Hafoin Karau Metan Rua Xoke Malu: Husi Violénsia Politiku To'O Seguransa Pesóal Iha Timor-Leste

Descargar como pdf o txt
Descargar como pdf o txt
Está en la página 1de 8

Marsu 2015

Sumáriu Estudu Kazu


Seguransa

Hafoin Karau Metan Rua


• Hahú husi referendum ba
indenpendensia Timor-Leste nian iha
tinan 1999, nasaun joven ne’e kuiñesidu

Xoke Malu tantu ho ninia progresu impresivu nomós


problemas dramatiku.

Husi Violénsia Politiku to’o Seguransa • Hahú iha tinan 2008, iha redusaun
signifikante ba formas violénsia oin-oin:
Pesóal iha Timor-Leste bazeia ba grupu monitorizasaun konflitu
ida katak media númeru insidente
Craig Valters, Sarah Dewhurst no Juana de Catheu violentu kada fulan tun ba 50% entre
tinan 2009 no 2014. Importante tebes
katak eleisaun sira ne’ebé hala’o iha
tinan 2012 ne’e hala’o ho paz kompara
ho eleisaun sira iha tinan 2007.

• Lideransa karismátiku Primeiru Ministru


agora dadauk nian Xanana Gusmão
(‘Xanana’), kombina ho vontade ida husi
governu atu gasta rendementu husi
mina no gas hodi hakalma ema ne’ebé
iha potensial atu halo violénsia, hirak
ne’e mak imporante atu mantein paz iha
pais ida ne’e.

• Maibe, estratéjias hirak ne’ebé kria


ona estabilidade iha tempu badak bele
hamonu Timor-leste iha tempu naruk
nian.

Ida ne’e no materiais Development Progress sira


seluk mak disponivel iha developmentprogress.org
Development Progress ne’e projetu ida ODI nian
ne’ebé ho objetivu atu sukat, kompriende no
komunika iha ne’ebé no oinsá progresu agora
dadauk nian iha dezenvolvimentu.
ODI ne’e orgaun independente importante tebes
Ba ema balu iha Timor-Leste, arte marsiais ne’e mak animasaun desportiva ida, maibe ba ema seluk balu husi Inglatéra ne’ebé halibur hamutuk hanoin sira
pratikas arte marsiais ne’e iha ligasaun forte ho identidade grupu ne’ebé bele hamosu kompetisaun entre grupu kona-ba kestaun dezenvolvimentu internasional no
no violénsia. Photo: © Martine Perret ba foto UN. umanitáriu. Materiais ODI adisíonal disponivel iha
odi.org.uk

