JSSP Tetum Small

Descargar como pdf o txt
Descargar como pdf o txt
Está en la página 1de 99

Setór Justisa

Planu Estratéjiku ba
Timor-Leste
2011-2030
Aprovadu hosi Konsellu Koordenasaun ba Setór Justisa nian
Dili, loron 12, fulan Fevereiru, tinan 2010
Indise
KAPÍTULU 1. INTRODUSAUN ............................................................................................ 5
1.1. Planu Estratéjiku ida ba Setór Justiça ........................................................................... 5
1.2. Justisa no Dezenvolvimentu iha Timor-Leste ............................................................... 6
KAPÍTULU 2. HALO ANÁLIZE BA SITUASAUN ............................................................... 9
2.1. Perspetiva jeral kona ba setór ........................................................................................ 9
2.2. Perspetiva no Dezenvolvimentu Institusional ............................................................ 11
2.2.1. Koordenasaun iha setór. Ministériu Justisa ................................................................ 11
2.2.2. Knaar Jurisdisional. Tribunal sira .............................................................................. 14
2.2.3. Asaun Penal no Investigasaun Kriminal. .................................................................. 16
2.2.3.1. Asaun Penal. Ministériu Públiku ................................................................................ 16
2.2.3.2. Polisia investigasaun kriminal..................................................................................... 18
2.2.4. Asisténsia Jurídika....................................................................................................... 19
2.2.4.1. Defensoria Públika ....................................................................................................... 19
2.2.4.2. Advogadu Privadu sira. ............................................................................................... 21
2.2.5. Servisu Prizional no Reinsersaun Sosial .................................................................... 22
2.2.6. Servisu Rejistu no Notariadu ...................................................................................... 23
2.2.7. Rai no Propriedade no Kadastru ................................................................................. 25
2.3. Reforma no Kuadru Legal ........................................................................................... 27
2.4. Dezenvolvimentu iha Rekursu Ema nian ................................................................... 28
2.5. Infra-estrutura no Teknolojia Informasaun nian ........................................................ 31
2.6. Dalan ba Justisa........................................................................................................... 32
KAPÍTULO 3. VIZAUN NO DIRESAUN ESTRATÉJIKA ................................................. 34
3.1. Vizaun ida ba Justisa. Misaun no Valor sira............................................................... 34
3.2. Meta sira ba setór Justisa ............................................................................................ 38
3.3. Estratéjia atu kuda (halo implementasaun)................................................................. 40
3.4. Halo monitorizasaun no avaliasaun ............................................................................ 43

ANEKSU - Estratéjia, Objetivu no Atividade Xavi sira (matris estratéjika sira) .................. 44

Abreviatura / Akronimu sira…………………………………………………………......….. 96


Planu Estratéjiku ba Setór Justisa Komponentes no Prosesu

Dirasaun ba Polítika Estratejíka ba Tempu Naruk

Indikador husi
Rezultadu sira impaktu

Vizaun Valor sira Kriteriu sira Análize


Enkuadramentu Indikador-xavi
Ba Indikador sira ba
(Konstituisaun, sira ba
Dezempeñu
polítika sira) Dezempeñu
Situa-
Áreas Temátika
Misaun Meta sira saun
sira

Estratéjia sira Atividade Xavi


Objetivu sira
sira

Estratéjia Operasional ba Tempu Badak no Mediu (Naton)

4|Page
KAPÍTULU 1. INTRODUSAUN

1.1. Planu Estratéjiku Ida ba Setór Justisa

Planu Estratéjiku ba Setór Justisa mak hanesan inisiativa ida husi Ministra Justisa ho tulun husi
Konsellu Koordenasaun ba Justisa nian (KK)1 no hala’o ho tulun husi sekretariadu tékniku
ne’ebé hari’i ba planu ida-ne’e. Hanoin ne’e hatu’ur iha rekoñesimentu mak presiza hametin
koordenasaun no hadia diak asaun husi instituisaun boot hira justisa nian ho hanoin ida komun
no ho diresaun estratéjika ida ba setór iha tempu badak, mediu no naruk laran.

Hanoin ne’e hamosu ona liu husi workshop ida iha nível nasional, ho durasaun loron rua,
ne’ebé hala’o ona iha fulan Abril tinan 2009, mak halibur ona Primeiru-Ministru no membru
seluk Governu nian, líder sira instituisaun justisa nian no profisional sira rasik, reprezentante
husi sosiedade sivil, husi Nasoins Unidas (NU) no komunidade internasional lubun boot mak
tu’ur oras ne’e iha Timor-Leste.

Hala’o ona mos workshop lubun ida, hanesan mekanismu seluk konsulta nian, hakarak husi
nível polítiku, hanesan mos iha nível operasional, ho hanoin ikus atu promove partisipasaun no
haluan debate ba entidade no profisonal hotu-hotu husi setór ne’e, nu’udar forma hodi hetan
kontribuisaun prinsipal atu hakerek planu estratéjiku.

Hari’i ona grupu traballu lima , ho reprezentante husi instituisaun justisa nasional, husi
sosiedade sivil no husi komunidade internasional, tuir ho Área temátika hirak mai ne’e:

1 KK nu’udar órgaun konsultivu Ministériu nian ba asunstu hira husi Justisa mak forma husi Ministériu Justisa,
ne’ebé ukun, husi Prezidente Tribunal Rekursu no husi Prokuradoria Repúblika – Artigu 18º Dekretu-Lei nº 12/2008,
iha loron 30/4, mak aprova ona Estatutu Orgániku ba Ministériu Justisa nian.

5|Page
• Dezenvolvimentu Institusional
• Reforma no Kuadru Legal
• Dezenvolvimentu ba Rekursu Ema nian/Rekursu umanu
• Infra-estrutura no Teknologia Informasaun nian
• Hetan dalan (Asesu) ba Justisa

Planu estratéjiku hakerek bazeia ba iha analiza sitausaun Justisa2 ohin loron nian , ne’ebé mak
hato’o ho forma badak iha Kapítulu 2, ne’ebé mak hatudu progresu hira mak hetan ona no
dezafiu boot hira mak tau dau-daun ba Setór Justisa no ninia instituisaun sira.

Kontribuisaun lubun ne’ebé mak hato’o husi grupu traballu hirak ne’e fo ona dalan atu to’o ba
iha komprensaun partillada ida ‘´oras ne’e ita iha ne’ebé’’ (Kapítulu 2), difini diresaun tuir mai
‘’ita hakarak ba ne’ebé’’ (Kapítulu 3) no buka dalan ba dezafius hirak oras ne’e nian ne’ebé
organiza iha meta, objetivu no atividade hirak ne’ebé hatudu ‘’oin sa mak ita to’o ba nebá’’
(Subkapítulu 3.2. no Aneksu).

1.2. Justisa no Dezenvolvimentu iha Timor-Leste

Timor-Leste hamiriik ona nu’udar Estadu soberanu iha loron 20, fulan Maiu, tinan 2002. Loron
istoriku ne’e hetan ho folin terus boot no determinasaun husi timoroan. Timoroan liu 200.000
mak mate ona iha okupasaun iha tinan 1975 to’o iha tinan 1999. Uainhira forsa militar indonésia
sai husi Timor-Leste, hafoin hala’o tiha Referendum Popular iha tinan 1999 ne’ebé mak povu
hamutuk 78,5% hili ona ukun rasik a’an, maibe la’os pasifika. Estrutura tomak Estadu nian ema
halo a’at hotu no profisional sira husi setór hotu-hotu husik ona Timor-Leste.

Krize polítiku-militar ne’ebé mosu iha tinan 2006 fo mos impaktu la diak iha kresimentu
ekonómiku no iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Ho violénsia no deslokadu sira iha rai
laran hatudu ona katak rai ne’e seidauk metin uainhira mosu konflitu no hatudu mos katak
instituisaun barak Estadu nian mak sei fraku.

Oras ne’e nasaun ida-ne’e hakmatek daudaun. Maske nune’e, Governu hetan presaun boot atu
hadia problema hirak ne’ebé mak sei iha, fo ba timoroan tomak benefísiu sosial no ekonómiku
mak bele sukat, hadia kualidade moris povu sira areas rurais nian no hatun nível dezempregu
(ema la servisu) ne’ebé a’as tebes. Hatan ba kiak hanesan prioridade boot liu hotu. Timor-Leste
nu’udar rai ida ne’ebé kiak liu iha reziaun ASEAN3. Timoroan besik 50% mak bele konsidera

2 Halo analize ida ba situasaun ho pormenor liu tan bele hetan iha publikasaun rasik, halo inkeritu ba Persepsaun no
Hahalok husi Sidadaun kona ba Lei no Justisa 2008 (Survey of Citizen Awarness and Attitude regarding Law & Justice
2008), hala’o hamutuk ho Asia Foundation e Justice Facility, no Relatóriu ICNA (Independent Compreensive Needs
Assessment of the Justice Sector 2009) hala’o husi ekipa ida makaer husi Juíz Phillip Rapoza husi Tribunal Rekursu
Massachusetts, ba Konsellu Seguransa NU, hetan mos konsiderasaun.
3 Asosiasaun Nasoins husi Sudeste Aziatiku.

6|Page
katak kiak4 no populasaun hamutuk 80% mak moris deit ho agrikultura subsisténsia, maske
barak mak hein deit ba osan ne’ebé maluk sira simu ka mai husi Governu.

Maibe dezafiu hira ne’e, ba nasaun nurak ida-ne’e hamosu ona progresu ida boot hahu husi
ninia restaurasaun ba ukun rasik a’an iha tinan 2002, inklui hari’i ona infra-estrutura ne’ebé mak
presiza ba Estadu demokrátiku soberanu ida. Uainhira hari’i ona Fundu Petroliferu hetan mos
rekunhesimentu diak iha nível internasional hanesan hakat desizivu ida ba transparénsia,
governasaun diak no sustentabilidade ba dezenvolvimentu ekonomiku. Timor-Leste iha baze
ida metin iha nia rekursu5 hodi bele hatan ba dezafiu dezenvolvimentu nian, inklui mos fo
Justisa ba sidadaun hotu-hotu la hare’e ba sira ida-idak nia rekursu ekonómiku.

Setór justisa hala’o knaar ida boot tebes hodi hametin paz no estabilidade, buka hatu’ur Estadu
Direitu no promove responsabilizasaun no transparénsia. Uainhira hari’i Komisaun Anti-
Korupsaun, hamosu Kamara ba Kontas, ne’ebé mak sei hatama hamutuk iha Tribunal Superior
Administrativu, Fiskal no Kontas ne’eb’e mak sei hari’i iha tempu oin mai, no hamosu
investigasaun kriminal espesializada ida, sai hanesan inisiativa sentral husi Governu atu hala’o
objetivu hira ne’ebé mak hakerek ona.

Maibe, labele haluha katak objetivu sentral ba sistema justisa ida mak buka halo justisa iha kazu
ne’ebé mak lolos. Ema bai-bain ninia hakarak simples: konflitus sira tenki resolve; buat ne’ebé
sala tenki halo los ka hadia; direitu sira tenki protejidu; ema maksalak sira tenki fo kastigu no
vitima sira tenki fo rekompensa. No, prosesu sira ne’ebé administra justisa tenki kredivel (hetan
fiar makaas), independente, transparente, efetivu, lalais no justu6.

Importante tebes atu tau matan ba hakarak atu defini vizaun ida ne’ebé koerente no komun
kona ba oin sa mak sistema Justisa iha Timor-Leste bele dezenvolve no funsiona. Maibe
importante mos atu tau iha neon katak setór Justisa husi nasaun nurak ida-ne’e hari’i daudaun
husi mamuk kona ba infra-estrutura, ekipamentu, prosedimentu no ema kualifikadu.

Hari’i sistema justisa ida nebé:


a) Garante direitu, dever, liberdade no garantia fundamental nebé hakerek ona iha
Konstituisaun (Lei-Inan) no, liu-liu, fo dalan ba timoroan tomak atu hetan justisa;
b) Serve valor no lisan Timor-Leste nian, no;
c) Hetan fiar husi Timoroan,

Ne’e objetivu ida mak sei lori tempu atu to’o ba, dalaruma lori tinan naruk, ne’ebé husu vontade
koletiva ida husi sosiedade, idealmente hatudu husi hakarak firme ida ne’ebé líder polítiku
nasaun nian sira hatan hotu. Planu Estratéjiku ida-ne’e hakarak sai nu’udar matadalan hodi fo
orientasaun ba ema hotu atu hari’i sistema ne’e.

4 Moris ho osan besik $26 per capita fula-fulan


5 Tuir ho Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2009 katak valor total husi Fundu Petroliferu iha tinan 2009 nia rohan
hamutuk osan bilioins US$ 4,9 no, iha tinan 2012, osan hamutuk bilioins US$ 7,7.
6 Relatóriu ICNA (Independent Compreensive Needs Assessment of the Justice Sector 2009).

7|Page
Planu Estratéjiku husi Setór Justisa Prosesu Partisipatoriu

Konsellu 1 8b 10 13 16 17 18
Koordenasaun

Kordenador sira ba IMPLEMENTASAUN


Grupu 3 7 9 11 12 14 15 20
Traballu/Sekretariadu
Tékniku

Workshops hodi konsulta no Grupu


Traballu
2 4 5 6 8a 8c 19

Kalendáriu traballu nian:


1. 16/04/09 – Workshop hodi halo Lansamentu ba Planu Estratéjiku ba Setór Justisa
2. 17/04/09 – Loron ba Darua Workshop
3. 20/04/09 – Hahu halo traballu sira kona ba Análize iha Setór Justisa 2009
4. 21/05/09 – Workshop 1 ho Grupu Traballu sira: Informasaun ba Análize iha Setór Justisa 2009
5. 28/05/09 - Workshop 2 ho Grupu Traballu sira: Faktor Influénsia, Dezafiu, Análize SWOT
6. 25/06/09 - Workshop 3 ho Grupu Traballu sira: Kontinua nafatin Dezafiu no lista ba inisiativa sira
7. 06/07/09 – Hahu hakerek esbosu ba dauluk
8a. 22/07/09 – Workshop 4 kona ba diresaun estratéjika sira: objetivu, knar prinsipal, indikador ba dezempeñu, prazu, entidade responsável no parseiru sira mak halo parte ba
8b 23/07/09 – Halo esbosu 1º ba Planu (hatama mos matris estratéjika sira) no esbosu ba Análize iha Setór Justisa 2009, haruka ba konsiderasaun husi CC
8c 27/07/09 – Halo esbosu 1º ba matris estratéjika sira no ba Análize iha Setór Justisa 2009, haruka ba Grupu Traballu sira no ba Diretor institusional sira hodi kaer nudar orientasaun
9. 31/07/09 – Hakotu esbosu 1º ba Planu no ba matris estratéjika sira ho baze iha rezultadu sira husi Workshop 22/07
10. 03/08/09 – Soromutu husi Konsellu Koordenasaun, komentariu sira husi Konsellu Koordenasaun kona ba esbosu 1º ba Planu Estratéjiku
11. 10/08/09 – Instituisaun sira husi setór Justisa hakerek komentariu sira liu husi surat
12. 21/08/09 – Hakerek no hakotu Esbosu 2º ba Planu (Portugués no Inglés), haruka ba apresiasaun husi membru sira Konsellu Koordenasaun
13. 17/09/09 – Soromutu husi Konsellu Koordenasaun atu halo apresiasaun ba esbosu 2º ba Planu Estratéjiku
14. 23/10/09 – Hatama Komentariu sira husi membru sira CC atu halo revizaun ikus ba esbosu 2º
15 04/11/09 – Fo versaun ikus ba Ministériu Justisa, hatama mos komentariu sira husi membru seluk CC
16 07/12/09 – Halo revizaun ikus husi Ministériu Justisa, iha koordenasaun ho membru sira seluk husi CC
17 12/02/’10 – Soromutu husi Konsellu Koordenasaun – Halo aprovasaun ba Planu Estratéjiku ba Setór Justisa
18 31/03/’10 – Hato’o no halo aprovasaun ba Planu Estratéjiku iha Konsellu Ministru
19 ../../2010 – Halo impresaun, fahe no sosializasaun ba Planu Estratéjiku husi Setór Justisa (Workshop Nasional)
20 ../../2010 – Hari’i Sekretariadu Planeamentu; halo dezenvolvimentu ba orsamentu sira ho baze iha matris estratéjika sira; sistema monitorizasaun / indikador sira ba progresu.

8|Page
KAPÍTULU 2. HALO ANÁLIZE BA SITUASAUN

2.1. Perspetiva jeral kona ba setór

Iha kapítulu ida-ne’e buka atu hato’o, ho forma badak, kona ba situasaun mak oras ne’e setór
Justisa hasoru ba no buka identifika dezafiu boot hira mak bele hasoru iha tempu oin mai, ho
baze iha área temátika lima mak temi ona iha kotuk: Dezenvolvimentu Institusional, Reforma
no Kuadru Legal, Dezenvolvimentu ba Rekursu Ema nian, Infra-estrutura no Teknolojia
Informasaun nian no Hetan Dalan ba Justisa.

Timor-Leste mak Estadu ida ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, hari’i husi
povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris ida-idak nian7. Konstituisaun
Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) nian rekoñese direitu fundamental ema nian, liu-
liu sira ne’ebé hakerek iha instrumentu internasional8, estabelese prinsípiu jerais ba
funsionamentu Estadu Direitu no sistema justisa no defini instituisaun sira no kbi’it. Mandatu
institusional haklaken iha Konstituisaun no iha lei, mos los no iha hakarak polítika atu hadia
diak liu lala’ok setór justisa, Governu ida-ne’e konsidera nu’udar prioridade nasional. Hamosu
ona mekanismu koordenasaun nian ho objetivu atu defini prioridade setór nian, koordena
aktuasaun husi instituisaun oin-oin no halo finansiamentu husi doador sira nian tuir ho
prioridade estratéjika Governu nian.

Maske rogresu sira hetan daudaun, maibe sistema justisa iha Timor-Leste nian hahu hari’i husi
mamuk. Iha tinan 1999, infra-estrutura barak mak hetan sunu no espesialista jurídiku sira mak
Indonezia kontrata husik ona Rai ne’e. Nune’e, setór justisa iha dependensia maka’as tebes ba
NU no ninia perseiru dezenvolvimentu. Instituisaun nasional dahuluk sistema justisa nian hahu
hari’i iha tinan 2001: tribunal rekursu ida iha Díli, tribunal distrital ha’at ba Rai laran tomak
(hatuur iha Díli, Baucau, Suai no Oecussi) no prizaun tolu (hatuur iha Baucau, Díli no Gleno);
estrutura ne’e la hetan alterasaun to’o ohin loron, la temi kona ba prizaun Baucau nebé taka ona
tan problema estrutural. Hari’i ona mos Prokuradoria-Jeral Repúblika (PGR), órgaun superior
husi Ministériu Públiku (MP) ne’ebé reprezenta Estadu iha juízu no hala’o asaun penal9 no
hamosu ona Konsellu Superior Majistratura Judisial (CSMJ) no mos hari’i Konsellu Superior ba
Ministériu Públiku (CSMP). Hamosu ona mos Defensoria Públika, nu’udar organismu ne’ebé
mak tama hamutuk iha Ministériu Justisa, ho mandatu atu fo asisténsia jurídika, judisial no
estra-judisial, grátuita, ba sidadaun sira mak ladun iha rekursu ekonómiku10, ne’ebé mak ninia
Estatutu hetan ona aprovasaun iha fulan Outubru, tinan 2008, nebe mak preve mos atu harii
Konsellu Superior ba Defensoria Públika (CSDP). Knaar ba advokasia privada foin mak hetan

7 Artigu 1º husi Konstituisaun RDTL.


8 Artigu 9º husi Konstituisaun RDTL.
9 Artigu 132º no tuir mai husi Konstituisaun RDTL.

10 Artigu 16º husi Dekretu-Lei no. 12/2008, husi 30/4 (Estatutu Orgániku MJ) no Dekretu-Lei no. 38/2008, husi 29/10

(Estatutu Defensoria Públika).

9|Page
regulamentasaun husi Lei11.

Husi tinan 2001 to’o tinan 2004, pozisaun judisiário ba dala uluk nian kaer husi ema sira ne’ebé
mak foin hasai lisensiatura no ladun iha esperiénsia servisu nian. Hahu husi ne’e, buka ona
hala’o esforsu maka’as iha formasaun ba juís, prokurador no defensor públiku timoroan. Atu fo
tempu ba majistradu timoroan sira hodi fo atensaun boot ba formasaun ho tempu tomak, hahu
halo ona kontratasaun ba profisional internasional, inklui ofisial justisa, atu garante servisu ho
nível minimu ida. Maibe, husi numeru profisional internasional sira ne’e, to’o tempu balun liu
ba, hein los deit ba finansiamentu husi doador sira. Oras ne’e, parte balun husi finansiamentu
selu ona husi orsamentu nasional.

To’o iha tinan 2007-2008, objetivu atu hametin instituisaun hira ne’ebé iha ona no hamosu
servisu distrital, mak seidauk iha. Nune’e hahu hamosu ona servisu rejistu sivil no delegasaun
ba Diresaun Nasional Rai no Propriedade iha distritu sanulu resin tolu.

Hare’e ona katak sistema justisa iha Timor-Leste ki’ik liu atu hatan ba populasaun tomak,
nune’e atu hatan ba prokura kresente ne’e no hala’o ninia knaar konstitusional hodi aplika lei no
buka hare’e katak iha duni respeitu ba Estadu Direitu. Ema kiak no mukit sira mak presiza liu
hetan protesaun husi Estadu hodi atu proteje “justisa liu husi forsa”. Parte substansial boot ida
husi konflitu sira resolve liu husi mekanismu justisa tradisional , dala barak hetan violasaun ba
direitu fundamental sira, liu-liu feto no labarik sira.

Husi sorin seluk, instituisaun balun mak hakerek ona iha Konstituisaun no iha lei oras ne’e
seidauk hari’i, hanesan Supremu Tribunal Justisa no Konsellu Superior Defensoria Públika, no
Konsellu Superior Majistratura no Konsellu Superior Ministériu Públiku, iha dau-daun
funsionamentu, maibe presiza hadia ninia kapasidade uainhira hanesan órgaun supervizaun no
disiplina.

Oras ne’e dau-daun, Governu halo esforsu maka’as hodi hare’e ba dezafiu hira tuir mai ne’e:

• Hadia didiak koordenasaun iha setór, buka fo ba ninia instituisaun sira perspetiva ida
momos hodi oinsa halo asaun hamutuk no karik hatutan malu no haluan tan
kompozisaun Konsellu Koordenasaun nian ba entidade importante seluk iha setór
Justisa nian (Defensoria Públika, Advogadu Privadu no Polisia investigasaun kriminal);

• Buka kari servisu justisa nian no hamosu mekanismu ne’ebé fo dalan ba populasaun atu
hetan justisa;

• Hari’i instituisaun hira ne’ebé mak hakerek ona iha Konstituisaun no iha lei mak
seidauk hari’i, liu-liu Supremu Tribunal Justisa, Tribunal Superior Administrativu,
Fiskal no Kontas, Tribunal Administrativu no Fiskal iha Instánsia Dahuluk no Komisaun
ba Programa Espesial Seguransa nian (Lei Protesaun ba Sasin);

11 Lei 11/2008, husi 30/7.

10 | P a g e
• Hadia didiak kapasidade instituisaun sira atu kumpri sira nia mandatu ho forma
efisiente no efikas no, liu-liu, husi órgaun sira ho kbi’it iha área investigasaun kriminal;

• Dezenvolve kapasidade órgaun supervizaun no kontrolu ba sistema Justisa, buka hare’e


ninia independénsia no efikásia iha asaun (Konsellu Superior sira, Tribunal Kontas);

• Buka garante tulun no asisténsia jurídika efetiva ida no ho kualidade, liu-liu ba ema
mukit sira, liu husi kapasitasaun téknika ba defensor públiku, ka liu husi hamosu grupu
ida advogadu privadu independente no efikas;

• Hadia didiak sistema sira jestaun no prosedimentu kona ba materia planeamentu,


orsamentasaun, jestaun finanseira, aprovizionamentu, lojístika no rekursu ema nian,
hanesan mos hari’i sistema sira koordenadu iha jestaun ba kazu prosesual nain;

• Hadia didiak kapasidade servisu prizional nian hodi bele garante seguransa ba
instalasaun prizional, halo tuir norma internasional no halo hikas integrasaun ema
dadur sira iha komunidade laran;

• Hametin kapasidade servisu rejistu no notariadu nian atu garante seguransa ba


komérsiu jurídiku no halo tuir lolos katak aktu sira hala’o ho forma lalais no fasil ba
sidadaun sira;

• Hamosu organismu autónomu ida ho kapasidade atu halo jestaun ho forma efikas ba
kadastru rai no patrimóniu imobiliáriu husi Estadu nian, no bele kuda lejislasaun ne’ebé
mak regula propriedade no uza rai iha Timor-Leste;

• Halo divulgasaun ba sistema justisa, lei no direitu fundamental hira besik ba


populasaun, hodi bele hasa’e fiar iha sistema no hari’i persepsaun jeneralizada ida kona
ba “justisa ba ema hotu”.

2.2. Perspetiva no Dezenvolvimentu Institusional

2.2.1. Koordenasaun iha setór Justisa. Ministériu Justisa.

Aspetu importante ida hodi hala’o funsionamentu diak iha sistema justisa ida, la’os deit halo
definisaun polítika lolos, maibe presiza halo planeamentu estratéjiku no koordenasaun ba
instituisaun prinsipal setór nian, knaar ne’ebé makaer husi Ministériu Justisa tuir ho ninia
Estatutu Orgániku:

11 | P a g e
Ministériu Justisa sai nu’udar órgaun Governu ne’ebé responsável atu halo konsepsaun, implementasaun
no koordenasaun ba polítika ne’ebé defini ona, husi Parlamentu Nasional no husi Konsellu Ministru, ba
área justisa no Direitu, Ministériu mos iha kbi’it atu hala’o relasaun husi Governu ho Tribunal sira, ho
Ministériu Públiku no ho Konsellu Superior Majistratura Judisial, Konsellu Superior Ministériu Públiku
no Defensoria Públika, hanesan mos ajente hira seluk husi área Justisa no Direitu, liu-liu ho entidade
reprezentativa husi Advogadu12 sira.

