međugorje]]
-[[es:Medjugorje]]
-[[fi:Međugorje]]
-[[fr:Međugorje]]
-[[hr:Međugorje]]
-[[hu:Međugorje]]
-[[it:Međugorje]]
-[[ja:メジュゴリエ]]
-[[lt:Medžugorjė]]
-[[nl:Medjugorje]]
-[[no:Međugorje]]
-[[pl:Medziugorie]]
-[[pt:Međugorje]]
-[[ro:Međugorje]]
-[[sk:Medžugorie]]
-[[sl:Medžugorje]]
-[[sr:Међугорје]]
-[[sv:Međugorje]]