developmentprogress.org
Tamba sá esplora seguransa iha Timor-Leste? Timor-Leste dala barak refere ba nu’udar istória susesu
Iha sumariu ida ne’e, ami analiza progresu ne’ebé halo ida ba rai post-konflitu sira, maské seidauk tuir dalan ida
iha setór seguransa iha Timor-Leste, hahú iha tinan 2008. ne’ebé kabeer. Krizi politiku-militar iha tinan 2006 ne’e
Periodu ida ne’e mosu hafoin krizi militár-politiku ida iha mosu wainhira grupu soldadu ida ne’ebé depois kuiñesidu
tinan 2006, ne’ebé nu’udar buat ida atu fó hanoin kona-ba ho naran ‘Petisionariu’, hakerek petisaun ida ba Primeiru
frajilidade ba Timor-Leste nia susesu liuhusi luta maka’as. Ministru no Prezidente hodi husu atu halo investigasaun
Ami foka ba progresu atu hadia ‘seguransa pesóal’, ida ba politika diskriminatóriu ne’ebé deskonfia mosu iha
ne’ebé refere nu’udar seguransa pesóal husi ameasa fíziku forsa nia laran. Ida ne’e hamosu violénsia ne’ebé rezulta ema
no tauk ba ameasa fíziku.1 Seguransa pesóal ne’e mak besik 200 lakon sira nia vida no dislokasaun ba kuaze ema
parte importante ida husi moris hakmatek, bem-estar hamutuk 150,000.
no dezenvolvimentu. Ida ne’e permite ema atu hetan
rendementu no investe iha futuru; ida ne’e mós permite 1. Hahú iha tinan 2008: menus violénsia no hadia
governu no grupus sira seluk atu hala’o atendementu persepsaun ba seguransa
publiku. Esforsu sira iha nivel internasional atu inklui Tipu violénsia lubuk ida tun ona hahú iha tinan 2008
asuntu seguransa iha ajenda dezenvolvimentu iha mundu (Belun, 2014). Insidentes violentu tun ona husi media
tomak ne’e rezulta ona iha aumenta forsa manutensaun numéru insidente 3 kada fulan iha kada sub-distritu iha
paz no fundus husi doador sira ba dezenvolvimentu ne’ebé tinan 2009, ba 1.5 iha tinan 2014 (Figura 1). Komparasaun
sensitive ba konflitus. internasional suporta idea katak, maské nasaun ne’e sofre
Timor-Leste sai nu’udar estudu-kazu signifikante ida. eventus barak, maibe progresu seguransa iha Timor-Leste
Suporta internasional barak ne’ebé Timor-Leste simu ona ne’e forte. Timor-Leste hetan valor 69 husi nasaun hamutuk
hamosu perguntas kona-ba ninia impaktu. Timor-Leste 162 iha Index Paz Global tinan 2014, tun husi ninia
nu’udar membru lideransa ba Grupu g7+ ba nasaun sira posizaun 51 iha tinan 2013, maibe sai nafatin valor ida aas
frajil, asosiasaun voluntariu ida ba nasaun hamutuk 20 ne’ebé ba estadu frajil ida.2
identifika an nu’udar frajil no halo advokasia ba dialogu ida Rezultadus husi levantamentu persepsaun mós hatudu
klean liu tan ho parseirus dezenvolvimentu internasional sira, mudansas ne’ebé klaru. Tuir levantamentu ida ne’ebé hala’o
ne’ebé forma husi vizaun nasional ida ne’ebé klaru. iha nasaun tomak iha tinan 2008, respondente maioria sente
katak sira nia seguransa ne’e hadia ona husi tinan kotuk.
Iha mudansa partikular iha Dili, ne’ebé porsentu 78 ema
Progresu sáida mak atinji ona? fiar katak seguransa hadia ona kompara ho tinan kotuk
Progresu Timor-Leste nian atinji dadauk ona hafoin século – ne’ebé dalaruma porsentu ne’e ita bele predikte tamba
sira husi kolonizasaun no dekada lubuk ida husi okupasaun. Dili mak area ne’ebé hetan violénsia maka’as relasiona ho
Referendum iha tinan 1999 no tuir mai restaurasaun krizi (Fundasaun Azia, 2008: 15). Dadus ne’ebé hetan husi
indenpendensia iha tinan 2002 ne’e nu’udar susesu boot. levantamentu ida iha tinan 2013 hatudu mós katak ema sira
Kona-ba seguransa, etapa hirak ne’e ikus mai hamenus nivel iha Timor-Leste ne’e sai optimistiku no fiar katak situasaun
violénsia aas (tantu direita no indireita) infrenta iha dekada seguransa nasaun nian ne’e diak ona kompara ho tinan
hirak liu ba, ne’ebé halakon ema nia vida moris liuhusi kotuk – ne’ebé ida ne’e importante relasiona ho misaun
rihun atus ida. manutensaun da paz ONU ne’ebé remata iha tinan 2012
Fundasaun ne’ebé hetan hodi hadia seguransa hahú ho (Fundasaun Azia, 2014).
meus diferente durante periodu ne’ebé lori to’o
indenpendensia. Ezemplu, iha tinan 2001-2002, Timor-Leste 2. Redusaun ba violénsia politiku no violénsia relasiona
estabelese Komisaun ba Simu malu, Lia loos no ho arte marsiais
Rekonsiliasaun (CAVR) atu promove rekonsiliasaun ba Violénsia politiku no violénsia relasiona ho arte marsiais ne’e
krimis ne’ebé komete entre tinan 1974 no 1999, no mosu tamba violénsia hirak ne’e iha potensiál atu sai boot no
estabelese ninia forsa militar no polisia rasik. tan ne’e afeita seguransa pesoal Timor-oan sira nian.
Aliende violénsia relasionadu ho eleisaun iha tinan 2007,
violénsia politiku ho eskala boot tun ona husi tempu ba
‘Krizi 2006 ne’e hanesan lisaun tempu. Insidente balu iha pontensial atu provoka violénsia
boot, hanesan atake alegado atu hakotu eis Prezidente
boot ida ne’ebé fó hanoin ita Ramos-Horta no Xanana sira nia moris iha tinan 2008,
no eleisaun sira iha tinan 2012. Tamba insidente hirak ne’e
ida-idak katak ita tenke servisu la mosu violénsia boot hatudu katak maské kauza husi

maka’as ba paz’ (Lider ONG Lokal) violénsia estruturadu iha Timor-Leste seidauk rezolvidu,
estadu no sosiedade kontinua hatudu neon-moris hodi la
tama fali ba violénsia no konflitu ho eskala boot.