Estrutura orgánika no kbi’it sira mak Ministériu no ninia Diresaun Nasional sira rasik hakerek
ona no, ho forma jeral, iha sistema jestaun no prosedimentu ne’ebé hala’o no kuda ona. Bele
hare’e katak iha progresu iha dezenvolvimentu ba kapasidade funsionáriu sira iha hala’o knaar-
xave, maske sei iha kuran iha área balun. Maibe, Ministériu iha ona programa atu halo
kapasitasaun téknika iha área (area) ne’ebé mak presiza liu (banati tuir, hakerek lejislativa,
Rejistu no Notariadu, Kadastru no Jestaun ba rai) no halo mos esforsu maka’as atu hadia diak
liu ninia servisu, liu-liu iha distritu sira.

Hari’i ona mekanismu sira koordenasaun nian hanesan iha kazu


Konsellu Koordenasaun ba Justisa no Konsellu Konsultivu
Ministériu Justisa13 ho hanoin atu tau prioridade sira ba setór no
ba Ministériu, halo koordenasaun ba asaun iha instituisaun oin-
oin no halo finansiamentu husi doador sira tuir ho prioridade
estratéjika Governu nian. Tinan-tinan hala’o prosesu planeamentu
ida, ho hanoin atu defini prioridade no hakerek planu asaun
tinan-tinan no ninia orsamentu rasik, ne’ebé halibur partisipasaun
instituisaun prinsipal sira husi setór nian no, husi Ministériu
rasik, hetan partisipasaun husi diretor nasional sira tomak. Maibe,
Estatutu Orgániku Ministériu Justisa nian tau limite formal iha
membru sira husi Konsellu Koordenasaun ba deit Ministru
Justisa, mak ukun, ba Prezidente Tribunal Rekursu no ba
Prokurador-Jeral Repúblika, karik diak liu hetan mos partisipasaun iha prosesu ne’e
instituisaun hira seluk mak hala’o mos knaar importante ba susesu sistema justisa nian hanesan
Polisia investigasaun kriminal, Defensoria Públika ka Advogadu Privadu sira.

Karik hanoin katak sistema justisa sai nu’udar sirkuitu ida prosesu nian ne’ebé mak instituisaun
ida-idak hala’o ninia knaar iha influénsia ida direta ba rezultadu ikus ne’ebé hetan, nune’e fasil
atu hatene kona ba importánsia husi konseitu koordenasaun no interasaun husi instituisaun
sira setór nian ba funsionamentu diak no susesu iha sistema justisa nian. Konseitu ne’e sai
importante tebes iha prosesu-krime (hare’e. ba figura karaik): halo prosesamentu ba kesar,
inkéritu, akuzasaun no julgamentu ba kazu bele hare’e hanesan rede ida ne’ebé mak asaun husi
instituisaun judisiária ida-idak fo influénsia ba asaun tuir mai. Tanba ne’e, públiku sira buka
hare’e ba setór ne’e hanesan ida deit no la’os hanesan instituisaun ne’ebé mak keta-ketak.

12 Artigu 1º husi Dekretu-Lei no. 12/2008, husi 30/4 (Estatutu Orgániku MJ)
13 Artigu sira 18º no 19º husi Estatutu Orgániku MJ.

12 | P a g e
Defensoria Pública Ministério da
Polícia Ministério Público / Advogados Tribunais Justiça
Privados (incl. Prisões)

Dala barak, bele hare’e katak setór justisa forma husi instituisaun parsial (balun) ka mesa-mesak
no la iha instituisaun ida mak bele ukun ka kaer ida seluk, maibe dezenvolvimentu iha setór
ne’e sei la mosu uainhira instituisaun ida-idak hala’o ninia knaar mesa-mesak, haketak husi
instituisaun seluk, maibe diak liu ba instituisaun sira buka hatene didiak forma hodi halo
interasaun no hatutan malu, ho hanoin ikus buka defende direitu no interese lejitimu sidadaun
sira nian liu husi rezolusaun ida ba konflitu sira efikas, lalais no justu. Iha sistema justisa nia
klaran sidadaun mak hela ba, tan ho sidadaun nia presiza sira mak buka determina forma oinsa
sistema justisa no ninia instituisaun sira sei hala’o.

Dezafiu prinsipal sira ne’ebé tau ba área ne’e, mak:

• Hametin koordenasaun iha setór, liu husi haluan Konsellu Koordenasaun ba Justisa ba
reprezentante sira husi instituisaun importante seluk;

• Hadia didiak koordenasaun husi doador internasional sira no buka haktuir sira nia
programa ho prioridade estratéjika mak hakerek ona ba setór Justisa;

• Dezenvolve mekanismu hodi hetan informasaun periódika importante, ne’ebé mak


Konsellu Koordenasaun sei bele hatu’ur no hakerek ninia opsaun estratéjika sira;

• Hametin kapasitasaun servisu sira iha Setór ne’e no iha Ministériu no halo kooperasaun
hamutuk, liu-liu iha distritu sira, liu husi rekrutamentu no/ka reafetasaun ba ema sira no
fo formasaun tan atu hala’o diak liu knaar-xave sira.

13 | P a g e
2.2.2. Knaar Jurisdisional. Tribunal sira.

Iha Konstituisaun no lei hakerek momos ona kona ba tribunal sira nia mandatu no
independénsia. Iha Konstituisaun mos define tipu tribunal sira no sira nia kbi’it rasik no hare’e
mos posibilidade atu hari’i instrumentu no forma sira ba kompozisaun la’os jurisdisional husi
konflitu14 sira.

Tribunal mak órgaun soberania ho kompeténsia atu administra justisa hodi povu nia naran, aplika lei no
hala’o ninia desizaun; desizaun sira ne’ebé foti husi tribunal iha kumprimentu obrigatoriu no a’as liu
desizaun hotu ne’ebé mak foti husi autoridade ruma; tribunal sira independente no hakru’uk deit ba
Konstituisaun no ba lei15

Dau-daun ne’e, iha tribunal rekursu ida no tribunal distrital ha’at, ne’e bele hare’e katak la to’o
atu hatan ba prokura kresente no atu hala’o prinsípiu kontitusional kona ba dalan ba justisa
husi sidadaun sira tomak. Juís timoroan sira, hatene kona ba difikuldade hira ne’e, hala’o ona
tribunal móvel, ne’ebé mak tulun ona atu lori justisa to’o ba populasaun sira iha distritu ne’ebé
mak la iha tribunal. Maibe, tan ladun hatene no la fiar no iha difikuldade atu hetan dalan ba
tribunal sira (tan iha kontrapozisaun ho fasilidade asesu ba justisa informal), sai hanesan faktor
importante hodi halo populasaun ladun uza barak sistema justisa formal.

Iha mos problema boot barak kona ba fornesimentu sasan no servisu no halo manutensaun,
inklui nível infra-estrutura teknolójika ne’ebé mak seidauk lolos. La iha sistema jestaun ida ba
kazu judisial sira, ne’ebé halo susar atu hetan dadu estatistiku mak bele fiar no avalisaun ba
profisional iha foru ne’e. Dala barak, la iha rejistu, iha tribunal sira, katak iha prosesu-krime
ne’ebé mak kleur tebes, buat hanesan labele dehan ba prosesu sível sira, ne’ebé mak dala barak
kleur tebes duni (banati tuir kazu pendenti kona ba hadau-malu ba rai).

14Artigu 123º, no. 5º, husi Konstituisaun RDTL.


15Artigu 118º no 119º husi Konstituisaun RDTL no art. 3º no 4º husi Estatutu Majistradu Judisial (Lei 8/2002 husi
20/9).

14 | P a g e
Majistradu sira molok atu atu hala’o sira nian knaar sei liu husi formasaun dahuluk ida ho
kualidade no hetan tulun iha sira nia knaar husi juís internasional sira. Maibe, transferénsia
kona ba koñesimentu sei nei-neik liu, tan juís internasional, liu-liu, hala’o knaar judisial no la
hala’o knaar atu hanorin. Bele hare’e ona katak iha aumentu husi rekursu ema nian ba tribunal
sira, liu-liu iha distritu sira la’os deit Dili, inklui mos ofisial justisa, nasional no internasional
sira.

Biar iha avansu boot barak iha tinan hira liu ba, maibe sei iha dezafiu oin-oin atu hasoru,
hanesan:

• Halo hotu kuadru legal ba sistema judisial no halo revizaun ba lei balun mak iha ona
(banati tuir, la iha lei ida ba organizasaun judisiária, nune’e presiza hare’e hikas Kódigu
Kustas Judisial no Estatutu ba Ofisial Justisa);

• Hala’o tribunal sira mak hakerek ona iha Konstituisaun mak seidauk hari’i: Supremu
Tribunal Justisa, Tribunal Superior Administrativu Fiskal no Kontas no tribunal sira
administrativu no fiskal iha instansia dahuluk, tribunal militar sira;

• Hare’e hikas, uainhira bele, kuadru legal mak regula kompozisaun no nomeasaun ba
membru sira Konsellu Superior Majistratura Judisial, nune’e bele hametin liu tan
ninia independénsia ba kbi’it polítiku;

• Hametin kuadru juís ho numeru natoon atu hala’o órgaun judisiáriu hotu-hotu mak
hakerek ona iha Konstituisaun no halo rekrutamentu no forma ema atu hala’o knaar
administrativa nune’e bele husik juís sira husi knaar hira ne’e;

• Forma ofisial justisa hodi hala’o didiak sira nia knaar;

• Defini no hala’o sistema jestaun sira no matadalan ba prosedimentu, inklui sistema


jestaun ida ba kazu prosesual;

• Hala’o kriasaun progresiva ba distritu judisial foun, ho baze iha avaliasaun efetiva ida
ba nesesidade sira (mapa ba setór justisa);

• Kaer metin katak juís internasional sira, iha prazu ida nia laran, husik hala’o knaar
judisial no hahu hala’o knaar sira asesoria, formasaun no hanorin.

15 | P a g e
2.2.3. Asaun Penal no Investigasaun Kriminal.

2.2.3.1. Asaun Penal. Ministériu Públiku

Iha Konstituisaun no lei hakerek momos ona Ministériu Públiku nia mandatu. Ministériu
Públiku sai nudar majistratura ida ne’ebé organiza tuir ho ierarkia no hakru’uk ba Prokurador-
Jeral Repúblika. Prokuradoria-Jeral Repúblika (PGR) mak órgaun superior iha Ministériu
Públiku no Konsellu Superior Ministériu Públiku mak parte integrante iha PGR.

Ministériu Públiku reprezenta Estadu, hala’o asaun penal, buka defende labarik, auzente no ema mukit
sira, defende legalidade demokrátika no promove kumprimentu ba lei, iha mos kbi’it atu halo supervizaun
ba investigasaun kriminal. 16.

Estatutu Ministériu (MP) hetan ona aprovasaun husi lei Parlamentu Nasional, ne’ebé mak hare’e
ba regulamentasaun iha aspetu balun, liu husi dalan diplomasia Governu nian, mos liu husi
deliberasaun iha Konsellu Superior Ministériu Públiku (CSMP). Hafoin koko tiha iha tinan ha’at
resin, Estatutu MP fo sai sala balun, ne’ebé mak hatudu katak presiza halo aprovasaun ba
Estatutu foun ida, adekuadu liu ba dezafiu sira ne’ebé mak pratika judisiária sira rekomenda
dau-daun. Maibe alterasaun ne’ebé mak halo ba Estatutu ne’e hakerek dau-daun no hein hela ba
aprovasaun.

16 Artigu 132º husi Konstituisaun RDTL no art. 1º husi Estatutu Ministériu Públika (Lei 14/2005, husi 16/9).

16 | P a g e
Halo ona rekrutamentu ba ema sira ne’ebé presiza atu hala’o knaar sira iha PGR, hein hela
formasaun adekuada. Maibe, dimensaun oras ne’e dau-daun ba instituisaun sei ki’ik liu
uainhira koalia kona ba ninia mandatu (iha deit 22 majistradu husi MP, 14 nasional no 8
internasional) no kontinua iha nafatin dezafiu barak, kona ba planemanentu, organizasaun no
jestaun, desenvolvimentu ba kompeténsia no rekursu hira seluk. Hatudu nafatin dezafiu no
meta sira atu to’o ba:

• Hakotu no hadia diak liu tan kuadru legal MP, liu-liu halo revizaun no aprovasaun ba
Estatutu oras ne’e dau-daun hodi bele sai efetivu liu, no hakerek diploma seluk mak
presiza;

• Hametin kuadru majistradu MP, hodi bele la’o tuir alargamentu mapa judisiáriu nian,
ho hari’i tribunal sira ne’ebé mak hakerek ona iha Konstituisaun no kria servisu
espesializadu sira MP nian;

• Hametin kuadru profisional sira, inklui mos Prokurador Repúblika internasional,


asegura katak, defini iha prazu ida nia laran, nune’e sira bele hala’o fali knaar sira kona
ba hanorin no asesoria hodi forma hodi bele halo tranzisaun no transferénsia
koñesimentu ba Prokurador Repúblika nasional sira;

• Hametin kapasidade atu lori investigasaun kriminal sira ne’ebé komplexu liu, liu-liu
iha krime sira ne’ebé mak halo uainhira hala’o hela knaar públika nian;

• Tau mekanismu hodi promove komunikasaun no kolaborasaun regular ida husi


Ministériu Públiku ho órgaun polisia kriminal seluk, liu-liu PNTL, Komisaun Anti-
Korupsaun no Inspesaun-Jeral Estadu nian;

• Forma ofisial justisa dahuluk sira hodi bele hala’o knaar ho diak iha sekretaria MP;

• Halo definisaun no kuda sistema informátiku ida ba jestaun inkéritu kriminal sira no
kaer numeru mesak-ida atu halo identifikasaun ba inkéritu kriminal;

• Buka haklaken liu ta natividade Ministériu Públiku nian, hodi bele hametin fiar husi
públiku no hasai persepsaun kona ba impunidade;

• Hari’i Servisu Tulun Tékniku no Administrativu iha PGR, halo rekrutamentu no forma
ema hodi hala’o knaar administrativa sira;

• Hari’i mekanismu hodi nakfila situasaun laboral funsionáriu sira PGR nian (barak liu
mak funsionáriu temporáriu), hodi hasa’e faktor motivasaun no halo investimentu boot
iha formasaun profisional.

17 | P a g e
2.2.3.2. Polisia investigasaun kriminal
Estrutura orgánika Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hamutuk ho Servisu Investigasaun
Kriminal ne’ebé mak ‘’iha nu’udar misaun espesifika halo investigasaun no prevensaun ba krime no
hala’o instrusaun husi autoridade judisial kompetente, tuir ho lei, la halakon independénsia ierarkika husi
PNTL’’17.

Foin lalais ne’e, iha área investigasaun kriminal sai hanesan


objetu ba análize husi parte misaun téknika18 ida iha fulan
Maiu, tinan 2009, ne’ebé hakat liu mai Timor-Leste. Iha
Relatóriu ne’ebé mak hakerek husi misaun ne’e, to’o ona iha
konkluzaun katak investigasaun kriminal la iha. PNTL, bele
iha unidade investigasaun kriminal ida, sei hala’o tuir ho
lojíka orden públika, investigador sira la iha koñesimentu
no kbi’it lolos atu lori ho efikas investigasaun sira no
formaliza aktu prosesual sira no meiu atu halibur no rai
prova la iha. Hakarak hatutan tan katak ho prezensa polisia
sira husi rai oin-oin, ho sistema prosedimental oin-oin no la
iha koñesimentu kona ba investigasaun kriminal, hanesan
mos koalia lian barak mak kaer prosesu ida deit. Situasaun ne’e, dala barak, mak lori atu halo
detensaun ilegal no labele hatene prosesu hira ne’e to’o ona iha ne’ebé. Iha relatóriu to’o ona
konkluzaun katak presiza hari’i, husi abut, polisia investigasaun kriminal ida ho kapasidade atu
halibur, rai, halo análize no halo relasaun elementu probatóriu sira ba malu hodi bele fo tulun
ba aplikador sira direitu nian.

Iha área investigasaun kriminal sai, nune’e, hanesan área ida iha setór Justisa mak presiza hetan
tulun maka’as iha tinan hira oin mai. Dezafiu sira atu hasoru barak tebes no susesu sei bele
hetan deit uainhira iha esforsu husi entidade hotu-hotu, hanesan instituisaun, Governu no
komunidade internasional:

• Hari’i polisia espesializada ida ba investigasaun kriminal no servisu forense iha Timor-
Leste;

• Halo aposta iha formasaun espesializada ida diak tebes ba ajente sira investigasaun
kriminal nian, mak sura ho formasaun jurídika (direitu no prosesu penal), metodolojia
investigasaun kriminal no deontolojia profisional;

• Halo levantamentu ida ba nesesidade sira kona ba infra-estrutura, hela-fatin,


ekipamentu, teknolojia no lojístika, mak presiza ba investigasaun kriminal no kuda
estratéjia ida hodi bele hatan ba nesesidade hira ne’e;

1717 Arto. 35º iha Lei Orgánika PNTL, hetan ona aprovasaun husi Dekretu-Lei no. 10/2009, husi 18/2.
18 Forma husi Diretor Polisia Judisiária no Prezidente Institutu Medisina Legal Portugal.

18 | P a g e
• Hakerek matadalan bolsu ho lian Tetum hodi fahe ba polisia, mak tau ona instrusaun
bázika kona ba Kódigu Prosesu Penal;

• Hasa’e tan numeru polisia internasional mak koalia lian portugués hodi hala’o knaar
iha área investigasaun kriminal, nune’e bele sai efetivu liu iha akompañamentu,
monitorizasaun no fo hanoin ba kolega nasional sira iha kestaun legal nian;

• Buka halo rejistu ba kesar, relatóriu, informasaun ne’ebé simu husi ema suspeitu no
sasin sira no despaxu husi prokurador sira, bele hakerek iha Tétun no Portugués,
hanesan forma atu fasilita servisu no lalika lakon rekursu iha tradusaun, liu-liu husi
parte polisia nian;

• Hametin liu tan servisu tradusaun no interpretasaun no halo tan formasaun iha lian
portugués.

2.2.4. Asisténsia Jurídika.

Iha sistema legal Timor-Leste tulun jurídiku, judisial no estra-judisial, makaer husi defensor
públiku no advogadu privadu19 sira.

2.2.4.1. Defensoria Públika

Defensoria Públika iha nu’udar knaar fo asisténsia


jurídika, integral no grátis, judisial no estra-judisial,
ba sidadaun sira ne’ebé mak presiza liu. Iha kbi’it,
mos, atu halo reprezentasaun ba ema auzente, la
hatene ka labele, hodi troka Ministériu Públiku, iha
kazu sira mak hakerek ona iha lei. Estatutu
Defensoria Públika hetan ona aprovasaun iha fulan
Outubru, tinan 2008, no instituisaun ne’e funsiona
ona iha distritu judisial ha’at.

Defensoria Públika sai nu’udar organismu, makaer husi Ministériu Justisa, ne’ebé responsável atu fo
asisténsia jurídika, judisial no estra-judisial, integral no grátis, ba sidadaun sira ne’ebé mak kuran iha
rekursu ekonómiku20.

19Artigu 135º husi Konstituisaun RDTL.


20Artigu 16º husi Dekretu-Lei no. 12/2008, husi 30/4 (Estatutu Orgániku MJ) no Dekretu-Lei no. 38/2008, husi 29/10
(Estatutu Defensoria Públika).

19 | P a g e
Defensor públiku simu ona formasaun dahuluk, hamutuk ho Juís no Prokurador sira, no hasa’e
tan numeru ba kazu mak rejista iha tinan rua liu ba ne’e, liu-liu iha kazu sivil, karik hatudu
katak iha fiar maka’as no koñesimentu husi povu Timor kona ba sistema justisa no mekanismu
hodi fo protesaun no asisténsia jurídika mak iha ona.

Maibe, Defensoria Públika nia efikásia ki’ik liu tanba faktor barak: la iha formasaun
espesializada no bei-beik atu lida ho kazu balun mak husu kompeténsia rasik (banati tuir,
prosesu sivil, liu-liu kazu kona ba direitu família nian no propriedade no prosesu krime ho
komplexidade boot); la iha infra-estrutura lolos; bele hare’e katak iha servisu distrital balun sei
kaer nafatin; la iha sistema jestaun ida ba kazu no prosedimentu lolos; Seidauk hari’i Konsellu
Superior Defensoria Públika; no la iha kontratasaun ba Inspetor Defensoria Públika, sai hanesan
faktor balun. Hakarak mos hateten kona ba Defensoria Públika la simu tratamentu
konstitusional-legal hanesan husi instituisaun judisial hira seluk no ninia grau autonomia ladun
los. Atu hatutan tan katak sidadaun barak mak la hatene kona ba knaar no servisu sira ne’ebé
hala’o husi Defensor Públiku sira.
Dezafiu sira ne’ebé tau ba área ne’e mak tuir mai ne’e:
• Dezeña no hala’o, hamutuk no ho kolaborasaun husi CFJ, programa formasaun
kontinua ida ba defensor públiku sira, mak hatu’ur iha modelu sira formasaun
obrigatoriu nian;
• Habelar servisu sira Defensoria Públika no knaar husi defensor públiku sira hamutuk
ho populasaun21;
• Buka hare’e katak defensor públiku sira fo servisu rasik ba lós sidadaun sira ne’ebé mak
kuran rekursu ekonómiku no iha kazu patrosiniu ofisiozu;
• Hari’i Konsellu Superior Defensoria Públika;
• Buka hare katak Defensoria Públika tau matan atu hari’i tan ho forma progresiva
distritu judisial, hamosu mos Defensoria Públika Distrital ida iha distritu foun ida-idak;
• Buka hamosu Defensoria Públika itinerante, hodi bele fo dalan ba justisa ba populasaun
mak hela iha distritu sira ne’ebé la iha defensoria distrital;
• Dezenvolve programa formasaun ida ba Asistente sira husi Defensor Públiku, hodi fo
posibilidade atu hasa’e tan sira nia knaar nomos partisipasaun iha atividade Defensória
nian;
• Buka promove kontratasaun ba funsionáriu internasional hodi hanorin asistente
nasional iha defensor públiku;
• Buka hare’e katak defensor públiku internasional sira, iha prazu badak ida nia laran,
hala’o uituan knaar judisial no hala’o barak knaar asesoria, formasaun no hanorin;

21Inkeritu ba komunidade to’o ona konkluzaun katak 54,9% husi inkiridu la rona kona ba advogadu ida (Survey of
Citizen Awarness and Attitude regarding Law & Justice 2008).

20 | P a g e
• Buka dezenvolve abordazen integrada ida ba asisténsia jurídika, ne’ebé mak hatama
defensor públiku, advogadu privadu, paralegais no mekanismu atu fo tulun jurídiku
seluk no protesaun ba vitima (banati tuir. La selu kusta judisial, uma abrigu, seluk tan.);
• Hare’e hikas fali, uainhira bele, estatutu konstitusional-legal ba Defensoria Públika ho
hanoin atu hakbi’it ninia independénsia no autonomia.

2.2.4.2. Advogadu Privadu sira


Tuir ho advokasia privada, hari’i ona Asosiasaun Advogadu Timor-Leste (AATL), maibe sira
ninia knaar profisional foin lalais mak regula ona husi lei22. Kuadru legal oras ne’e dau-daun sei
tranzitóriu hela, maibe seidauk fo direitu ba advogadu privadu sira atu regula-rasik liu husi
Orden Advogadu ka organismu hanesan ida.

Iha ona prosesu selesaun ba grupu dahuluk advogadu privadu sira mak sei tuir kursu
formasaun ba dahuluk advogadu nian, mak sei fo dalan fomal atu hala’o knaar profisional.
Advogadu privadu barak mak fo asisténsia jurídika iha Timor-Leste la simu formasaun
adekuada, liu-liu kona ba Kódigu Penal, Kódigu Prosesu Penal no Kódigu Prosesu Sivil, nomos
sira iha koñesimentu naton deit kona ba Lian Portugués.
Dezafiu sira mak tau iha área ne’e hanen mai ne’e:
• Hari’i Konsellu Jestaun no Disiplina mak hakerek ona iha lei ne’ebé la’o daudaun;
• Buka dezeña no kuda programa formasaun kontinua ida ba advogadu privadu sira,
hatu’ur iha modulu formasaun obrigatoriu no hatama mos rekizitu minimu ba oráriu
halo pratika nian;
• Fo tulun atu kuda estratéjia ida mak bele hari’i Orden ida ba Advogadu sira, ne’ebé iha
rekoñesimentu no independente, ho responsabilidade atu regula-rasik sira nia knaar
profisional;
• Habelar knaar advogadu privadu sira hamutuk iha populasaun23.

22Lei 11/2008, husi 30/7.


23Inkeritu ba komunidade to’o ona konkluzaun katak 54,9% husi inkiridu la rona kona ba advogadu ida (Survey of
Citizen Awarness and Attitude regarding Law & Justice 2008).

21 | P a g e
2.2.5. Servisu Prizional no Reinsersaun Sosial

Servisu Prizional sira hetan ona kondisaun diak barak iha tinan hira liu ba kona ba infra-
estrutura, kondisaun seguransa no respeitu ba direitu ema-dadur sira nian. Iha kuadru legal
servisu nian halo ona definisaun, maibe Estatutu ba Guarda Prizional mak seidauk hetan
aprovasaun. Iha hanoin no hala’o ona programa formasaun atu hadia diak liu tan ema sira nia
kompeténsia no iha mos garantia, ho forma regular, hodi halo asaun alfabetizasaun no
formasaun vokasional ba ema-dadur sira.

Diresaun Nasional Servisu Prizional no Reinsersaun Sosial (DNPSRS) sai nu’udar servisu responsável
atu halo definisaun, jestaun no seguransa ba sistema prizional no servisu reinsersaun sosial, nia iha
kbi’it, liu-liu, atu halo jestaun ba hala’o kastigu, fo orientasaun ba formasaun edukasional no profisional
ba ema-dadur sira, buka promove reintegrasaun sosial ba foin-sae’e sira no ba ema-dadur sira, buka mos
halo ligasaun meiu sosiu-familiar no profisional rasik, fo garantia ba seguransa iha kadeia no koordena
formasaun ba guarda priziona24 sira.

Oras ne’e dau-daun iha deit kadeia rua (Becora no Gleno), iha ona hanoin katak, iha prazu
badak no mediu, sira nia kapasidade sei la to’o. La iha fatin rasik ba feto no delikuente foin-sa’e
sira no iha mos problema barak kona ba disiplina no profisionalismu husi gestor no funsionáriu
servisu prizional sira nian.

Dezafiu sira prinsipal mak tau ba área ne’e mak:

• Hari’i fatin rasik ba feto sira no sentru detensaun ba foin-sa’e sira;

• Hari’i fatin prizional foun, hodi bele fasilita tula ema-dadur sira to’o iha tribunal no fo
dalan ba família husi ema-dadur nian;

24 Artigu 12 º husi Estatutu Orgániku MJ.

22 | P a g e
• Hadia didiak kuidadu médiku sira no asisténsia psikolójika ba ema-dadur sira no, liu-liu
planu nasional ida atu hare’e ema ne’ebé iha moras mental;

• Hadia didiak kompeténsia, disiplina no profisionalismu gestor no funsionáriu sira;

• Hari’i kapasidade operasional lolos, liu-liu kona ba estrutura jestaun no autonomia


administrativa no finanseira;

• Buka aprova estatutu ba guarda prizional sira no kódigu konduta ida rasik;

• Hametin no monitoriza formasaun ba guarda prizional sira, liu-liu prosedimentu legal


no direitu ema nian;

• Hametin edukasaun la’os-formal, alfabetizasaun no treinu vokasional ba ema-dadur


sira, liu husi promosaun ba sertifikasaun ka akreditasaun ba kursu atu bele hala’o
reintegrasaun ida ho susesu;

• Hari’i sistema ida ba rejistu, avaliasaun no monitorizasaun ba formasaun sira ne’ebé


hala’o ona;

• Hari’i sistema ida efisiente no efikas ba jestaun kastigu nian no medida privativa kona
ba liberdade;

• Buka dezenvolve polítika nasional ida ba promosaun hodi uza kastigu alternativa ba
dadur (kastigu iha prizaun);

• Buka dezenvolve no kuda programa integradu ida ba servisu reintegrasaun sosial, mak
prepara no fo tulun ba ema-dadur sira iha ninia reintegrasaun iha komunidade nomos
buka halo avaliasaun ba risku ba sosiedade hafoin hala’o tiha sentensa.

2.2.6. Servisu Rejistu no Notariadu

Tuir Rejistu no Notariadu, hari’i ona no hala’o daudaun funsionamentu servisu rejistu sivil
(moris, kaben, soe-malu, hakiak oan no mate), rejistu públiku (ne’ebé mak tama rejistu
komersial no rejistu ema-koletiva la hanoin atu manan osan), notariadu, halo identifikasaun
sivil no kriminal, no pasaporte sira. Presiza mos hari’i servisu rejistu predial (uma) no sasan
móvel mak presiza halo rejistu (hare’e mos ba rejistu kareta nian). Hari’i ona Repartisaun
Rejistu Sivil iha distritu 13 no Kartóriu Notarial iha Dili, Baucau no Oecusse.

23 | P a g e
Diresaun Nasional Rejistu no Notariadu (DNRN) sai nu’udar servisu responsável hodi halo estudu no
hala’o polítika kona ba rejistu no notariadu, nia mos iha kbi’it, liu-liu atu estuda no hakerek projetu
lejislativu, buka promove no hare’e ba servisu rejistu sivil, kriminal, komersial, rejistu ema-koletiva la
hanoin atu manan osan, rejistu predial (uma) no sasan móvel mak presiza halo rejistu, hala’o
prosedimentu ne’ebé presiza ba identifikasaun sivil, halo koñesimentu no fo nasionalidade no hasa’i
pasaporte no halo inspesaun no kontrola knaar sira notáriu no rejistu25 nian.

Dezafiu boot mak tau oras ne’e dau-daun mak atu halo rekrutamentu no formasaun ba ema, liu-
liu konservador no notáriu sira, no ofisial rejistu no notariadu nian, hodi bele fo garantia ba
servisu ida efisiente no efikas, mak garante seguransa ba aktu jurídiku estra-judisial. Hanoin
ne’e hanesan mekanismu ida ba justisa preventiva nune’e bele hamate konflitu sira husi
sidadaun no, liu-liu, buka hatun prosesu litijiozu iha tribunal sira, hasa’e fiar iha Estadu no iha
justisa, hatun korupsaun no aktu ilegal no bosok ka bobar no buka fo garantia ba direitu báziku
sidadaun (banati tuir, direitu ba sidadania). Husi área seluk, buka halo inspesaun ba servisu
rejistu no notariadu ho forma sistemátika no efikas, husi entidade independente ida, nune’e bele
garante kualidade servisu no kumprimentu ba rekizitu sira mak hakerek ona.

Dezafiu prinsipal sira iha área ne’e mak:

• Kompleta kuadru legal husi rejistu no notariadu (Kódigu Rejistu Sivil, Predial (Uma),
Sasan Móvel sira mak presiza halo rejistu, seluk tan.);

• Dezenvolve respektiva sira sasan/materiais atu fo tulun rasik hodi kuda lei sira
(matadalan ba prosedimentu operasional);

• Hari’i Konservatória Rejistu Sivil no Predial (Uma) no buka lori nia ba distritu hotu-
hotu;

• Halo rekrutamentu no formasaun ba ema ne’ebé mak presiza;

• Moderniza no simplifika servisu sira, nune’e bele kuda, banati tuir, konseitu ‘balkaun
mesak’ no ‘iha kedas empreza’;

• Fo ba DNRN estrutura diresaun ida lolos no hari’i Inspesaun ba Rejistu no Notariadu,


independente husi DNRN.

25 Artigu 11º husi Estatutu Orgániku MJ.

24 | P a g e
2.2.7. Rai no Propriedade no Kadastru

Nu’udar kestaun ka hanoin ida sensível liu mak Ministériu Justisa kaer dau-daun mak kestaun
halo regularizasaun ba propriedade rai nian iha Timor-Leste. Hafoin hala’o tiha prosesu naruk
ida kona ba konsulta públika, kona ba Lei Rai nian iha ona kondisaun atu hato’o ba análize no
aprovasaun husi órgaun kompetente sira. Tuir buat ne’ebé hakerek iha artigu 1º husi anti-
projetu, lei ne’e buka atu defini rejime espesial hodi fo rekoñesimentu no atribuisaun ba direitu
dahuluk propriedade sasan imóvel iha Timor-Leste. Hakarak koalia momos kona ba situasaun
jurídika sasan nian no buka promove kona ba fahe propriedade ba sidadaun sira, nune’e bele
garante katak ema hotu-hotu iha direitu atu hetan rai. Fo rekoñesimentu no atribuisaun ba
propriedade hatu’ur iha prinsípiu respeitu ba direitu dahuluk (primariu) kotuk nian, iha
rekoñesimentu ba pose oras ne’e hanesan fundamentu atu halo atribuisaun ba direitu
propriedade no fo kompensasaun karik mosu kazu duplisidade direitu (nain-barak).

Hakerek dau-daun mos lejislasaun konjunta ida hodi hatutan tan atu bele regula kestaun sira
mak iha relasaun: rejime fo kompensasaun; hari’i fundu finanseiru imobiliáriu; dominiu
públiku no privadu husi Estadu; halo espropriasaun ba utilidade públika; no seluk tan.

Hakat liu tiha faze lejislativa, dezafiu boot buka hari’i kapasidade MJ nian hodi hakerek planu
ida atu halo implementasaun efetiva ba lei hira mak temi ona no halibur kondisaun ne’ebé
presiza atu hari’i organismu autónomu ida ho kapasidade no autonomia lolos hodi halo jestaun
ba Kadastru, Patrimóniu Imobiliáriu Estadu nian no halo regularizasaun ba propriedade rai
nian, nune’e bele troka Diresaun Nasional Rai no Propriedade no Servisu Kadastral (DNTPSC)
ida dau-daun ne’e.

25 | P a g e
DNTPSC sai nu’udar servisu responsável atu hari’i no halo administrasaun ba sistema ida informasaun
kona ba uza no propriedade sasan imóvel no buka sistema ida efisiente iha jestaun patrimóniu Estadu
nian, nia iha kbi’it mos atu halo atribuisaun ba títulu dahuluk (primeiru) propriedade 26 nian.

Iha dalan hanesan, hala’o dau-daun projetu-pilotu Ita Nia Rai, mak iha hanoin ikus atu halibur
dadu sira ba efeitu identifikasaun parsela rai nian, rezolusaun ba kazu hadau-malu no halo
rejistu ba títulu sira iha tempu oin mai. Projetu ida-ne’e hala’o dau-daun iha distritu 6 (Liquiçá,
Manatuto, Aileu, Baucau, Bobonaro no Oecusse), sub-distritu 7 no suku 16. Prosesu ne’e la’o
nei-neik tebes, maibe to’o iha fulan Outubru tinan 2009 halibur ona reklamasaun hamutuk 4500
kona ba parsela rai besik 4200, ne’ebé mak 1400 resin tama tiha ona iha prosesu publikasaun.
Besik 8% mak sai hanesan kazu hadau-malu ba rai, no besik 92% husi parsela iha deit ema-
reklamante ida. Numeru hira ne’e la’o hasoru ho ema barak nia hanoin katak sei iha numeru
boot tebes ida kona ba kazu hadau-malu ba rai.
Dezafiu prinsipal sira kona ba jestaun kadastru no propriedade iha Timor-Leste hanesan:

• Kompleta no halo aprovasaun ba kuadru legal kona ba regularizasaun propriedade rai


nian iha Timor-Leste;

• Halo lalais levantamentu kadastral sistemátiku, iha ambitu projetu Ita Nia Rai;

• Hari’i organismu autónomu ida ho rekursu naton no autonomia administrativa no


finanseira, hodi bele garante jestaun ida efikas ba kadastru no patrimóniu Estadu nian,
hanesan mos prosesu regularizasaun no kazu hadau-malu ba rai;

• Hari’i baze dadu ida mesak mak hatama informasaun ne’ebé presiza ba efeitu kadastru
nian, halo regularizasaun no rejistu ba propriedade no halo tributasaun ba patrimóniu.

26 Artigu 13º husi Estatutu Orgániku Ministériu Justisa.

26 | P a g e
2.3. Reforma no kuadru legal

Timor-Leste katak Estadu ida ne’ebé direitu demokrátiku, hatu’ur iha respeitu ba Konstituisaun
no ba lei no iha rekoñesimentu husi direitu internasional. Hahu husi tinan 2002, Timor-Leste
ratifika ona tratadu no konvensaun internasional no hakerek lejislativa llubun
ubun boot ida mak
hetan ona progresu notável; halo ona aprovasaun ba lei bázika sira ne’ebé mak presiza ba
funsionamentu sistema justisa nian. Maibe, iha rekoñesimentu husi hotu-hotu katak
ordenamentu jurídiku iha Timor-Leste seidauk remata no presiza dezenvolve tan, nune’e mos
presiza hari’i mekanismu atu halo monitorizasaun uainhira kuda lei foun sira.

Salienta tan katak prosesu lejislativu timoroan hametin ona liu husi mekanismu halo konsulta
públika, ho meritu hodi fo tulun ba lejislador atu hakerek ninia proposta tuir ho realidade
Timor-Leste nian rasik no buka promove populasaun no grupu reprezentantivu hotu-hotu
ne’ebé, husi forma seluk, la iha dalan ba prosesu ida-ne’e mak dala barak taka ba sira.

Oras ne’e dau-daun hakerek hela no/ka halo


aprovasaun ba konjuntu importante ida lei nian,
hanesan Kódigu Sivil, lei organizasaun judisiária,
lejislasaun kona ba regularizasaun no rejistu
propriedade iha Timor-Leste. Lei barak seluk sei
hakerek, liu-liu lejislasaun espesial mak sei regula
aplikasaun no fo rekoñesimentu ba direitu
kostumeiru iha Timor-Leste27 no lei sira kona-ba
direitu labarik nian, no seluk tan. Lei prinsipal sira
atu hakerek no/ka halo aprovasaun to’o iha tinan
2012 mak identifika ona iha dokumentu Aneksu (hare’e. Meta 5).

27 Artigu 2º, nr. 4, husi Konstituisaun RDTL

27 | P a g e
Dezafiu sira prinsipal ba área ne’e mak hanesan:

• Kompleta kuadru legal iha setór justisa, buka hare’e katak modelu ne’ebé mak adopta
los duni ba realidade Timor-Leste nian no análize ba feto-mane (jéneru) mos tau tama
iha laran;

• Buka hakerek lei sira, karik bele, uza lian ida simples, atu ema hotu bele hatene;

• Buka halo tradusaun no publikasaun ba lei hotu-hotu iha lian Portugués no Tétun;

• Buka dezenvolve Tétun jurídiku;

• Fo treinu ba grupu asessor jurídiku nasional ida, prontu atu hala’o knaar hodi hakerek
lejislativa, nune’e bele ho forma progresiva troka sira nia kolega internasional;

• Buka halo armonizasaun legislativa no halo revizaun ba lei sira, tuir ho nesesidade.

2.4. Dezenvolvimentu iha Rekursu Ema nian

Bele dehan katak kapasidade ema nian iha


setór justisa signifikativamente diak dau-daun
ona, maske nune’e setór ne’e sei presiza nafatin
ema internasional atu hala’o Atividade Xavi
sira. Labele nega katak importánsia ne’ebé mai
husi tulun ne’e boot tebes, tan hodi bele hala’o
no fo dezenvolvimentu ba sistema justisa,
maibe transferénsia kompeténsia ba timoroan
sira sei nei-neik liu fali buat ne’ebé mak ita
hanoin. Hanoin ne’e, husi área ida, tan presiza
fo garantia katak hala’o knaar judisial atu
profisional nasional sira bele fo a’an tomak ba formasaun téknika no, husi sorin seluk, tan sei
kuran mekanismu integradu no transparente iha rekrutamentu no avaliasaun ba ema
internasional28.

Husi área seluk, maske iha Konstituisaun tau ona katak Tétun no Portugués hanesan lian
ofisial29 iha Timor-Leste, everdade hatudu katak lian Portugués hala’o knaar ida dominante iha
sistema justisa. Ida-ne’e la tuir ho buat ne’ebé mak mosu iha sosiedade tanba timoroan uituan
deit mak koalia portugués no timoroan liu 80% mak koalia Tétun. Nune’e dominiu husi lian
Portugués iha setór Justisa hatudu katak la’os deit rekoñesimentu husi instituisaun nasional sira
ne’ebé mak kaer lian nu’udar dalan ofisial ida hodi halo komunikasaun, hanesan mos volume

28 Relatóriu ICNA 2009.


29 Artigu 13º husi Konstituisaun RDTL.

28 | P a g e
asisténsia mak simu husi rai sira ne’ebé koalia lian portugués, liu-liu iha área hakerek lejislativa,
Sentru Formasaun Jurídika no instituisaun judisiária30.

Maske haré husi kapasidade kona ba lian portugués iha kresimentu ida boot iha tinan hira liu
ba, maibe iha realidade katak laós ema hotu iha setór justisa iha koñesimentu natón iha lian
Portugués no iha oportunidade boot liu atu ema kolia koalia deit lian Tétun, hatudu momoos
katak ne’e hatuun kapasidade ba lian ne’e, ho konsiderasaun katak, lei barak, material
formasaun iha lian portugés no formador sira mai husi nasaun sira ho lian portugués. Kestaun
kona ba lian sei hela nune’e, hanesan dezafiu ida, mak sei bele hare’e husi dalan rua: husi dalan
ida, buka dezenvolve Tétun jurídiku sufisiente atu bele uza iha sistema justisa, hanesan ho
Portugués; dalan seluk, mak buka halo kampaña edukasaun ida iha lian portugués, ba labarik
no foin-sa’e sira, hodi bele transforma Timor-Leste iha sosiedade ne’ebé mak koalia lian rua31
momos tebes.

Presiza hari’i mos kultura servisu públiku ida, hatu’ur iha valor étiku sira, iha profisionalismu
no responsabilidade husi aktor sira hotu iha sistema justisa nian; nune’e bele garante
estabilidade no kontinuidade ida ba ema, nasional no internasional, hodi memoria institusional
labele lakon; no buka dezenvolve polítika ba rekursu ema nian ho hanoin ikus atu dada no kaer
metin profisional kompetente, liu-liu, iha distritu sira. Polítika hira ne’e buka hatu’ur iha
prinsípiu hanesan salariu justu (foin lalais halo ona aprovasaun ba estatutu salarial foun ba juís,
prokurador no defensor sira), hanesan oportunidade atu halo dezenvolvimentu no progresaun
iha kareira no halo rekrutamentu ho baze iha kualifikasaun no meritu.

Sentru Formasaun Jurídika (CFJ) sai ona importante iha preparasaun ba aktor judisial balun
ne’ebé presiza hodi bele hala’o knaar iha instituisaun husi setór ne’e: fo ona to’o oras ne’e
formasaun sertifikada ba defensor públiku 11 no juís 13, no oras ne’e dau-daun simu hela
formasaun formandu 12. CFJ fo ona mos formasaun ba funsionáriu justisa, tradutor no
interprete no hakerek lejislativa. Kona ba formasaun ba notáriu no konservador no advogadu
privadu sira sei hahu iha tempu badak nia laran. Maibe, presiza hametin numeru husi aktor
judisiáriu hodi bele kaer pozisaun sira iha instituisaun judisiária mak seidauk kuda no atu bele
atende servisu sira mak namukari dau-daun iha rai laran. Iha dalan hanesan, presiza aposta
nafatin iha dezenvolvimentu ba programa sira formasaun estruturadu no iha formasaun
kontinua espesializada ba profisional oin-oin justisa nian, buka mos hamosu kritériu ho
kualidade atu hanorin Direitu iha Universidade sira.

Kona ba halo dezenvolvimentu ba rekursu ema nian, dezafiu sira prinsipal mak:

• Halo definisaun ba Planu Dezenvolvimentu ba Rekursu Ema nian ba setór ne’e, ho baze
iha formasaun mak hanorin husi CFJ no presiza ema kualifikadu ho kompeténsia ne’ebé
determina husi instituisaun sira setór nian;

30 Relatóriu ICNA 2009.


31 Relatóriu ICNA 2009.

29 | P a g e
• Hadia didiak efikásia estratéjia dezenvolvimentu ba kapasidade, hanesan mos forma
sira atu halo transferénsia kompeténsia husi aktor internasional ba ninia maluk nasional
no sadik aktor internasional sira hodi buka hatene lian Tétun;

• Hari’i sistema hanorin Direitu no formasaun jurídika ida mak bele hamosu rekursu ema
nian ne’ebé presiza ba setór ne’e, ho nível a’as, liu husi akreditasaun ba universidade
sira seluk, la’os deit UNTL, ho baze iha sasukat nasional hodi hanorin Direitu;

• Hametin hanorin lian Portugués iha nível, primariu, sekundariu no universitariu;

• Hametin kapasidade no autonomia ba Sentru Formasaun Jurídika nu’udar organismu


eselénsia iha formasaun dahuluk no kontinua ba profisional husi setór justisa nian;

• Hadia didiak konteudu programátiku kursu nian, banati tuir, hanesan formasaun iha
matéria étiku-profisional;

• Hatutan formasaun mak simu iha CFJ ho programa no estajiu formasaun mak fo husi
rai seluk, hanesan forma atu hatene funsionamentu sistema justisa ne’ebé metin ona,
troka esperiénsia no halibur pratika sira diak nian;

• Buka dezenvolve, iha ámbitu CFJ, Sentru Estudu no Peskiza ida, ho hanoin ikus atu
halibur no halo análize ba desizaun judisial, dezenvolvimentu doutrina jurídika,
tratadu, kódigu anotadu no publikasaun legal sira, la’os deit Biblioteka Jurídika ida;

• Dezenvolve polítika ema nian ne’ebé presiza atu dada no kaer metin profisional
kualifikadu no buka hatun abandonu antesipadu ba kursu formasaun, liu-liu husi feto
sira;

• Buka dezenvolve Kultura Servisu Públiku ida, étika profisional no responsibilizasaun


iha hahalok ida toleránsia-zeru kona ba korupsaun, liu-liu iha implementasaun no hadia
didiak órgaun sira ho kbi’it atu halo inspesaun no tau disiplina;

• Hasa’e numeru operador judisiáriu sira (juís, prokurador, defensor, advogadu, ofisial
justisa), nune’e bele kaer sistema justisa mak hakarak kari iha rai laran;

• Halo rekrutamentu no forma ema ne’ebé fo tulun administrativu hodi bele husik aktor
judisiáriu husi knaar hira ne’e.

30 | P a g e
2.5. Infra-estrutura no Teknolojia Informasaun nian

Buka hakas a’an hodi hasa’e kapasitasaun no operasionalidade iha instituisaun judisiária sira no
kari sistema justisa iha distritu hotu-hotu husu, liu-liu, investimentu iha infra-estrutura,
ekipamentu no teknolojia informasaun adekuada nian. Komunidade rural hela dok, difikuldade
iha komunikasaun no la iha kareta atu tula no kondisaun finanseira kuran, sai hanesan
obstakulu ba sidadaun sira atu hetan dalan ba servisu justisa nian no halo mos
dezenvolvimentu ba infra-estrutura iha nível distritu sai hanesan dezafiu boot ida.

Iha tinan hira liu ba, halo investimentu iha


setór Justisa maka’as tebes. Hadia fali ona
Prizaun sira Becora no Gleno, hari’i ona
uma ba guarda prizional, hadia fali ona
fatin Tribunal no uma ba Juís sira no hadia
ona fatin distrital ba Defensoria Públika no
PGR iha Baucau, Suai no Oecusse; oras ne’e
hadia dau-daun uma ba defensor no
prokurador iha distritu tolu ne’e. Hari’i
mos ona projetu internet/intranet iha Setór
Justisa no iha ona dalan ikus halo
informatizasaun ba emisaun billete
identidade no sertidaun rejistu.

Maibe, iha posibilidade ida atu kua orsamentu iha tinan 2010, ne’e mak buka atu hametin
nesesidade hodi hadia didiak planeamentu no uza rekursu ne’ebé iha, buka fahe-malu
instalasaun no meiu multiuzu sira no hamosu solusaun alternativa hodi fo servisu sira.

Nune’e, dezafiu sira prinsipal kona ba infra-estrutura no teknolojia informasaun no


komunikasaun (TIC) mak:

• Hadia didiak koordenasaun husi instituisaun setór nian hodi fo ba malu infra-estrutura,
hanesan mos meiu multiuzu;

• Buka dezenvolve infra-estrutura, komunikasaun no tulun lojístiku ne’ebé mak husu


husi instituisaun sira setór nian atu hala’o knaar ne’ebé mak fo ba sira, liu-liu iha distritu
sira, buka fo fatin servisu no uma diak ba juís, prokurador, defensor no ofisial justisa,
kuartu hodi rai prova sira, no kuartu keta-ketak ba sasin, vitima no suspeitu sira;

• Hatan ba difikuldade kona ba kareta no distánsia naruk husi instituisaun no ho


públiku;

• Kari servisu TIC, hari’i unidade TIC iha instituisaun justisa ida-idak no/ka iha distritu
ida-idak, atu garante tulun ida efikas liu tan;

31 | P a g e
• Hari’i sistema efikas ba jestaun kazu sira ho baze iha nesesidade iha nível
funsionamentu husi Tribunal, DP no PGR/ Polisia, ho ligasaun ne’ebé presiza;
PGR/Polisia,

• Hasa’e tan disponibilizasaun informasaun estatistika kona ba setór justisa.

2.6. Dalan ba Justisa

Públiku nia koñesimentu kona ba instituisaun justisa uituan liu32. Populasaun nia nível
edukasaun no hahalok konservador husi komunidade fo influénsia ka taka dalan ba justisa husi
parte grupu vulnerável (mukit) sira. Feto no fetoran sira, dala barak, iha difikuldade atu hatama
kesar kona ba krime. Oras ne’e dau-daun haksesuk hela kona ba abordazen integrada ida hodi
halo prevensaun no tratamentu ba krime iha fatin balun (banati tuir: Suai), mak hare’e kona
hahalok husi komunidade no dezigualdade (liu-liu ho baze iha feto-mane/jéneru), no halibur
instituisaun tomak justisa nian (hanesan mos polisia), sosiedade sivil no grupu komunitáriu
sira.

Mekanismu justisa kostumeiru, dala barak, sai hanesan dalan


mesak atu halo justisa husi ema barak, maibe la iha
regulamentasaun bele sai risku bo ot ida ba pratika hira ne’e hodi
boot
la’o hasoru lei no direitu ema33 nian, liu-liu direitu ba feto no ba
labarik sira. Halo dau-daun konsulta, iha nível nasional, hodi
hakerek lei kostumeira/justisa komunitária no lei mediasaun nian.

La bele iha sistema justisa ida ho susesu uainhira la fo justisa ba sidadaun hotu-hotu mak
presiza justisa, liu husi mekanismu halo rezolusaun ba konflitu no fo protesaun ba direitu
kredivel, transparente, efikas no sustentável, hanesan mos fo kastigu ba krime no fo
kompensasaun ba vitima sira.

32Inkeritu ba Persepsaun no Hahalok husi Sidadaun kona ba Lei no Justisa 2008.


33Banati tuir, obriga kaben, fo kaben labarik, kaben vitima ho violador sira, halo diskriminasaun ba feto iha direitu ba
propriedade, seluk tan.

32 | P a g e
Nune’e, presiza kuda nafatin, ho forma efikas liu tan, kampaña sensibilizasaun no informasaun
kona ba lei no direitu sidadaun nian, atu populasaun sira bele hatene no husu protesaun ba sira
nia direitu.