1 Ida ne’e kloot liu duke definisaun seguransa umana, ne’ebé sei inklui saúde, edukasaun, ou aspirasaun politiku (Valters et al., 2014).
2 Index ida ne’e uza dadus internasional lubuk ida; ba informasaun klaru liu tan bele haree: http://www.visionofhumanity.org.

2 Development Progress Sumáriu Estudu Kazu


Hahú iha indenpendensia, grupus arte marsiais envolve-
an iha insidentes seguransa barak no sira nia ligasaun ho
autóres politiku oin-oin ne’e haboot violénsia durante
krizi 2006. Maibe, hahú iha tinan 2008, insidente violentu
relasionadu ho grupus arte marsiais tun ona, maské seidauk
lakon (Belun, 2014). Ida ne’e konsistente ho levantamentu
Fundasaun Azia nian iha tinan 2013: porsentu 8% deit husi
respondente sira hatete katak grupus arte marsiais sira ne’e
ativu baibain ou ativu tebes, kompara ho porsentu 38% iha
tinan 2008 (Fundasaun Azia, 2014).

Fatóres sáida mak hamosu mudansa?


1. Apoiu Internasional
Komitmentu husi autóres internasional hahú iha tinan 1999
ne’e sai nu’udar parte importante ba progresu Timor-Leste
nian iha setór seguransa ate agora, haforsa lejitimidade
Timor-Leste nian nu’udar estadu ida no tulun ne’e ho forsas
manutensaun paz no rekursus finanseiru sufisiente.
Timor-Leste sai ona uma na’in ba misaun ONU lima
no intervensaun manutensaun paz internasional la’os
ONU nian rua, ho fundus ba manutensaun paz ho totál
liu bilaun $3.2 no asistensia dezenvolvimentu to’o bilaun
$4.2 iha tinan 1999-2012.3 Forsa Internasional ba Timor-
Leste (INTERFET), ne’ebé hatun hodi hapara violénsia
depois referendu 1999, ne’e jeralmente konsidera nu’udar
susesu ida, liu-liu wainhira forsa sira ne’e obriga milisias
Indonezia nian sai ba Timor Osidental (Wassell, 2014: ii).
Nomós, levantamentu ida iha tinan 2011 hatudu katak,
porsentu 63% husi rezidente sira iha Dili sente katak Forsa
Estabilizasaun Internasional (ISF) no Polisia ONU ne’ebé Treinamentu ONU no polisia nasional. Foto: © Martine Perret ba foto ONU.

Figura 1: Media númeru insidentes kada sub-distritu, Fevreiru 2009 to’o Otubru 2014

4.5

4.0

3.5

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0
2009 2010 2011 2012 2013 2014

iru ril u u bru u u u bruu u u bruu u u bru u u u bru u u u


ñu gust tubr em vreir Abril uñu gust tubr em vreir Abril uñu gust tubr em vreir Abril uñu gust tubr em vreir Abril uñu gust tubr em vreir Abril uñu gust tubr emb
ru
vre Ab Ju
Fe A Ou Dez Fe J A Ou Dez Fe J A Ou Dez Fe J A Ou Dez Fe J A Ou Dez Fe J A Ou Dez

Linha media númeru insidentes fulan-fulan, kada sub-distritu Linha Tendensia

Fonte: Belun (2014).