Dezafiu sira prinsipal kona ba hadia didiak dalan ba justisa mak:

• Hari’i tan distritu judisial34 no servisu seluk justisa nian iha nível distritu, ho ligasaun
efikas ho polisia no ospital atu fasilita denunsia no akuzasaun ba krime sira;

• Hari’i sistema móvel sira justisa nian iha distritu sira no iha komunidade ki’ik sira,
ne’ebé instituisaun justisa la iha no ne’ebé dezenvolvimentu infra-estrutura espesifika
justisa ho forma permanente mak la iha osan atu selu;

• Buka fo hanoin kona ba jéneru/feto-mane no halo sensibilizasaun ba direitu ba labarik


tau tama hotu iha programa no knaar setór justisa nian;

• Hasa’e nível koñesimentu públiku nian kona ba lei no direitu sira no kona ba
mekanismu mak iha atu halo kumprimentu ba direitu, liu-liu feto no ho fetoran sira
nian;

• Hasa’e kapasidade instituisaun iha setór ne’e hodi fo servisu no trata, ho forma lalais no
efikas, kazu judisial, nune’e bele hasa’e fiar husi públiku iha sistema justisa no hatun
hanoin ida kona ba impunidade;

• Hari’i mekanismu hodi tulun atu hakat liu bareira iha lian nune’e bele hadia diak liu
tan dalan ba justisa husi parte sidadaun sira no fasilita traballu ba profisional sira husi
foru, liu-liu uainhira lori investigasaun no prosesu-krime;

• Buka fo rekoñesimentu ba uzu no kostume lokal/sistema tradisional justisa, liu husi


halo regulamentasaun lolos, hodi bele la’o tuir ho Konstituisaun, direitu ema nian no lei
sira;

• Hari’i meiu alternativu la’os-jurisdisional seluk atu halo rezolusaun ba konflitu,


nu’udar banati tuir, halo mediasaun no halo julgamentu husi ema la’os juís (arbitrazen);

• Hari’i sistema integradu no efikas ida hodi fo asisténsia jurídika no tulun judisiáriu,
liu-liu ba ema mukit no vulnerável sira, liu husi hametin knaar Defensoria Públika no
kuda meiu protesaun ba sasin no ema sira iha perigu laran (banati tuir: taka identidade,
hela iha uma abrigu), la selu kustas no multa, pagamentu despeza kona ba deslokasaun,
seluk tan.

34Tuir ho relatóriu ICNA, Timor-Leste presiza iha distritu judisial ualu: Dili, Baucau, Maliana, Manatuto, Oecussi,
Same, Suai no Viqueque.

33 | P a g e
KAPÍTULU 3. VIZAUN NO DIRESAUN ESTRATÉJIKA
3.1. Vizaun ida ba Justisa. Misaun noValor sira.
Dezenvolvimentu sistema justisa iha Timor-Leste buka atu hatan ba aspirasaun husi povu
Timor-Leste no implika koordenasaun husi órgaun sira setór justisa nian, hahu husi vizaun
komun ida oinsa mak atu sai no oinsa mak funsiona Justisa ka, ho liafuan seluk, vizaun ida mak
bele fahe-ba-malu ‘ita hakarak ba iha ne’ebé’ no ‘oinsa mak to’o ba’.

Hanoin estratéjika ne’ebé hatu’ur iha dezenvolvimentu nia kotuk husi setór ne’e mak:

a) Setór ne’e forma husi instituisaun independente sira ho vizaun komun ida;
b) Instituisaun hira ne’e hakarak halo kooperasaun no koordenasaun atu hadia diak liu
tan dezempeñu;
c) No nune’e bele garante direitu konstitusional atu sidadaun hotu-hotu hetan dalan ba
justisa.

Vizaun ida ba justisa, hanesan mos misaun husi setór justisa no ninia valor hira rasik mak,
nune’e, presiza tebes hasa’i husi prinsípiu Konstitusional no husi valor seluk ne’ebé hasa’i iha
polítika ne’ebé defini ona husi Governu, hanesan mos dokumentu hira ne’ebé mak “Timor-Leste
iha tinan 2020 – Ita nia Rain, ita nia Loron oin mai” (ka Vizaun 2020). Iha dokumentu ne’e, mak
hakerek tiha kedas ona molok independénsia husi Na’i Eselénsia Kay Rala Xanana Gusmão,
ne’ebé mak hato’o ba konsulta públika nasional ida luan no klean, hodi defini ona vizaun ‘’Rai
ida mak aplika ho justisa hanesan prioridade iha lei no halo jestaun ba ekonomia no finansas ho forma
efisiente no transparente”.

Iha Konstituisaun nu’udar be-matan importante atu loke-hanoin tanba iha ne’e mak hakuak
prinsípiu fundamental sira kona ba direitu ema nian no sistema Justisa. Prinsípiu sira hanesan
separasaun ba poder (kbi’it)35 lejislativu, ezekutivu no judisial, husi subordinasaun Estadu ba
Konstituisaun no ba lei36 ka husi independénsia tribunal37 sira, mak fo orientasaun ba hala’o
Estadu direitu demokrátiku no ba sistema justisa iha Timor-Leste (hare’e. kuadru Valor no
Prinsípiu sira Justisa).

Hetan dalan ba justisa nu’udar valor sentral sira seluk husi sistema justisa iha Timor-Leste.
Konseitu, ne’ebé mak defini ona iha Konstituisaun38, katak sidadaun sira tomak iha dalan ba
justisa hodi defende sira nia direitu, ne’ebé mak lakoi fo justisa tan kuran iha meiu ekonómiku.
Konseitu ne’e bele hare’e husi ohin rua: husi sorin ida, disponibilidade husi servisu sira justisa
nian hodi fo defeza ba sidadaun sira nia direitu ho forma lalais, efikas no justa no, husi área
seluk, buka fo komprensaun no fiar husi parte populasaun ba iha sistema ne’e. Ho hanoin ne’e,
sistema justisa luan tebes liu fali ninia instituisaun sira rasik, ne’ebé estende to’o ba sosiedade
sivil no ba líder komunitáriu sira.

35 Artigu 69º husi Konstituisaun RDTL.


36 Artigu 2º, nr. 2, husi Konstituisaun RDTL.
37 Artigu 119º husi Konstituisaun RDTL

38 Artigu 26º husi Konstituisaun RDTl.

34 | P a g e
Nune’e, ita bele defini dalan ba justisa hanesan direitu husi ema ida-idak no grupu sira atu hetan
resposta ida lalais, efetiva no justa hodi fo protesaun ba sira nia direitu, atu previne ka rezolve konflitu no
kontrola abuzu iha poder, liu husi prosesu ida transparente no efisiente, ho mekanismu sira fasil
atu hetan, ekonómiku no responsável. Mekanismu hira ne’e bele hetan iha sistema justisa
formal, iha prosesu kostumeiru sira ka iha prosesu alternativu atu halo rezolusaun estra-judisial
ba kazu hadau-malu rai. Iha Timor-Leste, tan razaun lubun boot ida, timoroan barak mak hala’i
ba justisa iha komunidade nia laran. Sidadaun ida-idak iha direitu atu hetan dalan ba justisa no
Estadu iha obrigasaun atu hala’o direitu ne’e, maibe buka atu tau ekilibriu husi respeitu ba uzu
no kostume lokal no fo protesaun ba direitu fundamental ema ida-idak nian. Hetan dalan ba
informasaun sai, nune’e, hanesan pré-rekizitu ida atu ema sira bele hatene sira nia direitu no
obrigasaun tuir ho lei, no bele hili, ho konsiénsia, ba mekanismu hira mak hare’e katak diak liu
hodi defende sira nia direitu. Karik hili sistema formal justisa ka karik iha krime sira ho
dominiu públiku mak sei bele deit rezolve liu husi Estadu, nune’e Estadu iha obrigasaun atu fo
tulun no asisténsia jurídika adekuada ka lolos.

Maibe prioridade sira husi Governu sei muda iha tempu naruk nia laran no husi Governu ida
ba Governu seluk, koordenasaun no dezenvolvimentu iha setór ne’e presiza hala’o ho baze iha
vizaun no misaun ida momos no iha plataforma ida husi valor komun. Husi vizaun ne’ebé
defini no fahe-ba-malu iha instituisaun prinsipal sira husi setór Justisa nian buka hatu’ur deit
iha Konstituisaun no iha valor sira ne’ebé temi ona ba hodi hatudu sa tipu sosiedade mak
hanoin hari’i ba:

Dalan ba Justisa husi Ema hotu-hotu, ho baze iha respeitu ba Direitu Ema
nian no ba Estadu Direitu.

Temi ona katak setór Justisa forma husi instituisaun independente sira, ne’ebé mak sira nia
misaun buka halo definisaun ba mandatu rasik, mak hakerek momos ona iha Konstituisaun no
iha lei sira. Maibe, no tuir ho sasukat ne’ebé mak hakerek iha planu estratéjiku ne’e kona ba
setór justisa, hare’e ba ninia globalidade, katak presiza duni defini misaun ba setór justisa,
hanesan:

Hala’o Justisa ho forma ida efikas, efisiente, fasil atu hetan no mak iha
fiar husi sidadaun sira.

Iha vizaun no misaun buka atu hatudu no hala’o liu husi valor no prinsípiu sira mak bele hetan
iha Konstituisaun RDTL no iha Deklarasaun Universal Direitu Ema nian, ne’ebé hetan
rekoñesimentu husi Konstituisaun39. Iha kuadru tuir mai buka hatudu prinsipal valor no
prinsípiu sira Justisa nian.

39 Konstituisaun RDTL, Artigu 23 º

35 | P a g e
Valor no Prinsípiu sira Justisa nian

1. Soberania, Konstitusionalidade no Estadu Direitu Demokrátiku


1.1. Lei sira nia ierarkia (dalas)
Konstituisaun mak lei fundamental iha ordenamentu jurídiku, lei hira seluk hotu, dekretu-lei no
regulamentu mai husi Konstituisaun no, iha kazu konflitu, sei hatu’ur lei ne’ebé mak todan ka folin liu.
1.2. Supremasia husi lei no Estadu hakru’uk ba Konstituisaun no ba lei40
Lei mak autoridade ne’ebé a’as liu iha sosiedade no Estadu no sidadaun sira sei hakru’uk ba
Konstituisaun no ba lei; aktu sira Estadu nian sei iha folin deit uainhira halo tuir ho Konstituisaun no lei.
1.3. Kaer Prinsípiu sira husi Direitu Internasional41
Hanesan mos prinsípiu sira mak koalia kona ba dignidade ema nian no salvaguarda Direitu Ema nian no
Labarik sira.
1.4. Separasaun ba poder42 (lejislativu, ezekutivu no judisial)
Órgaun soberania sira mak hakerek ona iha Konstituisaun hala’o sira nia knaar ho forma independente
no la iha órgaun ida mak bele influénsia knaar iha órgaun seluk nian.
1.5. Hakarak no Partisipasaun husi Povu iha Governu Rai43 nian
Katak sidadaun sira iha direitu atu hili sira nia reprezentante, liu husi sufrajiu diretu no universal, nune’e
garante ninia partisipasaun iha moris polítika no públika Rai nian.

2. Sistema Justisa nian


2.1. Tribunal no majistratura44 sira nia independénsia
Tribunal no juís sira mak independente no sei hakru’uk deit ba Konstituisaun no ba lei.
2.2.Fo rekoñesimentu no valorizasaun ba norma no uzu kostumeiru Timor-Leste45
Uzu no kostume timoroan sira nian hetan rekoñesimentu, naran katak la bele la’o hasoru ho
Konstituisaun no direitu ema nian no tuir ho lejislasaun mak regula sira nia limite.
2.3. Prosesu justu no ekitativu (hanesan)
Prinsípiu prezunsaun inosénsia (la iha ema ida sala molok juís hakotu sentensa) iha prosesu penal46,
independénsia husi tribunal no direitu ba rekursu sai nu’udar garantia legal sira hodi bele lori prosesu
judisial ho forma justa, efikas no lalais. (hakotu iha prazu razoável nia laran).

40 Konstituisaun RDTL – artigu 2º


41 Konstituisaun RDTL – artigu 9º
42 Konstituisaun RDTL – artigu 69º

43 Konstituisaun RDTL – artigu 1º no 65º

44 Konstituisaun RDTL – artigu 119º

45 Konstituisaun RDTL – artigu 2º, nr. 4.

46 Konstituisaun RDTL – artigu 34º

36 | P a g e
Valor no Prinsípiu sira Justisa nian (kont.)

2.4. Responsabilizasaun
Instituisaun sira Justisa nian no sira nia membru ida-idak sai nu’udar responsável ba sira nia hahalok no
ba uzu rekursu públiku Estadu nian, transparénsia iha aktu administrativu no fo dalan ba informasaun
nu’udar pré-rekizitu atu halo efetivasaun ba responsabilizasaun iha poder públiku sira. Luta hasoru
pratika ilegal no korupsaun hetan protesaun husi lei no hala’o husi órgaun sira rasik mak hakerek ona
iha Konstituisaun no iha lei.
2.5. Prinsípiu desentralizasaun no hakbesik servisu sira ba sidadaun47
Estadu, iha ninia organizasaun, buka promove desentralizasaun no hakbesik servisu sira ba sidadaun
hanesan forma atu fasilita dalan ba sidadaun sira.

3. Direitu, Liberdade no Garantia Ida-idak


3.1. Sidadaun sira hanesan iha lei nia oin no Prinsípiu Laiha-diskriminasaun48
Sidadaun sira hotu hanesan iha lei nia oin no hetan direitu no dever hanesan, no la iha ema ida mak bele
hetan diskriminasaun ho baze iha rasa, feto ka mane, estadu sivil, orijen étnika, lian, pozisaun sosial ka
situasaun ekonómika, fiar polítika ka relijioza, instrusaun ka kondisaun fízika ka mental.
3.2. Dalan ba Justisa49
Ba sidadaun tomak sei garante dalan ba justisa no Justisa labele nega ba ema sira ne’ebé mak kuran iha
meiu ekonómiku.
3.3. Direitu ba Asisténsia Jurídika50
Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu simu tulun no asisténsia jurídika atu rezolve kazu hadau-malu no
defende sira nia direitu no interese lejitimu, mak kaer husi advogadu no defensor sira.
3.4. Dalan ba Informasaun no partisipasaun husi interesadu51
Iha obrigasaun atu halo publikasaun ba lei no desizaun legal sira nune’e bele fo posibilidade atu ema
hotu-hotu bele hatene kona ba lei no sira nia direitu. Buka dada partisipasaun husi interesadu sira iha
administrasaun Estadu nian, liu-liu hasoru hahalok ne’ebé mak halo a’at sira nia direitu no interese
lejitimu.
3.5. Direitu ba propriedade privada52
Direitu ba propriedade privada sei fo ba sidadaun nasional sira no bele deit taka liu husi pagamentu justa
indemnizasaun nian.

47 Artigu 5 º no 137º husi Konstituisaun RDTL.


48 Artigu 16 º husi Konstituisaun RDTL.
49 Artigu 26 º husi Konstituisaun RDTL.

50 Artigu 135 º husi Konstituisaun RDTL.

51 Artigu 137º husi Konstituisaun RDTL.

52 Artigu 54 º husi Konstituisaun RDTL.

37 | P a g e
3.2. Meta sira ba setór Justisa
Liu husi vizaun, misaun no valor sira mak tau iha enkuadramentu ‘ita hakarak ba ne’ebé’, bele haten ona,
meta prinsipal sira atu to’o ba iha tempu badak, mediu no naruk nia laran mak temi iha ‘oinsa ita to’o ba’.
Meta hira ne’e fahe hamutuk tuir ho área temátika lima ne’ebé defini kedas ona.

Area temátika 1 - Dezenvolvimentu Institusional


Hametin administrasaun justisa, liu husi hadia didiak kapasidade instituisaun no koordenasaun ho sira
ida-idak.
1. Iha tinan 3 nia laran (2012), buka fo koordenasaun ida sistemátika no efikas ba setór Justisa
no ninia instituisaun sira;
2. Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), servisu sira iha setór justisa sei kari ho forma
progresiva atu ema hotu bele hetan dalan ba servisu hira ne’e iha distritu sira tomak;
3. Iha tinan 10 to’o 15 nia laran (2020/2025), kuadru institusional ba setór justisa sei remata,
hanesan buat ne’ebé hakerek ona iha Konstituisaun no iha lei sira Timor-Leste nian;
4. Iha tinan 5 to’o 10 nia laran (2015/2020), sistema justisa sei bele hahu, lori no hakotu, ho
forma efikas no iha prazu razoável nia laran, tipu prosesu judisial ruma, liu-liu prosesu-
krime.

Area temátika 2 - Reforma no Kuadru Legal


Hametin no buka armoniza kuadru legal iha sistema Justisa no iha Direitu
5. Iha tinan 5 to’o 7 oin mai nia laran (2015/2017), Ministériu Justisa sei bele kaer metin no
atualiza kuadru legal armoniozu ida, ho kualidade boot, iha área Justisa no Direitu nian.

Área temátika 3 – Dezenvolvimentu iha Rekursu Ema nian


Buka dezenvolve kapasidade no kompeténsia profisional husi setór justisa nian, hanesan mos fo ba
instituisaun rekursu ema nian buat ne’ebé mak presiza no naton atu hala’o nafatin sira nia mandatu,
hodi hatan ba nesesidade formasaun no buka halo avaliasaun ba dezempeñu
6. Iha tinan 5 nia laran (2015), setór justisa sei bele identifika no prienxe pozisaun sira hotu ho
ema nasional motivadu no kualifikadu;
7. To’o tinan 2030, ema hotu-hotu iha setór justisa sei iha kompeténsia, aptidaun no
koñesimentu ne’ebé mak presiza, hanesan mos kona ba norma étika mak bele aplika, atu
hala’o lolos sira nia knaar;
8. Iha tinan 5 to’o 7 nia laran (2015/2017), Sentru Formasaun Jurídika, hamutuk ho
Universidade Direitu no Sentru Estudu Jurídiku seluk, sei sai nu’udar sentru jurídiku ho
eselénsia, mak bele fo ba profisional sira hotu iha área jurídika ne’ebé husu husi sistema
justisa.

38 | P a g e
Área temátika 4 – Infra-estrutura no Teknolojia Informasaun
Hari’i infra-estrutura ne’ebé presiza ba instituisaun justisa iha Rai laran tomak, liu-liu uma, hela-fatin,
transporte, komunikasaun no TIC.
9. Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei hetan ho
forma progresiva infra-estrutura fízika, ekipamentu no meiu lojístiku no teknolójiku
adekuadu, iha nível sentral no distritu sira;
10. Iha tinan 5 nia laran (2015), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei sosa teknolojia no
sistema informasaun no komunikasaun (TIC) báziku ba ninia funsionamentu; iha tinan 2020
sistema informasaun sira tomak sei halo informatizasaun tomak.
Área temátika 5 – Dalan ba Justisa
Buka hakbesik justisa ba ema sira, fo ba sira dalan ba justisa, liu-liu iha distritu sira, hanesan mos hasa’e
populasaun nia koñesimentu kona ba lei no direitu sira no kona ba servisu sira mak iha, no buka halo
interasaun husi sistema justisa formal no informal
11. Iha kada tinan 5 nia laran (2015, 2020, 2025, 2030), sei hadia didiak situasaun dau-daun ne’e
iha Setór Justisa, kona ba disponibilizasaun servisu sira Justisa nian no konsiensializasaun
no fiar husi públiku iha sistema Justisa;
12. Iha tinan 5 nia laran (2015), polítika no asaun sira prevensaun ba krime sei kuda iha setór
Justisa;
13. Iha tinan 3 laran (2012), prinsípiu laiha-diskriminasaun, halo sensibilizasaun kona ba
kestaun feto-mane (jéneru) no fo protesaun ba grupu vulnerável no direitu ema nian sei
hatama iha setór justisa;
14. Iha tinan 3 to’o 5 nia nia laran (2012/2015), direitu kostumeiru no mekanismu sira justisa
komunitária nian sei regula no sei kuda monitorizasaun sistemátika ida hodi nia bele la’o
tuir ho direitu ema nian.

Estratéjia hira atu kuda meta ida-idak husi 14 mak defini ona sei hakerek iha kuadru Aneksu.
Iha kuadru ne’e hakarak atu halo ligasaun husi meta, estratéjia, objetivu no prazu indikativu
atu halo ninia konkretizasaun, hanesan mos Atividade Xavi hira hodi hala’o husi instituisaun
responsável ho kolaborasaun husi prinsipal parseiru sira. Iha ne’e halo mos definisaun ba
indikador-xave sira ba dezempeñu ba atividade ida-idak.

39 | P a g e
3.3. Estratéjia atu kuda (halo implementasaun)

Atu kuda hanoin estratéjika iha setór justisa – hatene nu’udar sistema ne’ebé forma husi instituisaun
independente sira ho vizaun ida komun ba setór mak halo kooperasaun no koordenasaun ba malu hodi
hadia didiak dezempeñu – ne’e presiza la’os deit involvimentu husi instituisaun sira setór justisa
nian, maibe tama mos aktor sira seluk la’os estatal husi sistema justisa nian, hanesan mos
sidadaun.

Importante liu mak iha konsiderasaun katak instituisaun sira justisa nian sai hanesan órgaun
autónomu iha total ka balun deit, ho sira nia prosedimentu kona ba planeamentu no
orsamentasaun rasik, mak tama iha prosesu luan kona ba planeamentu no elaborasaun ba
Orsamentu Estadu nian. Ba Ministériu Justisa, uainhira órgaun Governu nian ho
responsabilidade atu halo definisaun no hala’o polítika sira setór nian, iha kbi’it atu halo
koordenasaun iha instituisaun sira husi setór ne’e. Nune’e, mekanismu no atividade sira
koordenasaun nian buka halo planu no orsamenta iha Ministériu nia laran. Husi área seluk,
hare’e ba autonomia mak instituisaun sira justisa nian iha, labele aplika abordazen ida
implementasaun nian husi leten ba karaik (‘top-down’), nune’e presiza hari’i mekanismu mak
bele kaer ligasaun transversal iha instituisaun sira hotu no parte interesada sira ne’ebé mak
tama iha sistema justisa.

Nune’e, ho hanoin ikus atu fo tulun iha prosesu halo planeamentu no implementasaun ba Planu
Estratéjiku iha Setór Justisa, no la’o ba hasoru ho vizaun ne’ebé mak defini ona, hare’e atu hari’i,
la’os deit Konsellu Koordenasaun mak iha ona, maibe estrutura rua tan kona ba planeamentu
no dialogu. Iha estratéjia implementasaun nian hatu’ur iha estrutura sira tuir mai ne’e:

a) Konsellu Koordenasaun (KK), mak sai nu’udar órgaun konsultivu ba Ministériu kona
ba asuntu sira Justisa nian, forma husi Ministru Justisa, mak ukun, Prezidente Tribunal
Rekursu no Prokurador-Jeral Repúblika. Ba KK sei iha kbi’it atu fo orientasaun
estratéjika ba prosesu planeamentu no tau matan ba implementasaun Planu Estratéjiku
iha Setór Justisa, KK sei deside kona ba meta prinsipal sira atu to’o ba ho baze iha
polítika no prioridade sira mak defini ona husi Governu no sei defini indikador sira atu
hetan dalan ba justisa. Iha ona hanoin atu halo alargamentu formal ba Konsellu
Koordenasaun ba instituisaun relevante sira seluk justisa nian (Defensor Públiku, mak
halo parte ho forma informal, Advogadu Privadu no Polisia);

b) Sekretariadu ba Planeamentu (SP), mak sei halibur reprezentante sira husi instituisaun
oin-oin justisa nian, no sei hala’o nu’udar estrutura hodi fo tulun ba Konsellu
Koordenasaun atu tulun iha dezenvolvimentu traballu sira hanesan halo planeamentu
no implementasaun no halo monitorizasaun ba Planu Estratéjiku;

c) Forúm ba Dialogu kona ba Justisa, nu’udar grupu konsulta ba KK, ho nia mak sei bele
koalia no rona hanoin sira kona ba kestaun sira mak dait ho dalan ba justisa no ho hala’o
vizaun justisa nian. Forúm ne’e sei halibur fulan nen-nen, liu husi konvokasaun husi MJ,

40 | P a g e
banati tuir, atu partisipa iha prosesu halo planeamentu. Iha Forúm sei halibur
reprezentante sira husi parte interesada tomak sistema justisa nian, liu-liu sosiedade
sivil no komunidade internasional. Forúm sei bele hato’o rekomendasaun sira ba
Konsellu Koordenasaun, nia mos iha kbi’it atu halo monitorizasaun kona ba dalan ba
justisa ho baze iha relatóriu periódiku no iha indikador-xave sira mak defini ona iha
dokumentu ida-ne’e.

Estratéjia atu kuda (halo implementasaun)

VIZAUN:
Aktor la’os-estatal ba
Dalan ba Justisa husi Ema hotu-hotu,
Sistema Justisa
ho baze iha respeitu ba Direitu Ema
nian no ba Estadu Direitu

MISAUN: Indikador sira husi Dalan ba


Konsellu
Hala’o Justisa ho forma ida efikas, Justisa:
Koordenasaun ba
efisiente, fasil atu hetan no mak iha - Halo Monitorizasaun no
Justisa
fiar husi sidadaun sira. Avaliasaun

Advogadu Privadu sira


Ministériu Justisa
Fórum ba ONG:
Tribunal sira
- paralegal sira
Ministériu Públiku Dialogu kona
- fo hanoin ba sidadaun
Defensor Públiku no tulun ba Dalan ba Hanorin:
judisiáriu Justisa - direitu
Polisia investigasaun kriminal
- lian
Servisu Prizional sira - halo investigasaun
Provedor husi Direitu sira Ema - halo jestaun
nian no Justisa - hala’o
Sentru Formasaun Juridika administrasaun
públika
Komunidade
Internasional

Iha hanoin ikus atu fo tulun ba prosesu planeamentu iha setór Justisa no buka kuda Planu
Estratéjiku, sei hamosu Mapa husi Setór Justisa mak sei fo perspetiva geográfika ida kona ba
hari instituisaun sira husi setór ne’e iha Timor-Leste nia laran tomak no ninia dezenvolvimentu
sira mak hakarak hato’o iha tempu naruk nia laran. Uainhira kari instituisaun sira husi setór
Justisa nian iha Timor-Leste nia laran tomak sei buka hala’o ho forma ekilibrada, liu-liu hare’e
ba nesesidade sira hodi hetan dalan husi sidadaun, maibe buka hare’e mos ba viabilidade
ekonómika husi solusaun sira.