3 Un kintu husi asistensia dezenvolvimentu inklui dimensaun naun militár ba forsa manutensaun paz.

Husi Violénsia Politiku to’o Seguransa Pesóal iha Timor-Leste 3  


estabelese atu responde ba krizi 2006 iha impaktu positivu Hahú iha tinan 2012, hamosu ona modelu ida bazeia
ida ba seguransa iha kapital (Grenfell and Winch, 2014). ba konsensu. Eleisaun sira iha tinan 2012 ne’e hala’o ho
Maibe, dalaruma kna’ar importante liu husi paz no hakmatek liu duke eleisaun sira iha tinan 2007,
komunidade internasional mak atu tulun garante no hahú husi neba opozisaun FRETILIN komesa investe
lejitimidade Timor atu sai nu’udar estadu independente signifikante ba status quo. Modelu konsensu ida agora
ida. Dosente Timor-oan ida kuiñesidu ne’ebé ami intervista dadauk ne’e hamosu iha dialogu Maubisse ne’ebé lidera
hateten katak ‘intervensaun tomak ONU nian to’o sai husi husi Igreja Katóliku iha tinan 2010-2011 (ICG, 2013:
Timor ne’e prosesu ida ba lejitimasaun ami nu’udar estadu 15). Dalaruma ida ne’e refleta sáida mak eis deputau
ida no nu’udar povu nasaun ida... prezensa ONU ne’e halo FRETILIN bolu “aproximasaun maturidade” ida atu
ona Timor-Leste sai nasaun ida no ne’e buat ida ita tenke rezolve diferensias. Maibe, tuir ICG (2013: 15), ‘CNRT
orgullu.’ Ita labele nega ida ne’e, maibe ne’e mos la bele mak identifikadu nu’udar partidu ho “tenda boot ida”,
enkoraja sáida mak ONG La’o Hamutuk bolu ‘amnesia prontu atu distribui benefisius ba autóres lubuk ida,
históriku’ kona-ba failansu komunidade internasional nian inklui eis inimigus politiku sira’. Ida ne’e kria insentivus
atu rekuiñese soberania Timor-Leste nian no terus ne’ebé signifikante atu mantein status quo, hodi hakotu violénsia.
Timor-oan sira enfrenta entre tinan 1975 no 1999.
Iha tan kritisizmu katak apoiu internasional iha inisiu 3. ‘Sosa paz’
la rekuiñese lider lokal ou aset lokal sira ne’ebé nasaun Bazeia ba ema lubuk ida ne’ebé ami intervista, rendementu
ne’e iha, maibe konsidera nasaun ne’e nu’udar ‘fatin husi mina no gas ne’ebé kontinua buras hahú iha tinan
mamuk ida’. Maské kritisizmu hirak ne’e validu, maibe 2005 fó ona governu Timor konfiansa no liberdade atu
iha pergunta ida importante ba faktus: karik Timor-Leste sai seletivu wainhira hili rekursu finansa, planu ajenda
ne’e mesak sei sai diak liu? Ba sala hotu ne’ebé halo, no maneija ninia asuntu sira. Ida ne’e permite governu
partisipantes balun hato’o argumentu katak ida ne’e mak atu hadia atendementu estadu, maibe mós atu ‘sosa paz’
dadauk ne’e sai kestaun. liuhusi transfere osan. Nomós, ida ne’e sai ona parte ida
importante ba hadia seguransa pesoal, maizumenus iha
2. Solusaun politiku ne’ebé estavel: kna’ar Xanana-nian tempu badak nian.
Historikamente, kompetisaun politiku iha Timor-Leste Hafoin krizi 2006 ne’e akontese, governu oferese
dala barak hakotu ho violénsia ne’ebé afeita maka’as $8,000 ba kada petisionariu ne’ebé hili atu demobiliza
ba sidadaun sira. Hanesan eis-deputadu Timor-oan ida no fila ba vida sivil. Montante ne’e reprezenta, iha tempu
hateten mai ami: ‘Wainhira karau metan rua xoke malu, neba, boot liu dala 70 husi salariu mínimu ba funsionariu
nehek sira iha rai okos mak sei terus.’ Maibe eleisaun ba publiku (ICG, 2013: 3).
Primeiru Ministru Xanana Gusmão (‘Xanana’) ho ninia Ida ne’e aumenta ona presaun atu selu osan ba veteranu
koligasaun iha tinan 2007 fó sinál ba mudansa ida. Ema resistensia sira. Maské veteranu sira reprezenta deit
kontinua respetiu lideransa Xanana nian no konsensu porsentu 15 husi populasaun, maibe Timor-Leste gasta
elit ida ne’ebé buras kona-ba objetivus politika. Ida ne’e kuaze porsentu 40 ba orsamentu ne’ebé transfere liuhusi
produz ona solusaun politiku estavel liu ne’ebé hamenus asistensia social, uja ba pagamentus veteranu. Pagamentus
ona violénsia politiku dezde tinan 2008. hirak ne’e hahú iha tinan 2008, ne’ebé ba dahuluk atende
Politiku Timor-oan ne’e karakteristika ho fokus ida benefisiarius hamutuk 2,000, no aumenta to’o 64,000 iha
forte ba personalidade, no partisipasaun iha resistensia tinan 2012 (Barma et al., 2014: 265).
sai nafatin dalan prinsipal ne’ebé politiku sira afirma Dalan seluk ne’ebé governu konsege sosa veteranu
sira nia lejitimidade (ICG, 2013). Dinamika ne’e mantein no grupu potensiál seluk mak atu asegura katak sira
husi Xanana, ne’ebé iha tempu neba nu’udar figura ida simu kontratu estadu – inklui iha nivel sub-distritus no
importante durante luta resistensia nian. Ezemplu, atu distritus. Ida ne’e kria ona sistema apoiu ida ne’ebé buras.
responde ba krizi 2006, Xanana kria no asume kna’ar Veteranu kuinesidu no lider grupu ida hateten katak:
nu’udar Ministru Defeza no Seguransa, ne’ebé tutela iha ‘polisia, F-FDTL no veteranu sira ne’e hetan kontratu ba
Ministru Defeza no Seguransa sira seluk nia leten – ho razaun tolu: ida, karik sira ne’e mak ema kuiñesidu ou
intensaun atu lori hamutuk polisia no militar besik liu tan. iha koneksaun lolos; rua, karik ema respeita sira; no tolu,
Ne’e maizumenus sai ona estratéjia susesu ida bazeis ba karik ema ta’uk sira. Ida ne’e razaun tolu ne’ebé ema uza
rezultadu katak la iha instituisaun ida monu ka la funsiona. atu halo lobi hodi hetan kontratu.’
Liuhusi ninia posizaun autoritativu, Xanana konsege Ikus liu, governu oferese pagamentu dala ida ba ema
ezerse kontrollu sufisiente ba instituisaun hirak ne’ebé frajil deslokadu sira husi krizi 2006 ne’ebé moris iha fatin
(Kocak, 2014). Hanesan analista seguransa Timor-ona ida deslokadu iha Dili atu bele fila no hari fali sira nia uma.
hateten katak, ‘Situasaun agora ne’e hakmatek los. Maibe Ida ne’e parte husi Estratéjia Rekoperasaun Nasional
iha paz no hakmatek ne’e nia kotuk sei subar hela buat ne’ebé konsidera no tane nu’udar ‘meus ida efetivu no
barak ne’ebé bele hamosu tan konfiltu... iha tusan ida ba efisiente liu atu hakotu krizi deslokadu ida ne’ebé, ita haree
problemas hirak husi 1975-1999. Nomós hirak ne’ebé to’o agora, sai maneira ida dura ba tempu naruk’ (Van der
husi tinan sira agora nian. Iha kazu barak ne’ebé Xanana Auweraert, 2012: 17).
mantein buat sira hanensa ne’e [kaer liman hamutuk].’