41 | P a g e
Mapa ne’e sei serve hanesan baze ba konsepsaun, dezenvolvimentu, implementasaun no
jestaun ba projetu ruma iha baze geográfika. Nune’e, la’os deit estrutura sira (ho hanoin
permanente) mak temi ona iha leten, no estrutura diresaun no xefia mak, iha nível operasional
no iha instituisaun ida-idak, sai nu’udar responsável ba jestaun traballu no implementasaun ba
planu operasional, sei bele hari’i, uainhira presiza, no liu husi desizaun KK nian, estrutura ba
jestaun projetu (ho hanoin temporáriu). Estrutura hira ne’e ka ekipa ba projetu buka atu fasilita
jestaun no hala’o projetu ho karater transversal mak hatama mos instituisaun oin-oin husi setór
ne’e (banati tuir. Projetu hari’i ‘palásiu justisa’ iha distritu ida), sei sai nu’udar responsável ba
preparasaun planu no orsamentu kona ba projetu no sei forma husi reprezentante sira husi
instituisaun relevante.

Iha estrutura kuda Planu Estratéjiku bele hato’o husi forma tuir mai ne’e:

Nível Polítiku
KK sai nudar responsavel hodi halo orientasaun estratéjika ba Konsellu
prosesu planeamentu no ba supervizaun atu kuda Planu Estratéjiku,
Koordenasaun (KK )
tuir ho polítika no prioridade sira mak defini ona husi Governu.

Halo fasilitasaun
SP fo tulun administrativu no tékniku ba
Sekretariadu
KK Planeamentu (SP)

Nível Operasional Diresaun no Xefia sira /


Diretor, xefe departamentu no pontu fokal sira buka hala’o Ekipa sira ba Projetu
jestaun traballu nian, hanesan mos espesifikasaun téknika no
planu operasional sira atu kuda nian; uainhira presiza bele hari’i
ekipa sira ba projetu nian.

Nível Traballu Funsionáriu Funsionáriu Funsionáriu


Funsionáriu sira husi instituisaun hala’o knar
no traballu espesifiku sira mak fo ba funsionáriu hira ne’e.

42 | P a g e
3.4. Halo Monitorizasaun no Avaliasaun

Halo monitorizasaun no avaliasaun53 sai hanesan komponente esensial uainhira kuda estratéjia
ka planu ruma, ho hanoin ikus atu sukat progresu sira mak hetan ona. Ba efeitu ne’e, halo ona
identifikasaun ba indikador-xave sira ba dezempeñu ba Atividade Xavi sira ne’ebé hakerek iha
Planu Estratéjiku (hare’e. Aneksu) ne’e. Indikador hira ne’e sei loke dalan ba líder sira atu hala’o
monitorizasaun ba meta, objetivu no atividade sira mak hakerek ona.

Husi sorin seluk, Atividade Xavi balun atu hala’o husi instituisaun sira sei mosu iha tipu oin-oin
sistema informasaun nian, mak halo monitorizasaun ba prosesu oin-oin mak tama iha
instituisaun hira setór nian (halo jestaun ba kazu prosesual, jestaun ba rekursu ema nian,
jestaun finanseira, seluk tan). Liu husi informasaun mak hamosu ona husi sistema hira ne’e sei
bele hamosu mos indikador sira seluk kona ba dezempeñu no indikador sira ba rezultadu.
Inkéritu periódiku atu sukat persepsaun no hetan dalan ba Justisa sei bele mos sai nu’udar baze
ida atu halo dezenvolvimentu ba indikador foun sira husi rezultadu nian.

Halo monitorizasaun no avaliasaun ida konsistente ba Planu Estratéjiku, sei bele fo moris ba
Planu no sei fo ba líder sira husi setór justisa nian perspetiva ida kona ba evolusaun mak sei
husik ba sira atu hatan kedas no lolos ba ejizénsia no dezafiu ne’ebé setór Justisa hasoru dau-
daun no sei hasoru iha tempu oin mai.

53 Kaer husi terminolojia anglo-saxonika Monitoring & Evaluation or M&E

43 | P a g e
Setór Justisa
Planu Estratéjiku ba Timor-Leste

ANEKSU – Estratéjia, Objetivu no


Atividade Xavi sira

(matris estratéjika)

Iha aneksu ne’e, halo definisaun, ba área temátika ida-idak, Estratéjia, Objetivu, Prazu
indikativu, Atividade Xavi hira, Entidade nasional mak halo parte ba no prinsipal Parseiru, no
Indikador-xave dezempeñu nian.

44 | P a g e
ÁREA TEMÁTIKA 1 - DEZENVOLVIMENTU INSTITUSIONAL
Meta:
1. Iha tinan 3 nia laran (2012), sei halo koordenasaun ida sistemátika no efikas ba setór Justisa no ninia instituisaun sira.
2. Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), servisu sira iha setór justisa nian sei haketak ho forma progresiva atu ema hotu bele hetan dalan ba Justisa
iha distritu sira tomak.
3. Iha tinan 10 to’o 15 nia laran (2020/2025), kuadru institusional iha setór justisa sei remata, tuir ho buat ne’ebé mak hakerek iha Konstituisaun no iha
lei sira Timor-Leste.
4. Iha tinan 5 to’o 10 nia laran (2015/2020), sistema justisa sei bele hahu, lori no hakotu, ho forma efikas no iha prazu razoável nia laran, tipu prosesu
judisial ruma, liu-liu prosesu-krime.

45 | P a g e
META 1: Iha tinan 3 nia laran (2012), sei halo koordenasaun ida sistemátika no efikas ba setór Justisa no ninia
instituisaun sira.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade/ Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

1.1. Hametin 1.1.1 Haboot KK no 1.1.1.1. Haboot kompozisaun KK ba membru foun (DP, MJ, KK - SP tau ona
Konsellu Sekretariadu advogadu, polisia). / - Kalendariu traballu
Koordenasaun (KK) Planeamentu (SP) 1.1.1.2. Halo aprovasaun hodi hari’i SP, ho reprezentante sira tau ona
Austrália/JF
nu’udar órgaun atu hanesan estrutura atu fo husi instituisaun Justisa, no buka fo rekursu sira mak presiza. - Hala’o soromutu
fo orientasaun tulun ba KK mak tau 1.1.1.3. Dezenvolve no koordena kalendariu traballu ida ba ordinaria
estratéjika ba setór ona. setór ne’e, mak tau mos prosesu sira tuir mai ne’e: - Prosesu mak ajenda
no halo supervizaun - Halo planeamentu sistematiku ba setór;
Prazo Indicativo no hala’o ona
hodi kuda Planu
11 12 13 14 15 M L - Fo tulun hodi hakerek planu institusional, nune’e bele tuir
Estratéjiku.
ho Planu Estratéjiku ba Setór;
- Fo tulun ba dezenvolvimentu partisipadu iha orsamentu
hodi bele halo ninia ligasaun ho planu sira.
1.1.2. Fórum ba Dialogu 1.1.2.1. Halo aprovasaun hodi hari’i Fórum ba Dialogu kona MJ, KK, SP - Fórum tau ona
kona ba Sistema Justisa ba Sistema Justisa, hanesan grupu konsulta ba KK, no buka / - Hala’o ona
ne’ebé hari’i ona. hala’o soromutu ordinária rua tinan-tinan. Australia/JF soromutu ordinaria
,
PNUD
Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

46 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

1.1. (Kont.) 1.1.3. Mekanismu hodi la’o 1.1.3.1. Hari’i, liu husi KK, protokolu hodi halo koordenasaun KK, MJ, MF - Protokolu halo ona
tuir no koordenasaun ba ba tulun internasional. / - Pontu fokal
tulun internasional iha 1.1.3.2. Buka hatene pontu fokal sira iha instituisaun no PNUD/ identifika ona
setór justisa ne’ebé hari’i Ministériu relevante tomak no halo dokumentu ba UNMIT - Hakerek knaar
ona. responsabilidade ida-idak kona ba koordenasaun ba tulun ne’ebé remata ona
internasional (hakerek knaar sira).
Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

1.1.4. Hadia didiak 1.1.4.1. Hare’e hikas estrutura planeamentu, buka hatene MJ, DP, - Pontu fokal
kapasidade planeamentu pozisaun lolos no dezenvolve termu referensia (TR). Tribunais, identifika ona
iha instituisaun justisa. 1.1.4.2. Buka hatene pontu/ unidade fokal planeamentu nian. PGR, CFJ - TR hakerek ona
1.1.4.3. Buka dezenvolve no hala’o programa formasaun ida / - Programa
Prazo Indicativo
iha planeamentu no jestaun. GPM/MF formasaun mak
11 12 13 14 15 M L
hala’o ona

47 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

1.2. Hadia didiak 1.2.1. Kualidade uainhira 1.2.1.1. Fasilita prosesu ida partisipadu ho hanoin atu diskuti KK, MJ, DP, - Baze valor no
koordenasaun no halo servisu iha nível valor husi sistema justisa, halo definisaun kona ba sa kritériu Tribunal, kritériu defini ona
monitorizasaun iha nasional no distrital, liu mak presiza atu valor hira ne’e bele hetan no buka hatene PGR, Forum - Modelu relatóriu no
setór justisa, nune’e husi monitorizasaun no indikador ba rezultadu hodi halo avaliasaun ba dalan ba / inf. Estatistika
hodi instituisaun avaliasaun sistemátika ida. justisa. hala’o ona.
PNUD,
sira setór nian iha 1.2.1.2. Hatama indikador dezempeñu iha sistema
Prazo Indicativo Austrália/JF, - Inkéritu hodi halo
vizaun momos ida informasaun jestaun ba instituisaun ida-idak no dezenvolve avaliasaun ba grau
Sosiedade
kona ba oin sa halo 11 12 13 14 15 M L modelu mak bele hatudu dezempeñu husi setór ne’e. kumprimentu husi
sivil
interasaun no 1.2.1.3. Buka dezenvolve sistema ida ba informasaun kritériu mak hala’o
hatutan malu. estatistika, ho baze iha inkéritu sistematiku ida, iha ona
kooperasaun ho órgaun independente ba supervizaun (banati
tuir PDHJ, IGE).
1.2.1.4. Hakerek relatóriu monitorizasaun no hato’o ba KK no
ba Fórum ba Dialogu kona ba Sistema Justisa.
1.2.2. Komunikasaun 1.2.2.1 Buka dezenvolve estratéjia ida ba komunikasaun iha KK, MJ, DP, - Estratéjia
sistematizada no hadia setór, hodi fasilita komunikasaun husi instituisaun sira setór Tribunal, komunikasaun no
didiak no fahe nian, husi instituisaun sira setór nian no ho Governu no husi PGR, planu atu kuda ho
informasaun iha sistema instituisaun sira setór nian no ho públiku. / aprovasaun husi
justisa nia laran 1.2.2.2. Buka dezenvolve sasan komunikasaun nian, hanesan PNUD KK.
websites institusional, relatóriu periódiku, newsletters, - Sasan
Prazo Indicativo
broxura, kampaña mak bele to’o ba komunidade, seluk tan. komunikasaun
11 12 13 14 15 M L hala’o ona.
1.2.2.3. Hare’e hikas estrutura organika, ho hanoin ikus atu
hatene unidade responsável sira atu kuda estratéjia - Hatene ona
komunikasaun nian. Unidade
responsável sira.

48 | P a g e
META 2: Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), servisu sira iha setór justisa nian sei haketak ho forma progresiva atu
ema hotu bele hetan dalan ba Justisa iha distritu sira tomak.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

2.1. Determina no 2.1.1. Buka fahe ho forma 2.1.1.1. Hatama mapa hanesan responsabilidade husi SP, KK, SP, MJ - Mapa husi Setór
halo mapa kona ba ekilibrada instituisaun sira hodi fasilita prosesu hira tuir mai ne’e: (DNTPSC, Justisa defini no
fahe instituisau no husi setór justisa mak defini - prosesu ida, liu husi instituisaun ida-idak atu determina DNRN, aprova ona husi
knaar sira husi setór no halo ona mapa (hatudu fatin no hala’o servisu to’o iha ne’ebé hodi bele fo iha rai DNDHC) KK
ne’e iha rai laran ho fatin uma nian, laran tomak, buka mos hametin iha nível setór hodi bele halo /
tomak, hodi fo dalan kompeténsia teritorial no integrasaun iha instituisaun sira nia laran (banati tuir. MAEOT
ba ema ba Justisa iha mei alternativu, hanesan konseitu Palásiu Justisa); PNUD,
distritu hotu-hotu tribunal móvel). - prosesu ida, liu husi insituisaun ida-idak buka hakerek Austrália/JF,
(Mapa husi Setór planu ida hodi halo definisaun ba kategoria no ema numeru
Prazo Indicativo US
Justisa). hira mak presiza, hanesan mos formasaun rasik;
11 12 13 14 15 M L
- prosesu ida, liu husi instituisaun ida-idak determina sa tipu
no dimensaun husi infra-estrutura no ekipamentu sira mak
presiza.
2.2. Determina 2.2.1. Buka kuda planu ho 2.2.1.1.Hakerek planu hodi kuda ho forma gradual kona ba KK, SP - Kuda Planu ho
prioridade kona ba forma gradual kona ba haketak servisu sira justisa nian tuir ho geografia, la’o tuir ho / forma gradual
haketak servisu haketak servisu sira mak orsamentu ida ba tinan-naruk no tuir ho polítika sira PNUD, aprova ona husi
hakerek ona. Governu nian kona ba knaar públika (ema, salariu no KK no hato’o ona
Justisa tuir ho Austrália/JF,
benefísiu sira seluk). iha CM.
geografia. Prazo Indicativo US, AF
2.2.1.2. Halo definisaun ba standards atu hari’i infra-estrutura - Standards defini
11 12 13 14 15 M L no kritériu sira ho kualidade ba servisu. ona
(Hare’e 9.1.1.2)

49 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

2.3. Kuda no haketak 2.3.1. Servisu sira Rejistu no 2.3.1.1. Hametin no/ka hamosu prosesu oin ba rejistu (sivil, MJ, DNRN - Fahe iha nível
servisu sira rejistu no Notariadu buka fo ho forma komersial, predial (uma), halo identifikasaun sivil no / nasional
notariadu nian, lalais, efikas no efisiente no kriminal, pasaporte) no notariadu, nune’e hadia diak liu tan Macau, konservatória no
nune’e bele garante bele hetan iha Rai laran ho forma gradual no konsistente ninia kualidade. Unicef, IFC repartisaun sira
kualidade no tomak. 2.3.1.2. Loke projetu fo billete identidade ba sidadaun rejistu no kartoriu
seguransa aktu timoroan iha distritu hotu-hotu. notarial.
jurídiku estra-judisial Prazo Indicativo
2.3.1.3. Kuda Konservatória Rejistu Sivil no Predial (Uma) iha - Sasukat sira
sira. 11 12 13 14 15 M L
distritu sira. servisu nian mak
2.3.1.4. Hakerek planu ida hodi kuda konseitu sira ‘balkaun defini ona
mesak’ no ‘iha kedas empreza’, iha sasukat sira ho kualidade no - Fo ona B.I. (%
servisu mak defini ona ho diak. populasaun total).
2.4. Determina 2.4.1. Lote rai sira hotu iha 2.4.1.1. Halo lalais prosesu levantamentu kadastral MJ, DNTPSC - Lote rai sira hotu
situasaun jurídika Timor-Leste laran halo ona sistematiku (Ita Nia Rai), fo tan rekursu mak presiza. / halo ona rejistu
kona ba lote rai nian rejistu, haketak servisu sira 2.4.1.2. Hakotu no aprova pakote lei sira rai nian no hatutan US - Aprova ona Lei ba
iha Timor-Leste no rai no propriedade nian iha tan lejislasaun mak presiza. Rai
buka fasilita servisu distritu 13 no buka halo 2.4.1.3. Hari’i no aprova Fundu Finanseiru Imobiliáriu (FFI) - Aprova ona FFI
sira iha rai laran jestaun efikas ba nune’e bele kuda Lei ba Rai. - Fo ona títulu sira
tomak. patrimóniu imobiliáriu
2.4.1.4. Buka promove regularizasaun no fo títulu dahuluk - Fahe DNTPSC tuir
Estadu nian.
sira kona ba propriedade nian. ho geografia.
Prazo Indicativo 2.4.1.5. Halo revizaun ba kontratu sira hotu kona ba aluga
11 12 13 14 15 M L imóvel Estadu nian.
2.4.1.6. Halo renovasaun no hametin servisu distrital Rai no
Propriedade nian iha distritu 13.

50 | P a g e
META 3: Iha tinan 10 to’o 15 nia laran (2020/2025), kuadru institusional iha setór justisa sei remata, tuir ho buat ne’ebé
mak hakerek iha Konstituisaun no iha lei sira Timor-Leste.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

3.1. Hari’i 3.1.1. Supremu Tribunal 3.1.1.1. Hakerek planu ida hodi kuda STJ, hanesan mos MJ, Tribunal - Aprova ona planu
instituisaun sira mak Justisa (STJ) mak hakerek numeru hira husi juís, majistradu MP no ema sira seluk mak / implementasaun
hakerek ona iha ona presiza ba ninia funsionamentu, planu formasaun adekuadu, Portugal,
Konstituisaun no iha infra-estrutura no ekipamentu. PNUD
lei, mak seidauk
kuda. Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

3.1.2. Tribunal Superior 3.1.2.1. Hakerek planu hodi kuda Kamara Kontas, hari’i ho MJ, Tribunal - Aprova ona planu
Administrativu, Fiskal no forma provizoria hamutuk ho Tribunal Rekursu (seksaun / implementasaun
Kontas (TSAFC) mak Kontas). Portugal, - Hala’o ona planu
hakerek ona. 3.1.2.2. Buka defende nesesidade hodi hari’i TSAFC ida, liu- PNUD formasaun
liu hamutuk iha Parlamentu no hakerek ninia planu
Prazo Indicativo
implementasaun rasik, hanesan mos rekursu ema nian, infra-
11 12 13 14 15 M L estrutura no ekipamentu sira mak presiza.
3.1.2.3. Fo formasaun ba juís, majistradu MP no ema sira
seluk mak halo parte iha Kamara Kontas no iha TSAFC oin
mai.

51 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

3.1. (Kont.) 3.1.3. Tribunal 3.1.3.1. Halo definisaun ba planu ida hodi kuda ne’ebé mak MJ, Tribunal - Aprova ona planu
Administrativu no Fiskal hatama mos formasaun ba juís, prokurador repúblika, / implementasaun
instansia dahuluk mak defensor públiku no ema sira seluk mak halo parte iha Portugal, - Hala’o ona planu
hakerek ona. tribunal administrativu no fiskal instansia dahuluk, hanesan PNUD formsaun.
mos infra-estrutura no ekipamentu sira mak presiza.
Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

3.1.4. Komisaun Nasional 3.1.4.1. Hakotu kuda CNDC no ninia sekretariadu. MJ, DNDHC - Relatóriu
Direitu sira Labarik nian 3.1.4.2. Hare’e hikas estrutura no knaar sira Konsellu / periódiku
(CNDC) mak kuda ona no Konsultivu ba CNDC no kuda nia. UNICEF - Soromutu husi
hala’o dau-daun. 3.1.4.3. Halo revisaun ba estatutu organika no dependensia K.Konsultivu
ba CNDC. - Halo altersaun ba
Prazo Indicativo
Lei organika MJ
11 12 13 14 15 M L

3.1.5. Komisaun Programa 3.1.5.1. Kuda Komisaun Programa Espesial Seguransa (arto. MJ, Tribunal, - Kuda ona
Espesial Seguransa kuda 22º Lei 2/2009, husi 6/5) PGR, SES, Komisaun
ona (Lei fo Protesaun ba 3.1.5.2. Hakerek planu ida hodi kuda Programa no Medida PDHJ - Aprova ona planu
Sasin sira). Espesial ba Seguransa, hanesan mos infra-estrutura no meiu / implementasaun.
teknolójiku mak presiza (banati tuir. telekonferénsia) ne’ebé PNUD
hakerek ona iha lei fo Protesaun ba...

52 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
3.1. (Kont.) 3.1.5. (Kont.) ...Sasin sira. Austrália/JF

Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

3.2. Hadia didiak 3.2.1. Konsellu Superior 3.2.1.1. Kuda Konsellu Superior Defensoria Públika; hatudu MJ, DP, - Hatudu membru
independénsia no Majistratura Judisial ninia membru sira no hari’i Konsellu ba. Tribunal, sira ba CSDP
efikásia husi órgaun (CSMJ), Konsellu Superior 3.2.1.2. Hakerek prosedimentu, termu referensia no PGR - Hakerek ona
Ministériu Públiku (CSMP) kalendariu ba soromutu ordinariu, hodi bele sistematiza no / prosedimentu
sira supervizaun no
no Konsellu Superior fasilita traballu Konsellu Superior sira. PNUD, operasional sira.
displinar Defensoria Públika (CSDP) 3.2.1.3. Prepara juís rua no prokurador repúblika rua atu Austrália/JF - Hala’o ona
instituisaun sira hametin ona no hala’o ona hala’o knaar juís-sekretariu, juís-inspetor iha CSMJ, Inspetor formasaun
setór nian. ho forma efikas. MP no Sekretariu CSMP. - Hakerek ema hodi
Prazo Indicativo 3.2.1.4. Hakerek termu referensia no prienxe pozisaun sira fo tulun ba TR.
husi ema atu fo tulun ba Konsellu Superior sira. - Halo ona revizaun
11 12 13 14 15 M L
3.2.1.5. Hametin independénsia ba Konsellu Superior sira atu ba Konsellu
hala’o sira nia mandatu, liu husi halo revizaun ba sira nia Superior sira.
estatutu rasik no ba regra atu halo nomeasaun mak hakerek
ona iha Konstituisaun RDTL (uainhira bele).
3.2.2. Kuda ona Gabinete 3.2.2.1. Hatudu Inspetor-Jeral, defini termu referensia no MJ, - Hatudu ona
Inspesaun no Auditoria rekruta ema ba GIA. Australia/JF Inspetor-Jeral
(GIA) MJ. 3.2.2.2. Hakerek planu ida ba formasaun ne’ebé hatama - Halo rekrutamentu
téknika auditoria, Estatutu Knaar Públika, Rejime Jestaun ba Ema
Finanseira Estadu nian, Aprovizionamentu, seluk tan. - Kuda ona planu
formasaun

53 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
3.2. (Kont.) 3.2.2. (Kont.) 3.2.2.3. Hakerek Kódigu Konduta no Prosedimentu Standard - Hakerek ona
Operasional (PSO) atu fasilita traballu auditor/inspetor sira. prosedimentu
Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

3.3. Buka hari’i 3.3.1. Hakerek ona Orden 3.3.1.1. Kuda Konsellu Jestaun no Disiplina ba Advogadu sira MJ - CGDA atu hala’o
Entidade ba Advogadu sira, nu’udar (rejime tranzisaun mak hakerek ona iha lei). / - Lejislasaun no
Reprezentativa ba entidade independente no 3.3.1.2. Fo tulun ba AATL hodi kuda estratéjia ida ne’ebé bele AATL, regulamentu sira
Advogadu Privadu mak regula rasik nia knaar. transforma iha Orden Advogadu ka entidade hanesan, ho PNUD, mak kaer hodi
ida, ho kbi’it atu regula-rasik sira nia knaar, liu husi hakerek Austrália/JF, hari’i Orden ba
rekoñesimentu no Prazo Indicativo
lejislasaun no regulamentu sira ne’ebé presiza. Portugal, Advogadu sira.
independente. 11 12 13 14 15 M L
3.3.1.3. Husik autoridade kompetente sira rekoñese direitu AF,
atu hetan dalan efetivu husi advogadu privadu sira ba TimorAID
informasaun kona ba kazu no públiku bele hetan
informasaun kona ba sira nia knaar.
3.4. Hare’e hikas 3.4.1. Hari’i ona organismu 3.4.1.1. Hari’i organismu autónomu ida ho rekursu no MJ, DNTPSC - Aprova ona
natureza institusional autónomu ba jestaun rai no autonomia lolos atu halo jestaun ho forma efikas: kadastru / organismu
no grau autonomia patrimóniu imobiliáriu nasional; prosesu regularizasaun ba propriedade rai nian; no US autónomu TP
DNTPSC, DNRN no Estadu nian. patrimóniu imobiliáriu Estadu nian.
CFJ, hodi bele hadia
didiak kapasidade Prazo Indicativo
institusional no 11 12 13 14 15 M L
kualidade servisu
sira nian.

54 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
3.4. (Kont.) 3.4.2. Hametin ona 3.4.2.1. Transforma Diresaun Nasional Rejistu no Notariadu MJ, DNRN, - Aprova ona
Estrutura diresaun no (DNRN) dau-daun ne’e iha Diresaun-Jeral ida ho estrutura / Diresaun-Jeral RN
inspesaun Servisu sira RN. sira diresaun no jestaun ne’ebé metin, nune’e bele hatan Macau, - Hakerek ona
uainhira haketak servisu sira. Unicef, IFC Inspesaun RN
Prazo Indicativo
3.4.2.2. Hari’i Inspesaun Rejistu no Notariadu hanesan
11 12 13 14 15 M L entidade ida ketak no independente husi DNRN.

3.4.3. Hari’i Sentru 3.4.3.1. Hakerek Planu Estratéjiku ida atu hametin CFJ MJ, CFJ - Hakerek ona planu
Formasaun Jurídika nu’udar organismu eselénsia ba formasaun operador / estratéjiku CFJ
hanesan organismu judisiáriu sira no ba formasaun jurídika iha Timor-Leste, PNUD,
eselénsia ba formasaun liu-liu fo ba nia autonomia administrativa no finanseira. - Hare’e Meta 7 no
Macau
jurídika iha Timor-Leste. 3.4.3.2. Hasa’e orsamentu nasional no tulun husi doador 8, objetivu 7.1.1. no
sira ba CFJ, liu-liu atu kuda Programa Kualifikasaun iha tuir mai. no 8.1.1.
Prazo Indicativo
Setór Justisa. no tuir mai.
11 12 13 14 15 M L

55 | P a g e
META 4:. Iha tinan 5 to’o 10 nia laran (2015/2020), sistema justisa sei bele hahu, lori no hakotu, ho forma efikas no iha
prazu razoável nia laran, tipu prosesu judisial ruma, liu-liu prosesu-krime.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

4.1. Hadia didiak 4.1.1. Hakerek ona Polisia 4.1.1.1. Hari’i Polisia Espesializada ida iha Investigasaun MJ, PGR, - Hakerek ona planu
kapasidade iha Espesializada ba Kriminal, iha modelu atu diskuti no aprova iha CM, no SES, MS / implementasaun
instituisaun judisiária Investigasaun Kriminal no hakerek planu implementasaun rasik, mak hare’e atu UE, Portugal, - Hari’i ona Servisu
sira, liu-liu MP no Kapasidade Forense nian hakerek lejislasaun ne’ebé presiza; hametin numeru no PNUD, Forense.
polisia investigasaun kompeténsia polisia sira nian; nesesidade kona ba infra- Austrália/JF - Halo Laboratóriu
kriminal, atu lori Prazo Indicativo estrutura no meiu operasional sira. no TLPDP Móvel.
investigasaun sira, 11 12 13 14 15 M L 4.1.1.2. Hari’i Servisu Forense Timor-Leste: Laboratóriu ba - Kuda ona planu
akuzasaun sira no Toxikolojia no Jenétika Forense, Balístika, Perisia ba formasaun.
julgamentu sira Dokumentu no Nota sira, Laboratóriu Móvel.
prosesu-krime nian, 4.1.1.3. Fo formasaun nafatin no espesializada ba juís,
ho forma efikas, justa prokurador repúblika, elementu polisia investigasaun
no iha prazu ida kriminal no peritu forense, iha área jurídika sira, medisina
razoavel. legal, siensia forense no investigasaun kriminal.
4.1.2. Kapasidade husi MP 4.1.2.1 Formula no kuda estratéjia ida ba asaun penal MP. PGR, PNTL - Formula no kuda
atu prepara no prosesa 4.1.2.2. Tulun dezenvolvimentu sistema jestaun ida ba / ona estrategia
kazu sira konsolidadu. inkéritu kriminal sira iha PGR, nune’e bele halo ligasaun ba PNUD, asaun penal MP.
polisia. Austrália/JF - Kuda ona sistema
4.1.2.3. Fo formasaun espesializada no feramenta jestaun ba kazu
investigasaun, liu-liu iha krime mak halo uainhira kaer knaar sira
Prazo Indicativo públika sira.
11 12 13 14 15 M L

56 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
4.1. (Kont.) 4.1.2. (Kont.) 4.1.2.4. Buka dezenvolve no kuda medida sira atu hatun - Hala’o ona
prosesu akuzasaun mak budu barak hela, liu-liu: formasaun
- Hakotu investigasaun pendente sira tuir ho relatóriu espesializada.
Inkéritu husi Komisaun Espesial ONU (krime todan sira); Kuda no tau matan
- Hari’i ekipa inter-institusional ida hodi hala’o planu ida ba medida sira atu
halo lalais prosesu-krime pendente sira. hatun pendensia.
4.1.2.5. Fo kualidade ba servisu MP nian, liu husi halo
monitorizasaun no avaliasaun sistemátika no hametin
supervizaun kona ba órgaun sira seluk investigasaun
kriminal nian.
4.2. Buka hala’o 4.2.1. Hametin relasaun 4.2.1.1. Fo tulun tékniku no kolabora ho Seksaun PGR, PNTL - Kuda ona
prosedimentu traballu, husi MP ho polisia, Investigasaun Kriminal PNTL, atu hamosu feramenta sira / prosedimentu no
momos no halo liu-liu iha nível distritu (prosedimentu, modelu sira hodi hala’o knaar, matadalan iha PNUD, matadalan sira
definisaun ba nian. lian bai-bain, seluk tan.) hodi tulun polisia uainhira hala’o Portugal, - Hatama Komandu
responsabilidade sira sira nia knaar ho efikásia boot. Austrália/JF sira.
iha instituisaun Prazo Indicativo
4.2.1.2. Hatama Komandu sira Polisia nian iha debate kona no TLPDP
relevante uainhira 11 12 13 14 15 M L ba polítika no estratéjia sira ba setór justisa nian.
halo tratamentu ba
kazu kriminal iha
faze hotu-hotu.
4.3. Hadia didiak 4.3.1. Kuda ona 4.3.1.1. Hare’e hikas no tau iha dokumentu sistema jestaun MJ, DP, PGR, - Hare’e bei-beik
efikásia iha sistema Prosedimentu Standard no prosedimentu sira, hanesan mos halo planeamentu no Tribunal jestaun no tau iha
jestaun no Operasional (PSO) sira ba orsamentasaun, aprovizionamentu no jestaun finanseira, no / dokumentu (PSO).
prosedimentu sira, atividade sira loro-loron iha jestaun no dezenvolvimentu rekursu ema nian. Austrália/JF
liu-liu iha Tribunal, administrasaun no hala’o 4.3.1.2. Buka dezenvolve no hala’o programa ida ba
PGR no DP. jestaun, tau iha dokumentu. formasaun hodi kuda PSO.

57 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
4.3. (Kont.) 4.3.1. (Kont) 4.3.1.3. Halo publikasaun ba prosedimentu no polítika sira - Aprova ona
iha lian Tétun no Portugués. matadalan
Prazo Indicativo prosedimentu
11 12 13 14 15 M L administrativu ba
instituisaun ida-
idak.
4.4. Hadia didiak 4.4.1. Hadia didiak Servisu 4.4.1.1. Buka dezenvolve no kuda planu institusional ida hodi MJ, DNSPRS - Hakerek ona planu
kapasidade iha prizional sira. hadia didiak Servisu Prizional sira. / institusional no
servisu prizional sira 4.4.1.2. Fo kapasidade no kondisaun ba guarda prizional sira PNUD, kuda dau-daun.
hodi fo seguransa iha Prazo Indicativo
atu hala’o sira nia knaar (hanesan matadalan Prosedimentu Portugal - Hakerek ona
kadeia sira, la’o tuir 11 12 13 14 15 M L Standard Operasional). matadalan kona ba
norma sira halo 4.4.1.3. Buka hadia didiak nafatin infra-estrutura no tratamentu ba
detensaun no ekipamentu sira seguransa iha kadeia sira hotu. ema-dadur sira
reintegrasaun ema-
4.4.1.4. Fo ba ema-dadur sira dalan ba servisu saúde, ijiene,
dadur sira iha
rekreiu no tulun legal.
sosiedade.
4.4.2. Hakerek ona Sistema 4.4.2.1. Halo investigasaun ba sistema ezekusaun kastigu sira MJ, DNSPRS - Aprova ona
Ezekusaun ba Kastigu ba uza iha rai seluk no halo rekomendasaun atu kuda / proposta ba
sistema funsional ida iha Timor-Leste. PNUD sistema ezekusaun
Prazo Indicativo Kastigu husi KK
4.4.2.2. Halo jestaun efikas ba kastigu sira no halo ligasaun
11 12 13 14 15 M L ida diak ho entidade relevante sira (Tribunal no PR iha kazu no kuda dau-daun.
indultu (fo perdaun)).

4.4.3. Hadia didiak Servisu 4.4.2.1. Hala’o, aprova, finansia no kuda planu estratéjiku ida MJ, DNSPRS - Hakerek no aprova
Reinsersaun Sosial. ba servisu sira reinsersaun sosial nian. / ona planu
4.4.2.2. Buka hanorin no fo oportunidade formasaun ba ema- estratéjiku.
dadur sira hotu.

58 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
4.4. (Kont.) 4.4.3. (Kont.) 4.4.2.3. Kuda inisiativa/medida sira hodi halo reinsersaun PNUD, - Tau iha surat no
sosial ba ema-dadur sira iha kadeia hotu-hotu. sosiedade defini ona medida
Prazo Indicativo sivil. standard sira
4.4.2.4. Fo kualidade ba Servisu sira Reinsersaun Sosial, liu
11 12 13 14 15 M L husi mekanismu kontrolu internu no halo monitorizasaun no - Kuda ona
avaliasaun husi liur, independente. mekanismu
monitorizasaun

59 | P a g e
ÁREA TEMÁTIKA 2 - REFORMA NO KUADRU LEGAL
Meta:
5. Iha tinan 5 to’o 7 oin mai nia laran (2015/2017), Ministériu Justisa sei bele kaer metin no atualiza kuadru legal armoniozu ida, ho kualidade boot, iha
área Justisa no Direitu nian.

60 | P a g e
META 5: Iha tinan 5 to’o 7 oin mai nia laran (2015/2017), Ministériu Justisa sei bele kaer metin no atualiza kuadru
legal armoniozu ida, ho kualidade boot, iha área Justisa no Direitu nian.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
5.1. Hakotu kuadru 5.1.1. Hakerek no halo 5.1.1.1. Hare’e hika, hakerek, halo alterasaun no aprova lei no MJ, DNAJL - Hala’o ho
legal iha sistema revizaun ba lei sira ne’ebé estatutu sira tuir mai ne’e (lista indikativa): / kolaborasaun husi
justisa. remata ona, hodi bele kuda Kódigu Sivil; Portugal, parte interesada
iha sistema justisa tuir ho Lei ba Organizasaun Judisiária / Estatutu Orgániku ba PNUD, programa
forma lolos ba realidade Tribunal Judisial sira; (Lei da Organização/Estatuto Orgânico UNICEF, US, lejislativu MJ.
Timor-Leste no bele hala’o dos Tribunais Judiciais) GTZ
ho forma efetiva direitu
Lei atu fo Tulun Judisiáriu; (Lei do Apoio Judiciário)
sira.
Estatutu Orgániku Ministériu Públiku (halo alterasaun);
Prazo Indicativo Diploma mak aprova Servisu Tulun Tékniku no
11 12 13 14 15 M L Administrativu ba PGR; (Diploma que aprova os Serviços de
Apoio Técnico e Administrativo da PGR)
Estatutu ba Ofisial sira husi Justisa PGR; (Estatuto dos
Oficiais de Justiça da PGR)
Orgánika Sekretaria Ministériu Públiku; (Orgânica das
Secretarias do Ministério Público)
Estatutu Orgániku Defensoria Públika (halo alterasaun);
Estatutu ba Ofisial sira husi Justisa Defensoria Públika;
(Estatuto dos Oficiais de Justiça da Defensoria Pública)
Orgánika Sekretaria Defensoria Públika; (Orgânicas das
Secretarias da Defensoria Pública)
Estatutu Orgániku Ministériu Justisa (halo alterasaun);
Estatutu ba Guarda Prizional sira; (Estatuto dos Guardas
Prisionais)

61 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
5.1. (Kont.) 5.1.1. (Kont.) Lei ezekusaun ba kasitu sira no medida privativa ba
liberdade; (Lei da execução de penas e de medidas privativas da
liberdade)
Rejime Jurídiku ba Kontra-ordenasaun; (Regime Jurídico das
Contra-ordenações)
Halo Revizaun ba Kódigu Kustas Judisial; (Revisão do
Código das Custas Judiciais)
Lei ba Violénsia Doméstika; (Lei da Violência Doméstica)
Emenda sira ba Kódigu sira Prosesu Sivil no Kriminal
(hatutan kompeténsia husi tribunal singular no koletivu iha
krime todana sira no prosesu sivil no kriminal ho
komplexiadade boot);
Lei ba Justisa Juvenil (Labarik); (Lei da Justiça Juvenil)
Kódigu ba Direitu sira Labarik nian; (Código dos Direitos da
Criança)
Lei ba Rai (rejime espesial atu fo rekoñesimentu ba títulu
propriedade) no lejislasaun komplementar; (Lei das Terras
(regime especial de reconhecimento de títulos de propriedade) e
legislação complementar)
Lei ba Espropriasaun; (Lei das Expropriações)
Lei atu hamosu Fundu Finanseiru Imobiliáriu; (Lei que cria o
Fundo Financeiro Imobiliário)
Rejime Dominiu Públiku no Privadu Estadu; (Regime do
Domínio Público e Privado do Estado)
Lei kona ba Uza Rai; (Lei sobre o Uso do Solo)

62 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
5.1. (Kont.) 5.1.1. (Kont.) Diploma atu hari’i Institutu Públiku Jestaun Patrimóniu
Imobiliáriu Estadu; (Diploma que cria o Instituto Público de
Gestão do Património Imobiliário do Estado)
Kódigu Rejistu Sivil; (Código de Registo Civil)
Kódigu Rejistu Predial (Uma); (Código do Registo Predial)
Kódigu Rejistu Kareta; (Código do Registo Automóvel)
Emolumentu (multa) Servisu Rejistu no Notariadu;
(Emolumentos dos serviços de registo e notariado)
Estatutu ba Notáriu no Konservador; (Estatutos dos Notários
e Conservadores)
Halo alterasaun ba Estatutu Orgániku DNRN;
Lei halo Mediasaun Arbitrazen; (Lei da Mediação e
Arbitragem)
Lei ba Justisa Tradisional/Kostumeira; (Lei da Justiça
Tradicional/Costumeira)
Lei Estradisaun (hasa’i ema husi rai laran); (Lei da
Extradição)
Kódigu Prosesu Administrativu; (Código de Processo
Administrativo)
Lei sira kona ba prevensaun no luta hasoru lavazen (fase)
osan no transasaun ilegal; (Leis sobre a prevenção e combate à
lavagem de dinheiro e transacções ilegais)
Lei sira kona ba luta hosru Terorismu, Trafiku ema no
krime transnasional hira seluk; (Leis sobre o combate ao
Terrorismo, Tráfico humano e outros crimes transnacionais)

63 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
5.1. (Kont.) 5.1.1. (Kont.) Lei ba Amnistia no lei ba perdaun (tuir ho norma
Konstitusional sira 85, i), 95, 3, g) no 160); (Lei da Amnistia
e lei dos perdões)
Lei kona ba Protesaun ba Dadu Ema ida-idak. (Lei sobre a
Protecção de Dados Pessoais)
Lei atu hari’i Polisia Judisiária; (Lei que cria a Polícia
Judiciária)
Lei atu hari’i Institutu Forense Timor-Leste; (Lei que cria o
Instituto Forense de Timor-Leste)
Halo revizaun ba Konstituisaun RDTL kona ba
kompozisaun no nomeasaun ba Konsellu Superior sira no
ba autonomizasaun iha Defensoria Públika kona ba
Advokasia Privada.
5.2. Buka dezenvolve 5.2.1. DNAJL hala’o knaar 5.2.1.1. Buka dezenvolve proposta ida ba Metodolojia MJ, DNAJL, - Hakerek
Metodolojia Nasional nu’udar autoridade Nasional atu halo revizaun no reforma ba lejislasaun, INL metodolojia
ida hodi hare’e hikas privilejiada hodi halo hanesan mos halo análize jurídika komparativa, mak kaer nasional atu halo
/
no hakerek konsulta no reforma tuir mai ne’e: halo armonizasaun ba sistema legal; revizaun no
lejislasaun lejislativa tuir ho Justisa no konstitusionalidade no tuir ho lei ho norma sira kona ba Portugal, hakerek lei sira.
Direitu, tuir ho direitu sira ema nian; konsulta no rona interesadu sira. PNUD, - Halo lista hodi
metododolojia nasional ida. 5.2.1.2. Halo proposta ida ba metodolojia hakerek lei sira, tuir hare’e
ho kritériu sira hanesan momos no fasil atu komprende implementasaun
(liafuan simples). ba lei sira mak
Prazo Indicativo hamosu ona
5.2.1.3. Halo planu atu kuda lei sira foun.
11 12 13 14 15 M L - Kuda ona Unidade
5.2.1.4. Kuda Unidade Tradusaun no Interpretasaun iha MJ.
5.2.1.5. Halo no kuda metodu ida ba tradusaun sistemátika Tradusaun
iha lei sira husi Portugués ba Tétun. -

64 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
5.2. (Kont.) 5.2.1. (Kont.) 5.2.1.6. Hari’i no forma grupu jurista timoroan ida - Buka halo
espesializadu iha Hakerek Lejislativa. tradusaun ba lei
5.2.1.7. Buka dezenvolve Tétun Jurídiku no fo formasaun ba sira
funsionáriu relevante sira hotu husi setór justisa. - Hala’o ona
programa
formasaun

65 | P a g e
ÁREA TEMÁTIKA 3 – DEZENVOLVIMENTU IHA REKURSU EMA NIAN
Meta:
6. Iha tinan 5 nia laran (2015), setór justisa sei bele identifika no prienxe pozisaun sira hotu ho ema nasional motivadu.
7. To’o tinan 2030, ema hotu-hotu iha setór justisa sei iha kompeténsia, aptidaun no koñesimentu ne’ebé mak presiza, hanesan mos kona ba norma
étika mak bele aplika, atu hala’o lolos sira nia knaar.
8. Iha tinan 5 to’o 7 nia laran (2015/2017), Sentru Formasaun Jurídika, hamutuk ho Universidade Direitu no Sentru Estudu Jurídiku seluk, sei sai
nu’udar sentru jurídiku ida ho eselénsia, mak bele fo ba profisional sira hotu iha área jurídika ne’ebé husu husi sistema justisa.

66 | P a g e
META 6: Iha tinan 5 nia laran (2015), setór justisa sei bele identifika no prienxe pozisaun sira hotu ho ema nasional
motivadu no kualifikadu.
Estratéjia Objetivu Atividades Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

6.1. Hala’o polítika 6.1.1. Hala’o no kuda 6.1.1.1. Hari’i unidade sira ba rekursu ema nian (RH) iha KK, MJ (DG, - Hala’o no aprova
sira mak presiza atu polítika ba rekursu ema instituisaun ida-idak setór justisa; DNAF no ona polítika ida
dada profisional ho nian iha setór justisa, 6.1.1.2. Halibur polítika sira hotu RH* iha vigor, no halo Dir. Nas. (RH) husi KK ba
kuafikasaun a’as no hatu’ur iha igualdade matadalan ba RH hodi hatutan polítika sentral sira, seluk), setór justisa
motivadu, no atu oportunidade no iha hanesan mos norma sira ba dezempeñu nian. Tribunal, - Hala’o ona polítika
hadia didiak meritu. 6.1.1.3. Hari’i Sistema Informasaun Jestaun Ema nian DP, PGR ida ba RH iha
dezempeñu iha sira (SIGP) iha instituisaun sira hotu setór justisa, hasa’e nei- / instituisaun ida-
nia knaar. Prazo Indicativo
neik ninia uzu, hanesan mos fo formasaun ba ema. CFP, idak
11 12 13 14 15 M L
* halo rekrutamentu, kareira, salariu no insentivu, igualdade jéneru MAEOT, - Hari’i ona
(feto-mane), halo despedimentu, reforma, administrasaun jeral ema MF, Unidade sira RH.
nian, dezenve no fo formasaun ba RH, halo monitorizasaun ba Austrália/JF - SIGP operasional
dezempeñu, tau medida disiplinar sira.
6.2. Hamosu 6.2.1. Hala’o ona sistema 6.2.1.1. Hari’i grupu traballu ida hodi estuda no hato’o Idem - Hala’o ona rejime
sistema ida kareira, ida kareira, remunerasaun proposta rejime kareira, remunerasaun no insentivu ba kareira no
remunerasaun no no insentivuba setór setór Justisa, nune’e bele kaer metin ema ho kualifikasaun, remunerasaun ba
insentivu mak liu-liu feto sira, no buka halo mobilidade husi servisu setór justisa ba
justisa, iha kolaborasaun
hakuak kategoria sentral no distritu sira. kategoria sira ema
sira ema nian iha ho CFP no MF. nian tomak no
6.2.1.2. Hala’o dinamika prosesu konsulta ida ho parte
Justisa, ho hanoin interesada sira tomak no Ministériu kompetente no hato’o kuda dau-daun.
Prazo Indicativo
ikus atu dada no konkluzaun sira.
11 12 13 14 15 M L
kaer metin ema ho 6.2.1.3. Hala’o alterasaun iha Estatutu ba Ofisial Justisa no
kualifikasaun. ema tulun administrativu, nune’e klarifika lolos knaar
rasik.

67 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
6.3. Hasa’e numeru 6.3.1. Hare hikas no 6.3.1.1. Halo definisaun, tuir ho mapa husi setór justisa, Idem - Aprova ona
profisional iha foru prienxe fali ona Kuadru numeru juís, prokurador repúblika, defensor públika, kuadru ema nian
no buka hatene ema sira Ema nian. ofisial justisa no funsionáriu sira seluk mak presiza, iha
lolos ba pozisaun instituisaun/departamentu/distrititu ida-idak.
sira lolos. Prazo Indicativo
6.3.1.2. Buka hatene pozisaun ida-idak mak presiza no
11 12 13 14 15 M L hakerek sira nia knaar rasik, hanesan mos kompeténsia,
aptidaun no kualifikasaun ne’ebé presiza.
6.3.1.3. Hare’e hikas/aprova kuadru sira ema nian rasik.

6.3.2. Hala’o ona planu 6.3.2.1. Hala’o diagrama organizasional sira no hakerek Idem - Hala’o ona planu
tinan-naruk ida ba kona ba knaar no halo ligasaun husi sira ne’e no ho tinan-naruk ba
rekrutamentu no fahe ema kategoria sira tomak ema nian rasik. rekrutamentu no
nian. 6.3.2.2. Halo mapa atual ba ema nian no buka hatene fatin fahe ema nian no
mamuk sira (vaga sira). kuda dau-daun.
Prazo Indicativo
6.3.2.3. Hala’o planu tinan-naruk ida ba rekrutamentu no
11 12 13 14 15 M L
fahe ema nian.

68 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
6.3. (Kont.) 6.3.3. Hakerek ona planu 6.3.3.1. Buka hatene pozisaun mamuk sira iha kuadru ema Idem - Hala’o ona planu
dezenvolvimentu no nian, halo análize istoriku ba ema ida-idak kona ba ba
formasaun RH ba formasaun no aptidaun sira no buka hatene numeru ema dezenvolvimentu
instituisaun sira setór sira mak sei simu formasaun. no formasaun iha
nian. 6.3.3.2. Hala’o programa formasaun hodi ajusta ba rekizitu RH.
sira iha kompeténsia ne’ebé presiza ba pozisaun sira no, - Kuda ona sistema
Prazo Indicativo
mos, ba progresaun iha kareira, liu-liu iha modulu ba avaliasaun ba
11 12 13 14 15 M L formasaun iha Kompeténsia atu halo Jestaun no Lideransa. dezempeñu iha
6.3.3.3. Hala’o planu ida ba dezenvolvimentu no RH
formasaun iha rekursu ema nian, rotativu no tinan-tinan,
mak hatama monitorizasaun no avaliasaun, iha postu
traballu, husi formasaun mak hala’o ona, ne’ebé kait ho
avaliasaun ba dezempeñu.

69 | P a g e
META 7: To’o tinan 2030, ema hotu-hotu iha setór justisa sei iha kompeténsia, aptidaun no koñesimentu ne’ebé mak
presiza, hanesan mos kona ba norma étika mak bele aplika, atu hala’o lolos sira nia knaar.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
7.1. Hala’o 7.1.1. Hakerek ona 7.1.1.1. Hakerek Programa Kualifikasaun ida ba Setór MJ, CFJ - Hakere ona Planu
Programa Programa Kualifikasaun Justisa, mak hare’e ba dezenvolvimentu iha parseria / Kualifikasaun
Kualifikasaun ida ba setór Justisa, ho baze estratéjika husi CFJ no UNTL no Sentru Estudu sira seluk PNUD, - (Hare’e. Meta 3,
ba traballador sira atu hametin CFJ no iha (banati tuir: INAP, sentru sira iha Rai liur), mak bele hatan Portugal objetivu 3.4.3.)
husi setór justisa, parseria estratéjika. ba nesesidade sira atu fo kualifikasaun ba profisional sira
mak bele hasa’e sira setór nian.
ninia kbi’it lalais liu Prazo Indicativo
7.1.1.2. Fo formasaun ba formador sira no hasa’e numeru
husi simu 11 12 13 14 15 M L formador sira iha CFJ, tuir ho nesesidade sira.
koñesimentu no 7.1.1.3. Hasa’e tulun finanseiru ba estudante sira husi CFJ
dezenvolvimentu no hala’o solusaun sira hodi hatun dezistensia husi
ba kompeténsia sira estudante sira, liu-liu husi feto sira.
mak husu atu hala’o
7.1.1.4. Fo direitu ba estudante sira husi CFJ atu hili mesa-
sira nia mandatu.
mesak kareira mak hakarak tuir iha setór justisa (hare’e
hikas Estatutu CFJ).
7.1.2. Hakerek ona 7.1.2.1. Formula Programa Formasaun ida mak iha modulu MJ, CFJ, - Hala’o ona
programa formasaun no sira formasaun no kurikulu nian ba ema hotu-hotu husi DNRN, programa
planu traballu ba CFJ. setór justisa, mak bele kaer ba knaar sira rasik tuir ho Tribunal, formasaun no
instituisaun sira nia nesesidade. PGR, DP traballu CFJ no
7.1.2.2. Hala’o nafatin programa formasaun atu fo dalan ba / kuda dau-daun
kareira juís, prokurador, defensor públiku, advogadu no (indikador sira ba
ofisial justisa, tuir ho lejislasaun mak iha vigor no progresu)
nesesidade sira husi profisional foun ba setór ne’e.

70 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
7.1. (Kont.) 7.1.2. (Kont.) 7.1.2.3. Tau tama formasaun iha planeamentu, jestaun no PNUD,
lideransa, no kestaun étika sira, iha kurikulu formasaun ba Portugal,
profisional judisial sira. Austrália/JF,
Prazo Indicativo 7.1.2.4. Buka promove formasaun lolos ida ba ofisial sira AATL.
11 12 13 14 15 M L justisa nian (kursu dahuluk formasaun integrada).
7.1.2.5. Hala’o nafatin dezenvolvimentu iha asaun sira
formasaun kontinua ba juís, prokurador, defensor,
advogadu no ofisial sira justisa, mak hala’o hela sira nia
knaar, tuir ho nesesidade sira (banati tuir: pr. sivil, prok.
administr.).
7.1.2.6. Hahu hala’o kursu ba dahuluk formasaun ba
Advogadu Privadu sira.
7.1.2.7. Hala’o Kursu Formasaun Notáriu no Konservador
sira.
7.1.2.8. Hala’o kursu sira formasaun ba ema prizional kona
ba Kódigu Penal no Kódigu Prosesu Penal, Jestaun ba kazu
no Ezekusaun ba Kastigu sira.
7.1.2.9. Fo formasaun ba Asesor Jurídiku Nasional sira, liu-
liu iha Hakerek Lejislativa, Lian Portugués, Tétun jurídiku
no direitu administrativu.
7.1.2.10. Halo dezenvolvimentu ba kursu sira seluk
formasaun ninan uainhira presiza (banati tuir: tradutor no
interprete sira).

71 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
7.1. (Kont.) 7.1.3. Hala’o ona Planu atu 7.1.3.1. Hala’o estratéjia ida hodi bele halo transferénsia MJ, CFJ, DP, - Hala’o ona planu
fo ba Timoraun sira husi efikas husi kompeténsia sira husi asesor internasional ba PGR, atu fo ba timoroan
Sistema Justisa nasional, liu husi programa orientasaun/monitoria ida ba Tribunal sira no halo
knaar sira iha postu traballu iha instituisaun sira hotu / monitorizasaun
Prazo Indicativo justisa nian. Ho doador no la’o hamutuk
11 12 13 14 15 M L 7.1.3.2. Hatama iha deskrisaun ba knaar sira husi asesor ho doador sira no
sira hotu
internasional knaar sira orientasaun/monitoria no buka kuda dau-daun.
hala’o ninia monitorizasaun.
7.1.3.3. Halo definisaun ba prazu indikativu sira atu, ho
forma gradual, asesor internasional sira bele troka iha sira
nia knaar rasik husi sira nia kolega nasional.
7.2. Buka hare’e ba 7.2.1. Buka hare’e ba 7.2.1.1. Buka hare’e ba Kualidade husi Formasaun liu husi MJ, DG, CFJ, Hakerek ona
kualidade kualidade husi formasaun halo monitorizasaun no avaliasaun, hanesan mos tau DP, PGR, norma sira ba
formasaun nian ba ba profisional timoroan matan ba dezempeñu hafoin fila hikas ba postu traballu Tribunal avaliasaun nian ba
funsionáriu sira sira. nian. / kursu/kompeténsia
husi setór justisa 7.2.1.2. Hala’o no kaer metin nafatin nível-padraun sira ba PNUD sira no kuda dau-
nian, liu husi Prazo Indicativo daun
kompeténsia nian.
avaliasaun no 11 12 13 14 15 M L
7.2.1.3. Buka hatama avaliasaun ba kompeténsia sira iha
monitorizasuan ida avaliasaun ba dezempeñu nian (SIGP).
sistemátika ba 7.1.

72 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
7.2. (Kont.) 7.2.2. Hala’o ona 7.2.2.1. Hala’o no buka hadia diak-liu tan ho forma Idem - Hakerek ona
kursu sira no ba avaliasaun tinan-tinan ba sistemátika kuríkulu sira husi kursu nian tuir ho feedback relatóriu
dezempeñu husi nesesidade sira formasaun husi formandu sira no instituisaun sira mak hala’o servisu avaliasaun tinan-
formandu sira, no nian no buka halo ba. tinan ba
ba dezenvolvimentu ba 7.2.2.2. Hala’o avaliasaun tinan-tinan ba nesesidade sira nesesidade sira
dezenvolvimentu kuríkulu sira. Formasaun nian, hanesan halo parte iha prosesu formasaun nian.
nafatin husi avaliasaun ba dezempeñu, no tuir ho kompeténsia sira
Prazo Indicativo
kuríkulu sira hodi mak husu ba pozisaun sira, nu’udar kontributu ba
hatan ba 11 12 13 14 15 M L programa formasaun husi CFJ.
nesesidade sira
husi CFJ nia
utente sira
7.3. Buka promove 7.3.1. Hala’o, kuda no tau 7.3.1.1. Hala’o no kuda PSO iha knaar sira tomak iha MJ, DP, - Prosedimentu
Kultura ba Servisu matan ba Prosedimentu instituisaun ida-idak nia laran, atu bele hamosu jestaun ida PGR, Standard
Públiku ida, liu husi sira no Kódigu Étiku sira transparente no previzibilidade husi prosesu sira. Tribunal, Operasional sira
aplikasaun ba ka Konduta iha 7.3.1.2. Hare’e hikas Kódigu Estiku sira ka Konduta mak Konsellu (PSO) no Kódigu
prinsípiu sira halo instituisaun ida-idak setór bele aplika ba kategoria sira hotu ema nian iha instituisaun Superior sira Konduta mak
governasaun diak, nian. ida-idak nia laran, fo formasaun no kuda kódigu sira. sira, GIA. tau ba kategoria
transparensia, 7.3.1.3. Kuda mekanismu atu halo monitorizasaun nian, / sira tomak ema
konduta étika no Prazo Indicativo nian iha
liu-liu relatóriu periódiku sira ho baze iha hala’o auditoria CFP, IGE,
luta hasoru pratika 11 12 13 14 15 M L
regular sira interna no esterna. PDHJ, CAC, instituisaun ida-
ilegal no PNUD, idak.
7.3.1.4. Buka hala’o instaurasaun ba prosedimentu sira
korupsaun. - Hare’e objetivu
inkéritu no/ka disiplinar, liu-liu husi órgaun supervizaun, Austrália/JF,
inspesaun no kontrolu rasik, uainhira hetan pratika ilegal sira 3.1.2. 3.2.1. no
Sosiedade
sira ka korupsaun. 3.2.2.
Sivil.

73 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
7.3. (Kont.) 7.3.2. Hametin tan 7.3.2.1. Buka fo sai ba públiku insformasaun mak iha, ho Idem. - Fo sai informasaun
responsabilizasaun lian fasil atu komprende, kona ba konduta lolos, dever no mak iha
públika husi instituisaun knaar sira husi funsionáriu sira setór nian.
sira.

Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

74 | P a g e
META 8. Iha tinan 5 to’o 7 nia laran (2015/2017), Sentru Formasaun Jurídika, hamutuk ho Universidade Direitu no
Sentru Estudu Jurídiku sira seluk, sei sai nu’udar sentru jurídiku ida ho eselénsia, mak bele fo ba profisional sira
hotu iha área jurídika ne’ebé husu husi sistema justisa.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
8.1. Hari’i sistema 8.1.1. Iha profisional 8.1.1.1 Hatutan tan Programa Kualifikasaun ba Setór MJ (CFJ) - Hare’e objetivu
ida hodi hanorin jurídiku timoroan mak Justisa, ho dezenvolvimentu iha Programa tinan-tinan ida / 7.1.1. no 7.1.2.
Direitu no bele hala’o doutrina no ba Soromutu no Workshops profisional sira, ho tempu Universidade - Hakerek ona
formasaun jurídika hanoin jurídiku. badak, kona ba matéria jurídika espesifika sira no halo sira INL, kalendariu
mak bele hamosu publisidade ba kalendariu rasik. PNUD, soromutu
ho forma efikas RH Prazo Indicativo
8.1.1.2. Hatama iha deskrisaun knaar profisional sénior Austrália/JF, profisional sira
mak presiza oras 11 12 13 14 15 M L sira, partisipasaun iha soromutu sira (hanesan orador ka AATL - Buka halo
ne’e no tempu oin asistente bai-bain), no tau matan no halo avaliasaun ba formasaun
mai ba setór ne’e, partisipasaun hira ne’e. komplementar iha
ho forma 8.1.1.3. Buka hala’o estajiu no formasaun komplementar Rai liur.
sustentável no iha Rai liur ba juís, prokurador, defensor no ema sira seluk
ekilibrada ida kona husi Justisa, liu-liu iha Rai sira ho lian portugués.
ba feto-mane
8.1.1.4. Hala’o programa sira formasaun nian no inisiativa
(jéneru).
sira seluk mak bele hasa’e reprezentasaun feto sira nian iha
komunidade jurídika.
8.2. Uza didiak 8.2.1. Buka hala’o 8.2.1.1. Halo konfirmasaun ba kompeténsia sira mak husu MJ (CFJ) - Defini ona rekizitu
Lisensiadu sira iha formasaun tranzisaun ba atu hala’o ka pratika Direitu iha Timor-Leste, buka hatene / ba kompeténsia
Direitu mak forma diplomadu sira mak mai lakuna sira husi formasaun mak hetan iha Rai sira seluk no ME, sira
iha Rai sira seluk, husi eskola sira direitu Rai kualifikasaun formal mak husu iha Timor-Leste (fo Universidade - Defini ona
mak oras ne’e iha liur nian. akreditasaun). sira, AATL, formasaun hodi
difikuldade barak 8.2.1.2. Hala’o pakote formasaun hodi hatan ba lakuna hira PNUD hetan dalan ba
atu hala’o servisu... ne’e (liu-liu iha lian portugués no konseitu jurídiku sira knaar jurídika sira.
husi sistema sivilista).

75 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

8.2. (Kont.) 8.2.1. (Kont.) 8.2.1.3. Buka dezenvolve eskema edukativu sira husi
...iha sistema legal fakuldade Direitu no setór justisa formal, hanesan mos
Prazo Indicativo bolsa ba estudante universitariu sira atu halo parte iha
Timor-Leste.
11 12 13 14 15 M L setór justisa hafoin remata tiha lisensiatura.

8.3. Taka kritériu 8.3.1. Defini ona kritériu 8.3.1.1. Buka promove, iha kolaborasaun ho Ministériu MJ, CFJ - Defini ona kritériu
sira hodi fo sira atu fo akreditasaun ba Edukasaun, universidade sira no parseiru-xave sira, / sira akreditasaun
akreditasaun ba fakuldade sira direitu nian prosesu ida atu halo definisaun ba norma sira ME, nian.
instituisaun sira iha Timor-Leste. akreditasaun nian ba kursu/Universidade sira Direitu nian Universidade
mak fo kursu sira iha Timor-Leste. sira INAP
direitu nian iha Prazo Indicativo
Timor-Leste 11 12 13 14 15 M L

8.4. Fo tulun iha 8.4.1. Halo promosaun ba 8.4.1.1. Buka dezenvolve Biblioteka no Sentru Estudu no MJ, CFJ, - Hare’e: MJ hare’e
dezenvolvimentu knaar sira iha Estudu no Peskiza Jurídika ida, iha CFJ, ho orsamentu lolos. DP, PGR, hikas sistema
ba knaar jurídika Investigasaun jurídika sira 8.4.1.2. Hala’o programa ida ba atividade sira Tribunal, hanorin Direitu no
sira, liu husi iha Timor-Leste. investigasaun nian no halo troka ba estudante sira ho / formasaun jurídika
promosaun ba Universidade no instituisaun seluk I&E, nasional no husi Universidade mak iha ona;
investigasaun no Prazo Indicativo
Rai liur nian. sira, AATL,
hanorin Direitu, 11 12 13 14 15 M L
8.4.1.3. Buka promove públikasuan ba jornal no testu sosiedade
halo publikasaun ba jurídiku sira, doutrina no jurispridensia mak hamosu ona sivil,
doutrina no hanoin iha TL iha Rai liur. Portugal
jurídika sira,..
PNUD, JF

76 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
8.4. (Kont.) 8.4.1. (Kont.) 8.4.1.4. Buka sensibilza ME ba nesesidade atu hatama
...no programa sira obrigasaun sira investigasaun nian no halo publikasaun
atu halo troka iha deskrisaun ba knaar sira investigador no membru sira
estudante fakuldade nian.
diplomadu sira. 8.4.1.5. Hatama iha polítika institusional sira RH nian,
posibilidade atu profisional jurídiku sira bele halo parte
iha kursu sira pos-graduasaun nian no programa sira
investigasaun nian.
8.4.1.6. Fo Kursu pos-graduasaun nian iha Medisina Legal
no Siensia Forense, iha kolaborasaun ho UNTL.

77 | P a g e
ÁREA TEMÁTIKA 4 - INFRA-ESTRUTURA NO TEKNOLOJIA INFORMASAUN
Meta:
9. Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei hetan ho forma progresiva infra-estrutura fízika, ekipamentu no
meiu lojístiku no teknolójiku adekuadu, iha nível sentral no distritu sira.
10. Iha tinan 5 nia laran (2015), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei sosa teknolojia no sistema informasaun no komunikasaun (TIC) báziku ba
ninia funsionamentu; iha tinan 2020 sistema informasaun sira tomak sei halo informatizasaun kompletu.

78 | P a g e
META 9: Iha tinan 10 to’o 20 oin mai (2020/2030), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei hetan ho forma
progresiva infra-estrutura fízika, ekipamentu no meiu lojístiku no teknolójiku adekuadu, iha nível sentral no
distritu sira.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
9.1. Buka hare’e ba 9.1.1. Buka koordena ona 9.1.1.1. Ho baze iha mapa husi setór Justisa, buka defini MJ, DNAF/IT, - Aprova ona planu
Servisu no planeamentu ba infra- planu tinan-naruk atu halo investimentu iha infra-estrutura, DP, PGR, investimentu husi
Instituisaun sira estrutura no ekipamentu ekipamentu, meiu lojístiku, transporte no teknolójiku sira. Tribunal KK no kuda dau-
husi Setór Justisa sira husi setór Justisa nian 9.1.1.2. Buka tau norma sira hodi hari’i infra-estrutura / daun.
nian iha infra- no kuda dau-daun, tuir ho (seguransa, be-mos, eletrisidade, komunikasaun, seluk tan.), MI/SEOP, - Aprova ona planu
estrutura, distritu judisial foun no hanesan mos norma sira atu hari’i Palásiu Justisa, mak sei PNUD, tinan-tinan
ekipamentu no servisu sira mak sei defini hatama: kuartu sira ba audiensia, gabinete sira ba juís no investimentu ba
Austrália/JF
meiu lojístiku no iha tempu oin mai. ofisial justisa, kuartu sira ba sasin, vitima, advogadu no instituisaun sira no
teknolójiku sira defensor, prokurador, kuartu atu rai prova sira, sela ba ema tuir ho planu
adekuadu atu bele Prazo Indicativo detidu sira, seluk tan. investimentu ba
hala’o servisu sira 11 12 13 14 15 M L
9.1.1.3. Buka dezenvolve planu no norma sira operasaun no setór ne’e.
rasik, iha nível manutensaun ba ekipamentu no kareta sira, no garante
sentral no distrital. didiak koordenasaun no utilizasaun meiu transporte.
9.1.1.4. Hala’o tina-tinan planu sira investimentu no
operasaun no manutensaun nian.

79 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
9.1. (Kont.) 9.1.2. Halo remata infra- 9.1.2.1. Remata hadia no/ka halo reabilitasaun ba Uma-hela Idem. - Remata ona uma-
estrutura sira ba distritu fatin ba DP, Prokurador Repúblika, Juís no ofisial sira hela fatin no uma-
judisial ha’at (Dili, Baucau, justisa iha distritu judisial 4, no tau iha uma hira ne’e servisu fatin no
Suai no Oecusse) mobília no ekipamentu sira mak presiza. prontu atu uza ona
9.1.2.2. Halo reabilitasaun ba Presidente Tribunal Rekursu
Prazo Indicativo
nia Uma-hela fatin.
11 12 13 14 15 M L
9.1.2.3. Hafoin remata tiha reabilitasaun ba Tribunal
distrital sira, buka tau mos ekipamentu adekuadu sira.
9.1.2.4. Hari’i no hatama sasan iha uma-servisu fatin
Prokuradoria Distrital Dili.
9.1.2.5. Hakotu infra-estrutura teknolojika iha distritu
judisial ha’at.
9.1.3. Haluan no hatama 9.1.3.1 Remata obra sira atu haluan CFJ MJ, CFJ - Halo foun CFJ no
sasan iha instalasaun CFJ 9.1.3.2. Hatama iha CFJ ekipamentu adekuadu sira: tau / prontu atu uza ona
sasan ba kuartu sira formasaun nian, biblioteka, sentru
Prazo Indicativo PNUD
lian, kuartu sira traballu no auditoriu.
11 12 13 14 15 M L

9.1.4. Hakotu rede distritu 9.1.4.1. Remata hari’i uma-servisu fatin ba DNRN iha MJ, DNRN, - Remata ona uma-
sira kona ba uma-servisu distritu sira no tau ekipamentu sira mak presiza. DNTPSC servisu fatin
fatin ba Servisu Rejistu no 9.1.4.2. Hahu hari’i uma-servisu fatin iha distritu sira ba distritu sira nian
Notariadu no ba DNTPSC Rai no Propriedade no Servisu Kadastral sira.

80 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
9.1. (Kont.) 9.1.4. (Kont.)

Prazo Indicativo
11 12 13 14 15 M L

9.1.5. Hahu hala’o projetu- 9.1.5.1. Halo estudu ba solusaun sira hodi kuda konseitu MJ, DNRN, - Hakerek ona planu
pilotu ho baze iha konseitu ‘loja ba sidadaun’, ‘balkaun mesak’ no/ka ‘iha kedas empreza’ iha DNTPSC implementasaun
‘balkaun mesak’ distritu sira mak ema barak buka liu, konseitu hela hodi fo - Hahu ona projetu-
/
atendimentu ba públiku servisu oin-oin Justisa nian iha pilotu
Prazo Indicativo fatin ida deit, ho hanoin ikus atu fasilita dalan ba sidadaun UE
11 12 13 14 15 M L sira no garante servisu ida lalais no efikásia.
9.1.5.2. Hakerek planu no kuda projetu-pilotu iha distritu
ida mak sei hatudu iha tempu rasik.
9.1.6. Tau ona meiu 9.1.6.1. Halo estudu ba nesesidade sira atu hari’i Meiu MJ, PGR, - Meiu multiuzu sira
multiuzu iha distritu sira. Multiuzu iha distritu sira mak: (a) bele fahe-malu ho aktor Tribunais, atu hala’o
judisiáriu sira (banati tuir. biblioteka jurídika); (b) bele uza, DP,
forma alternada, ba finalidade oin-oin (banati tuir kuartu
MI/SEOP
Prazo Indicativo multiuzu bele uza banati tuir husu tribunal móvel ka husi
11 12 13 14 15 M L polisia atu rona sasin ida). PNUD
9.1.6.2. Buka hatene fatin geográfika ba meiu multiuzu
sira, tuir ho mapa husi setór justisa nian.
9.1.6.3. Buka dezenvolve planu ida ba projetu no hala’o
nia.

81 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
9.1. (Kont.) 9.1.7. Hari’i ona Prizaun 9.1.7.1. Hari’i Prizau ida ho Seguransa A’as no Prizaun ida MJ, - Prizaun sira
Espesializada sira, Sentru ho seguransa ki’ik/naton (meida). DNSPRS, operasional
Detensaun ba Foin-sa’e no 9.1.7.2. Haloreabilitasaun ba Prizaun tuan iha Manatuto. MI/SEOP, - Hari’i ona Sentru
fatin espesial ba feto no 9.1.7.3. Halo levantamentu ba nesesidade sira kona ba PNUD, Detensaun
labarik sira. hari’i Prizaun Foun sira, liu-liu hodi hatan ba servisu
Austrália. - Hari’i ona fatin ba
judisial distrital (banati tuir: Suai).
Prazo Indicativo feto sira
9.1.7.4. Hari’i Sentru Detensaun ba Foin-sa’e no Fatin
11 12 13 14 15 M L
espesifika sira ba feto no labarik sira, buka hatene sira nia
fatin geográfika.
9.1.7.5. Tau norma sira hari’i prizaun foun no sentru
detensaun sira, buka dezenvolve planu sira ba projetu no
kuda planu hira ne’e.

82 | P a g e
META 10: Iha tinan 5 nia laran (2015), instituisaun sira husi Setór Justisa nian sei sosa teknolojia no sistema
informasaun no komunikasaun (TIC) báziku ba ninia funsionamentu; iha tinan 2020 sistema informasaun sira
tomak sei halo informatizasaun kompletu.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

10.1. Hadia didiak 10.1.1. Halo definisaun ba 10.1.1.1. Organiza estrutura ida ba planemaentu no MJ, DP, - Aprova ona
koordenasaun husi polítika TIC ba Setór koordenasaun téknika ba setór ne’e, forma husi PGR, DP¸, polítika TIC husi
instituisaun Justisa. reprezentante sira husi instituisaun oin-oin, ho misaun atu: Tribunal, KK.
relevante sira iha Prizaun sira - Hari’i unidade sira
(a) fo tulun hodi defini polítika ida TIC nian ba setór ne’e
Prazo Indicativo TIC iha
área servisu sira kona ba sistema no rede sira, hanesan mos /
11 12 13 14 15 M L instituisaun ida-
TIC no buka defini telekomunikasaun, hardware no software, plataforma PNUD idak
polítika ida ba traballu, formasaun no fo tulun ba ema-utilizador; (b) -
nektor ne’e. bukahatene nesesidade sira no (c) hari’i no kuda teknolojia
no sistema sira TIC; estrutura informal ne’e sei buka hala’o
hamutuk no ho tulun lojístiku no administrativu husi
Departamentu TI MJ nian no sei hato’o ba KK.
10.1.1.2. Hari’i Unidade sira TIC iha instituisaun ida-idak
setór nian hodi fo servisu sira TI nian ho efikásia boot.
10.1.1.3. Organiza grupu ema-utilizador sira husi setór
tomak atu tau matan ba funsionalidade no
operasionalidade sistema sira nian.
10.1.1.4. Halo mapa ba nesesidade sira no dezenvolve
planu tinan-naruk ida atu halo investimentu iha TIC,
hanesan mos halo operasaun no manutensaun ba
ekipamentu no sistema sira.
83 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

10.1. (Kont.) 10.1.2. Hametin Servisu 10.1.2.1. Kuda ho forma gradual planu investimentu, ho MJ, DP, - Aprova ona planu
sira TIC iha instutuisaun baze iha planu sira orsamentu tinan-tinan ba instituisaun PGR, tinan-tinan no
sira setór Justisa nian. sira. Tribunal, orsamentu nian ba
TIC no kuda dau-
10.1.2.2. Hakotu projetu halo ligasaun ba rede Prizaun sira
Prazo Indicativo daun (indikador
konetividade iha Governu (Ministériu Infra-estrutura). / sira progresu nian)
11 12 13 14 15 M L
10.1.2.3. Hari’i TI no halo logasaun husi telefone iha PNUD,
servisu-fatin hotu setór Justisa nian iha distritu sira, nune’e Austrália/JF
bele fo posibilidade tomak atu kuda sistema eletroniku ba
jestaun kazu nian (Case Management System).
10.2. Buka 10.2.1. Hadia didiak 10.2.1.1. Hari’i, liu husi baze dadu mak iha dau-daun, MJ - Hari’i ona Baze
dezenvolve no Sistema sira Jestaun Rai no sistema informasaun mesak ida mak bele tau hamutuk / dadu mesak ida
hametin sistema Patrimóniu Imobiliáriu dadu no informasaun ne’ebé presiza ba efeitu kadastru US, Portugal
Estadu nian.
sira jestaun no nian, regularizasaun no rejistu propriedade no halo
informasaun mak Prazo Indicativo tributasaun ba patrimóniu.
bele fo servisu 11 12 13 14 15 M L 10.2.1.2. Hari’i sistema ida jestaun no informasaun ba
justisa nian ho patrimóniu imobiliáriu Estadu nian (halo kontratu aluga
forma ida lalais, nian no informasaun seluk).
metin, efikas no 10.2.2. Hadia didiak 10.2.2.1. Kuda nafatin Sistema Informasaun no Jestaun MJ - Grau kuda SIGD
fasil ba sidadaun Servisu sira Rejistu no Demografika (SIGD), iha nível nasional no distrital, no iha nível distrital
/
sira. Notariadu haluan ba ministériu sira seluk mak hala’o knaar direta no no ho ligasaun ba
Parseiru
instituisaun sira
kolot ho komunidade (saúde, edukasaun, sosial). privadu seluk

84 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
10.2. (Kont.) 10.2.2. (Kont.) 10.2.2.2. Fo tulun no formasaun ba ema husi RN no husi - Kuda ona planu
entidade sira seluk, mak sei hala’o knaar ho sistema, kona formasaun.
Prazo Indicativo ba ezekusaun knaar no rekizitu legal sira atu halo
11 12 13 14 15 M L autentikasaun no preparasaun ba dokumentu sira.

10.2.3. Tau ona Sistema 10.2.3. 1. Hala’o mapa ba knaar sira iha área planeamentu Tribunal, - Hare’e oja
sira Informasaun no no orsamentasaun, jestaun finanseira, aprovizionamentu PGR, MJ, DP indikador ba
Jestaun (SIG), hanesan no jestaun no dezenvolvimentu RH, no tau norma no / 6.1.1.5
mos SIGP. padraun armonizadu sira hodi bele hala’o knaar sira iha PNUD,
nível oin-oin. Portugal,
Prazo Indicativo
10.2.3.2. Hala’o ka fasilita dalan ba SIG (banati tuir: SIGP, JF/Austrália
11 12 13 14 15 M L
Freebalance)
10.2.3.3. Buka defini planu ida formasaun nian ba ema husi
Tribunal sira, PGR no DP, iha área sira mak temi ona iha
leten.
10.2.4. Hari’i iha PGR, 10.2.4.1. Hala’o mapa ba knaar sira kona ba prosesamentu MJ, DP, - Hala’o no kuda iha
Tribunal sira no DP kazu judisial sira, hanesan mos polisia no ezekusaun ba Tribunal, instituisaun ida-
Sistema koordenadu ba kastigu, no tau norma, prosedimentu no padraun sira ba PGR idak sistema
jestaun ba kazu iha
Jestaun Kazu (SGC) no knaar sira rasik. / PNUD,
eletroniku
ninia prosedimentu rasik. Portugal,
-
Austrália/JF

85 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
10.2. (Kont.) 10.2.4. (Kont.) 10.2.4.2. Buka dezenvolve planu ida atu kuda SGC iha - Kuda Relatóriu
instituisaun ida-idak (dezenvolvimentu/sosa software, Konsolidatu
halo verifikasaun, instalasaun no sertifikasaun ba sistema).
Prazo Indicativo 10.2.4.3. Hakerek Relatóriu Konsolidadu ida ba Kazu
11 12 13 14 15 M L
Judisial sira iha Setór ne’e.

10.3. Fo sai 10.3.1 Fo sai informasaun 10.3.1.1. Buka dezenvolve planu ida atu kuda MJ - Hari’i planu
informasaun estatistika lolos, bele fiar Departamentu Estatistika iha MJ. / implementasaun
estatistika husi setór no iha tempu ba no Grupu ba
10.3.1.2. Hari’i grupu ida ba projetu atu: (a) halo PNUD,
projetu.
Justisa instituisaun sira setór definisaun-foun/ajustamentu ba sistema mak iha ona hodi DNE/MF - Defini ona matris
nian, ba públiku no ba hakerek informasaun estatistika; (b) buka hatene tipu dadu
ba dadu algoritmu
supervizaun. sira no defini prosedimentu atu halibur; (c) hakerek ba indikador sira
/elabora modelu relatóriu sira ho informasaun estatistika rezultadu nian
Prazo Indicativo
relevante husi setór ne’e. - Defini
11 12 13 14 15 M L
10.3.1.3. Tulun hodi halo publikasaun periódika ba dadu prosedimentu atu
halibur
estatistiku relevante sira husi setór justisa, hodi uza iha
- Implementa
laran no ba liur (fo dalan ba públiku atu hetan
publikasaun
informasaun).
regular sira.

86 | P a g e
ÁREA TEMÁTIKA 5: DALAN BA JUSTISA
Meta:
11. Iha kada tinan 5 nia laran (2015, 2020, 2025, 2030), sei hadia didiak situasaun dau-daun ne’e iha Setór Justisa, kona ba disponibilizasaun servisu
sira Justisa nian no konsiensializasaun no fiar husi públiku iha sistema Justisa;
12. Iha tinan 5 nia laran (2015), polítika no asaun sira prevensaun ba krime sei kuda iha setór Justisa;
13. Iha tinan 5 nia laran (2015), prinsípiu laiha-diskriminasaun, halo sensibilizasaun kona ba kestaun feto-mane (jéneru) no fo protesaun ba grupu
vulnerável no direitu ema nian sei hatama iha setór justisa;
14. Iha tinan 3 to’o 5 nia laran (2012/2015), direitu kostumeiru no mekanismu sira justisa komunitária nain sei regula no sei kuda monitorizasaun
sistemátika ida hodi nia bele la’o tuir ho direitu ema nian.

87 | P a g e
META 11: Iha tinan 5 nia laran (2015), sei hadia didiak situasaun dau-daun ne’e iha Setór Justisa, kona ba
disponibilizasaun servisu sira Justisa nian no konsiensializasaun no fiar husi públiku iha sistema Justisa.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

11.1. Hakbesik 11.1.1. Tau prezensa boot 11.1.1.1. Hari’i distritu judisial foun sira, keta haluha hare’e MJ,DP, PGR, - Hare’e ba 2.1.1.,
justisa ba sidadaun husi aktor judisial sira iha ba nesesidade sira atu hetan dalan husi públiku, Tribunal, 2.2.1.
hotu-hotu, buka distritu no prezensa disponibilidade husi profisional foru nian no rekursu - Tribunal móvel
/
permanente iha distritu finanseiru sira husi Estadu. sira mak hala’o
promove dalan ba PNUD
judisial sira, ho kapasidade 11.1.1.2. Hari’i tribunal móvel sira, mak forma husi juís, dau-daun
Justisa liu husi didiak liu tan. prokurador no defensor sira mak hakat ba fatin ne’ebé mak Austrália/JF
haketak ho forma la iha instituisaun judisiária sira, nune’e bele fo dalan ba AATL,
gradual Prazo Indicativo
justisa husi parte ema sira ne’ebé mak hela dok ka la hetan Sosiedade
11 12 13 14 15 M L
servisu sira justisa dalan.
sívil
nian iha Rai laran 11.1.1.3. Haruka aktor judisial sira nasional no internasional
tomak. ba distritu judisial sira hotu, ho tempu tomak, no buka fo
tulun lojístiku no administrativu lolos.
11.2. Buka fo 11.2.1. Fo servisu sira 11.2.1.1. Hari’i sistema ida integradu ba asisténsia jurídika MJ, DP, - Aprova ona lei
asisténsia jurídika asisténsia jurídika no no tulun judisiáriu, bele fo iha Rai laran tomak, hahu husi / tulun judisiáriu
lolos, ho tempu no tulun jurídiku iha distritu vertente sira hotu, hanesan: defensor, advogadu no - Kuda ona
AATL,
paralegal, notáriu no konservador, la selu kusta judisial no mekanismu sira ba
efikas ba sidadaun sira hotu. TimorAID ,
multa sira, fo fasilidade iha meiu transporte, meiu protesaun asisténsia jurídika
sira iha Rai laran ba vitima sira (banati tuir: uma abrigu, meiu protesaun ba PNUD
Prazo Indicativo - Tau advogadu no
tomak, liu-liu ba sasin sira mak iha risku laran, seluk tan.). Austrália/JF,
defensor sira iha
sira ne’e mak mukit 11 12 13 14 15 M L AF.,
11.2.1.2. Hare’e hikas lei sira mak iha ona kona ba asisténsia distritu hotu
Sosiedade
liu no vulneral. judisiária / hakerek no aprova lei atu fo tulun judisiáriu.
Sívil
11.2.1.3. Buka fo servisu sira husi defensor públiku ho diak
no hari’i grupu profisional ida ba advogadu privadu sira.

88 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
11.3. Hamosu 11.3.1. Regulamenta no 11.3.1.1 Fo tulun hodi halo estudu no análize ho hanoin ikus MJ Hakerek relatóriu
mekanismu kuda mekanismu estra- atu kuda mekanismu alternativu sira ba rezolusaun konflitu (DNJAL) reforma ba Lei
estrajudisial sira judisial sira hodi rezolve nian iha Timor-Leste: halo mediasaun, justisa tradisional, husi MJ, hanesan
/
konflitu sira arbitrazen. mos versaun
hodi rezolve PNUD/UN
11.3.1.2. Buka promove diskusaun públika no hakerek no provizoria ba lei
konflitu sira, MIT, GTZ, kona ba ADR iha
halo revizaun ba lei sira kona ba mekanismu alternativu.
hanesan mos fo Prazo Indicativo IFC, AATL Timor-Leste
11.3.1.3. Fo formasaun ba ema prinsipal sira mak halo
rekoñesimentu ba 11 12 13 14 15 M L
parte iha implementasaun ba mekanismu hira ne’e.
mekanismu sira
justisa kostumeira
sian.
11.4. Hasa’e nível 11.4.1. Hasa’e sidadaun 11.4.1.1. Hari’i Polítika Divulgasaun, Edukasaun no MJ - Hala’o programa
konsiénsia legal sira nian konsiénsia legal, Informasaun ida, hodi iha koñesimentu báziku ida ba lei (DNDHC), ba
husi sidadaun sira hanesan mos hanoin kona fundamental, direitu ema nian no sistema justisa, hala’o no DP, PGR, konsiensializasaun
liu husi halo legal, ho tulun
ba julgamentu justu. halo rezolusaun ba konflitu sira. Tribunal,
kampaña husi parseiru sira
divulgasaun no 11.4.1.2. Uza meiu komunikasaun ho masa (TV, Radiu, PGR no kuda dau-daun
Prazo Indicativo
edukasaun públika, jornal sira) no meiu seluk hanesan soromutu komunitariu, / ona.
11 12 13 14 15 M L
fo liu fokus iha soromutu, atividade kultural, seluk tan. PNUD, Asia - Hamosu material
direitu ba grupu sira divulgasaun
11.4.1.3. Hamosu material edukasaun no informasaun, ho F., AATL,
vulnerável sira (feto nian.
liafuan bai-bain no fasil ba ema hotu no ho imajen sira, kona Austrália/JF,
no labarik sira).
ba direitu báziku sidadaun nian no kona ba dever no norma sosiedade
sira konduta husi aktor judisiáriu, mak fahe ba instituisaun
sívil
sira justisa nian no ba eskola sira no ba komunidade sira.

89 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

11.5. Buka hatene 11.5.1. Mekanismu 11.5.1.1 Halo monitorizasaun ba servisu sira mak fo husi Idem - Halo inkéritu ba
katak utente sira Avaliasaun sistemátika no tribunal no, liu-liu, husi Defensor Públiku sira, liu husi uza utente sira husi
mak tau matan ba periódika ba dezempeñu kestionariu (bai-bain) ba utente sira hotu. tribunal tinan rua-
sistema justisa nian. rua husi ONG
no ba rezultadu sira mak 11.5.1.2.Hala’o inkéritu periódiku ba persepsaun públika
- Hala’o inkéritu
tau ona. kona ba dalan ba justisa, hanesan mos kestaun sira kona ba públiku periódiku
nível konsiénsia legal husi sidadaun sira. husi sosiedade
Prazo Indicativo
11.5.1.3. Fo sai no haklaken rezultadu husi Inkéritu sira. sívil.
11 12 13 14 15 M L
- Fo sai rezultadu
sira

11.5.2. Hala’o Fórum 11.5.2.1. Hari’i fórum Dialogu kona ba Dalan ba Justisa iha Idem - Kuda ona Forum
Dialogu kona ba Dalan ba nível distrital ho regularidade, ho tulun husi instituisaun Dialogu iha
Justisa iha nível distrital distritu sira.
sira setór justisa nian no husi ONG sira mak halo parte
Prazo Indicativo hodi fo defeza no tulun vitima sira husi krime, Uma-Kreda
11 12 13 14 15 M L no parte interesada seluk.

11.6. Kuda Polítika 11.6.1. Kuda iha setór 11.6.1.1. Fo formasaun nafatin no estensiva iha Lian MJ, CFJ, - Hakerek no
kona ba lian sira justisa Polítika lian sira Portugués ba aktor judisial sira hotu no funsionáriu sira DNAJL, aprova ona husi
Governu nian iha Governu nian. husi sistema Justisa nian (CFJ). Tribunal, KK planu asaun ba
setór justisa, atu 11.6.1.2. Tau aposta nafatin iha dezenvolvimentu ba Tétun PGR implementasaun
Prazo Indicativo
fasilita jurídiku; buka dezenvolve Disionariu Jurídiku ida / polítika lian sira
11 12 13 14 15 M L
disponibilizasaun no Tétun/Portugués (Institutu Nasional Linguístika iha INL, AF, iha setór justisa.
dalan ba servisu sira kooperasaun ho parseiru internasional) PNUD,
Justisa nian. 11.6.1.3. Buka halo tradusaun lei sira ba Tétun, liu-liu husi Austrália/JF,
kuda Departamentu Tradusaun no Interprete MJ. US
90 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
11.6. (Kont.) 11.6.1. (Kont.) 11.6.1.4. Fo servisu tradusaun no interpretasaun lolos iha
distritu judisial sira, hodi bele fasilita komunikasaun ho
públiku, investigasaun no julgamentu sira.
11.6.1.5. Buka hare’e katak notifikasaun, desizaun judisial,
no dokumentu hotu-hotu seluk mak fo sai husi órgaun
judisiáriu sira hakerek iha lian ofisial rua.
11.6.1.6. Hamosu formuláriu, prosedimentu, matadalan no
padraun sira traballu nian iha lian ofisial ruan.
11.6.1.7. Buka hatene katak dalan atu ema hetan formasaun
halo liu husi baze iha lian ofisial rua (laiha-diskriminasaun
liu husi lian).

11.7. Hatun 11.7.1. Hala’o konsulta sira 11.7.1.1. Hala’o konsulta públika no promove partisipasaun MJ, DP, - Hala’o ona
persepsaun públika iha nível nasional no iha akompañamentu ba relatóriu sira husi Komisaun ba PGR, konsulta públika
kona ba impunidade institusional atu promove Verdade, Resepsaun no Rekonsiliasaun (CAVR). Tribunal kona ba Relatóriu
mak bele halakon fiar konsiénsia públika kona ba 11.7.1.2. Buka promove dialogu públiku kona ba relatóriu CAVR
iha sistema justisa. krime sira hasoru ema mak /
sira Komisaun Inkéritu husi ONU no kestaun ba fo perdaun - Hala’o ona
halo ona iha Rai Timor- ba kastigu sira kona ba krime todan sira mak halo ona UNMIT/ konsulta públika
Leste. hasoru direitu ema nian. PNUD, kona ba relatóriu
11.7.1.3. Hala’o konsulta públika iha Governu nia laran, husi Instituisaun CI/ ONU
Prazo Indicativo post –
Governu no instituisaun sira iha setór justisa no liu husi - Hakerek ona
11 12 13 14 15 M L CAVR,
sosiedade sivil nia partisipasaun, atu hakerek regulamentu regulamentu sira
subsidiariu ba provizaun konstitusional sira kona ba sosiedade hodi fo perdaun ba
perdaun, komutasaun ba sentensa no amnistia sira. sivil kastigu no
amnistia sira.

91 | P a g e
META 12: Iha kada tinan 5 nia laran (2015, 2020, 2025, 2030), polítika no asaun sira prevensaun ba krime sei kuda iha
setór Justisa.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
12.1. Buka 12.1.1. Tau ona rejime 12.1.1.1. Hari’i Grupu Traballu ida transversal (ho MJ (DP, - Formaliza ona
dezenvolve rejime alternativu sira ba kastigu instituisaun sira Justisa nian, servisu reinsersaun sosial, DNPRS), programa ba
alternativu sira ba medida alternativa
iha prizaun. Ministériu Solidariedade Sosial, sosiedade sivil no PGR,
kastigu iha prizaun, sira.
espesialista sira iha Direitu penal) atu dezenvolve Tribunal,
liu-liu ba Prazo Indicativo
delinkuente foin-sa’e programa ida ba medida alternativa sira ba kastigu iha PNTL, MSS
11 12 13 14 15 M L
sira, ema vulnerável prizaun. /
no la’os-violentu, 12.1.1.2. Buka promove konsulta públika, hametin PNUD,
uainhira iha kauza proposta husi GT no hato’o ba MJ atu halo aprovasaun no Austrália/JF,
krime ho todan
revizaun ruma husi kuadru legal penal karik presiza. AF.,
naton.
sosiedade
sivil
12.2. Buka 12.2.1. Hala’o programa 12.2.1.1. Hala’o no finasia programa ida atu halo Idem - Hakerek ona
dezenvolve prevensaun ba krime. prevensaun ba krime, ho baze iha kooperasaun husi programa hodi
programa edukativu halo prevensaun
instituisaun relevante sira justisa nian, autoridade polisial
ida hodi halo Prazo Indicativo ba krime, ho tulun
no sosiedade sivil.
prevensaun ba 11 12 13 14 15 M L husi parseiru no
krime, iha nível kuda dau-daun.
nasional, hanesan
mos halo kampaña
sensibilizasaun iha
komunidade sira,
eskola no grupu-alvu
seluk.
92 | P a g e
META 13: Iha tinan 5 nia laran (2015), prinsípiu laiha-diskriminasaun, halo sensibilizasaun kona ba kestaun feto-
mane (jéneru) no fo protesaun ba grupu vulnerável no direitu ema nian sei hatama iha setór justisa.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

13.1. Buka fo 13.1.1. Kuda direitu sira 13.1.1.1. Hala’o konsulta públika, hodi bele simplifika no MJ (DNAJL, - Hala’o ona
protesaun ba Labarik labarik nian ho baze iha hakotu proposta sira lei kona ba Justisa Juvenil no Kódigu DNDHC, konsulta públika
no salvaguarda ninia Konvensaun husi ONU ba ba Labarik DNSPRS) sira

Direitu Fundamental Direitu sira Labarik nian - Hakotu ona


13.1.1.2. Hakerek planu atu kuda lei sira, hanesan mos /
proposta lei sira
sira. no iha Konstituisaun hala’o ajuste institusional ruma mak presiza no fo MSS, - Buka kuda
RDTL. formasaun.
UNICEF, - Buka halo
13.1.1.3. Buka tau matan ba direitu sira labarik nian no
PNUD monitorizasaun
Prazo Indicativo delikuente foin-sa’e sira liu husi CNDC.
- Hari’i ona Sentru
11 12 13 14 15 M L 13.1.1.4. Hari’i Sentru espesial sira ba labarik no foin-sa’e ba foin-sa’e sira
sira ne’ebé iha konflitu ho lei. (hare’e iha 9.1.7.4.)
13.1.1.5. Kuda alternativa sira uainhira hadadur foin-sa’e - Hare’e iha 12.1.1.
sira iha Rai laran tomak. - Hare’e iha 12.2.1.
13.1.1.6. Buka halo partisipasaun husi foin-sa’e sira iha
programa atu halo prevensaun ba krime.
13.2. Buka hare’e ba 13.2.1. Polítika laiha- 13.2.1.1. Buka dezenvolve polítika justisa ida ho baze iha MJ (DP, - GT atu halo
kestaun sira hanesan diskriminasaun no feto-mane (jéneru) no laiha-diskriminasaun. DNDHC), análize ba
feto-mane (jéneru) mekanismu fo protesaun DP, PGR, Kondigu sira
13.2.1.2. Hari’i pontu fokal sira ba feto-mane (jéneru) iha
Konduta no PSO
no prinsípiu laiha- no tulun... instituisaun sira setór justisa nian. Tribunal
mak tau ona
diskriminasaun... /

93 | P a g e
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu
13.2. (Kont.) 13.2.1. (Kont.) 13.2.1.3. Halo análize ba Kódigu sira hotu Konduta no SEPI, MSS, - Buka halo
... mak sei hatama ...ba vitima sira hotu VBG PSO/RH nian husi área laiha-diskriminasaun no INAP, revizaun
sensibilidade ba kestaun sira feto-mane (jéneru), hatama MAEOT, sistemátika
iha programa no (violénsia ho baze iha feto-
alterasaun sira mak presiza no kuda iha instituisaun sira. PNUD, - Kuda iha
atividade sira setór mane (jéneru)) mak tau
instituisaun ida-
justisa nian. iha instituisaun sira hotu. 13.2.1.4. Hala’o knaar ho grupu feto no mane sira hodi bele UNICEF, idak polítika laiha-
promove direitu sira feto nian no fo dalan ba justisa ba feto UNIFEM, diskriminasaun.
Prazo Indicativo sira. Austrália/J - Aprova ona
11 12 13 14 15 M L programa fo
13.2.1.5. Fo formasaun ba aktor judisial sira kona ba direitu F, sosiedade
sira labarik no feto nian no igualdade feto-mane (jéneru). sivil. protesaun no tulun
ba VBG, ho tulun
13.2.1.6.Tulun atu loke Uma sira Abrigu nian ba feto no husi parseiru sira
labarik sira iha perigu laran. no kuda dau-daun
ona.
13.3. Buka promove 13.3.1. Hala’o Planu 13.3.1.1. Buka koordena no fasilita, liu husi SP, inisiativa sira MJ, - Hakere ona Planu
respeitu no fo Nasional ba Direitu sira husi parte instituisaun sira husi setór justisa nian hodi DNDHC, Nasional
protesaun ba Direitu Ema nian no kuda dau hatama iha Planu Nasional Asaun ba Direitu sira Ema nian DP, PGR, - Hakerek ona
(DH). relatóriu sira.
sira Ema nian iha daun. Tribunal
13.3.1.2. Hakerek no fahe Planu Nasional Asaun ba Direitu
Timor-Leste. /
sira Ema nian.
Prazo Indicativo
13.3.1.3. Halo monitorizasaun no hakerek relatóriu UNMIT/PN
11 12 13 14 15 M L
periódiku sira. UD

94 | P a g e
META 14: Iha tinan 3 to’o 5 nia laran (2012/2015), direitu kostumeiru no mekanismu sira justisa komunitária* nain sei
regula no sei kuda monitorizasaun sistemátika ida hodi nia bele la’o tuir ho direitu ema nian.
Estratéjia Objetivu Atividade Xavi Entidade / Indikador ba
Parseiru Dezempeñu

14.1. Buka klarifika 14.1.1. Buka regula no 14.1.1.1. Buka dezenvolve estudu sira kona ba interasaun MJ, CFJ, DP, - Hakerek ona
knaar husi norma no kuda ona Mekanismu sira husi sistema justisa formal no tradisional no sistema PGR, projetu lei
uzu kostumeiru sira Justisa Komunitária nian. alternativu sira hodi halo rezolusaun ba kazu hadau-malu Tribunal - Hakotu ona
no justisa iha rai sira seluk, ho baze atu fo tulun ba inisiativa diskusaun públika
/
Prazo Indicativo - Hala’o programa
komunitária no lejislativa mak la’o dau-daun. PNUD,
11 12 13 14 15 M L formasaun ba
regula interasaun 14.1.1.2. Halo estudu ruma kona ba posibilidade husi GTZ, autoridade lokal
husi sistema justisa rekursu ba ema sira mak, lori tiha ba sistema justisa Austrália/JF, sira ho tulun husi
formal no informal, tradisional, la haksolok ho desizaun mak hetan husi AATL, ONG ONG, CFJ no
buka hare’e katak ne’eba. parseiru seluk
krime públiku sira 14.1.1.3. Hakotu projetu lei no hato’o ba diskusaun públika - Hala’o soromutu
todan, hanesan mos ba aktor judisiáriu
no halo aprovasaun.
sira husi CFJ, iha
abuzu seksual no
14.1.1.4. Fo formasaun ba líder komunitariu sira iha direitu kolaborasaun ho
violénsia doméstika,
sira ema nian, lei kostumeira no prinsípiu jurídiku sosiedade sivil no
sei haruka ba sistema parseiru sira
fundamental sira ho konseitu husi prosesu justu no ekitativu.
formal justisa nian.
14.1.1.5. Fo formasaun ba aktor judisiáriu sira kona ba lei
kostumeira.
*justisa komunitária, kostumeira, tradisional ka informal sai hanesan termu sira mak uza bei-beik atu dehan realidade hanesan deit: justisa mak aplika iha
nível komunitariu, husi líder komunitariu sira, ho baze iha uzu no kostume lokal sira.

95 | P a g e
Abreviatura / Akronimu sira

• AATL Asosiasaun Advogadu sira Timor Leste

• ADR Alternative Dispute Resolution / Mekanismu alternativu sira ba rezolusaun konflitu

• AF Asia Foundation / Fundasaun Azia

• ASEAN Asosiasaun Nasoins husi Sudeste Aziatiku

• CAC Komisaun Anti Korupsaun

• CAVR Komisaun Amizade, Verdade no Rekonsiliasaun

• KK Konsellu Koordenasaun ba Justisa

• CFJ Sentru Formasaun Jurídika

• CFP Komisaun Funsaun Públika

• CGDA Konsellu Jestaun no Disiplina ba Advogadu

• CM Konsellu Ministru

• CNDC Komisaun Nasional ba Direitu sira Labarik nian

• CS Konsellu Superior sira

• CSDP Konsellu Superior Defensoria Públika

• CSMJ Konsellu Superior Majistratura Judisial

• CSMP Konsellu Superior Ministériu Públiku

• DG Diretor Jeral

• DH Direitu sira Ema nian

• DNAF Diresaun Nasional Administrasaun Finansas

• DNAF/IT Dir.Nas.Admin.Finansas/Departamentu Informatika

• DNAJL Diresaun Nasional Asesoria Jurídika no Lejislasaun

• DNDHC Diresaun Nasional Direitu sira Ema nian no Sidadania

• DNE/MF Diresaun Nasional Estatistika/Ministériu Finansas

• DNRN Diresaun Nasional Rejistu no Notariadu

• DNSPRS Diresaun Nasional Servisu Prizional no Reinsersaun Sosial

• DNTPSC Diresaun Nasional Rai no Propriedade no Servisu Cadastral

• DP Defensoria Públika

• GIA Gabinete Inspesaun no Auditoria Ministériu Justisa

• GPM Gabinete Primeiru Ministru

• GT Grupu Traballu

• GTZ Deutzche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit / Kooperasaun Alemaña

• ICNA Independent Comprehensive Needs Assessment of the Justice Sector 2009

96 | P a g e
• IFC International Finance Cooperation

• IGE Inspesaun Jeral Estadu

• INAP Institutu Nasional Administrasaun Públika

• INL Institutu Nasional Linguístika

• JF Justice Facility

• JSMP Justice System Monitoring Program

• MAEOT Ministériu Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoriu

• ME Ministériu Edukasaun

• MF Ministériu Finansas

• MI Ministériu Infra-estrutura

• MJ Ministériu Justisa

• MP Ministériu Públiku

• MS Ministériu Saude

• MSS Ministériu Solidariedade Sosial

• NU Nasoins Unidas

• ONG Organizasaun La’os Governu nian

• PDHJ Provedoria Direitu sira Ema nian no Justisa

• PG Prokurador/a Jeral

• PGR Prokuradoria Jeral Repúblika

• PNTL Polisia Nasional Timor Leste

• PNUD Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu / UNDP – United

Nations Development Programme

• PSO Prosedimentu Standard Operasional (prosedimentu traballu

estandardizadu)

• RDTL Repúblika Demokrátika de Timor-Leste

• RH Rekursu Ema nian

• SEPI Sekretaria Estadu Promosaun Igualidade

• SEOP Sekretaria Estadu Obras Públika

• SES Sekretaria Estadu Seguransa

• SGC Sistema Jestaun ba Kazu

• SIG Sistema Infomasaun no Jestaun

• SIGD Sistema Informasaun no Jestaun Demografika

• SIGP Sistema Informasaun no Jestaun ba Ema nian


• SP Sekretariadu Planeamentu (fo tulun ba KK)

97 | P a g e
• STJ Supremu Tribunal Justisa

• TI Teknolojia Informasaun

• TIC Teknolojia no Sistema Informasaun no Komunikasaun

• TL Timor-Leste

• TLPDP Timor-Leste Police Development Programme

• TR Termu Referensia

• TSAFC Tribunal Superior Administrativu, Fiskal no Kontas

• UE Uniaun Europeia

• UN Nasoins Unidas
• UNICEF United Nations Children’s Fund / Fundu Nasoins Unidas ba Labarik sira

• UNIFEM United Nations Fund’s for Women / Fundu Nasoins Unidas ba

Feto sira

• UNMIT United Nations Mission’s in Timor Leste / Misaun Nasoins Unidas iha Timor-

Leste

• UNTL Universidade Nasional Timor-Leste

• US United States/ Estadus Unidus Amerika

• VBG Violénsia ho baze iha jéneru (feto-mane)

98 | P a g e
Ministério da Justiça, Avenida Jacinto Cândido, Dili - Timor Leste www.mj.gov.tl

También podría gustarte