4 Development Progress Sumáriu Estudu Kazu


Membru ida husi Forsa Defeza Timor nian. Foto: © Martine Perret ba foto ONU.

Mudansas hirak ne’e aliña ho sáida mak sai


4. Dezenvolvimentu kontinua ba forsa polisia nasional ida ona nu’udar foka ida ne’ebé buras ba polisiamentu
Polisia Timor-Leste hola responsabilidade tomak ba komunitáriu ihaTimor-Leste. Aproximasaun ne’e kuaze
seguransa rai laran hafoin forsas ONU sai husi Timor adopta ona nu’udar ‘filosofia’ polisia nian, maské ida ne’e
iha tinan 2012. Forsa ne’e seidauk estabelese hale’u area seidauk klaru iha pratika, no ho alokasaun orsamentu
Timor-Leste tomak (liu-liu iha área rurais sira), no sei estadu nian ida ne’ebé sei menus. Ida ne’e signifika katak
menus disiplina iha tempu balun. Maibe, observadores susesu depende maka’as ba personalidade no interese husi
sosiedade sivil no reprezentante governu rekuiñese katak komandante distritu sira.
reformas agora dadauk ne’e lori ona nivel meritokrasia Ikus liu, akontabilidade kontinua sai kestaun ida
ba forsa ida ne’ebé ninia irarkia dala barak domina husi sensitivu iha Timor-Leste, tamba perdaun ho eskala boot
relasaun ne’ebé hala’o durante tempu resistensia. fó husi eis Prezidente Ramos-Horta ba polisia no membrus
Maské komunidade balun la iha entusiazmu atu envole militár ne’ebé envolve iha violénsia iha tinan 2006 (CIGI,
ho polisia, iha levantamentu ida iha tinan 2013 hatudu 2011). Ida ne’e kontroversial, tamba dala ruma ‘ameasas
katak porsentu 94 husi respondente publiku Jerál no ba tempu naruk nian atu estabelese lei no ordem no
porsentu 92 husi lider komunitáriu sira fiar katak relasaun estabilidade ne’e todan liu benefisius tempu badak ba
entre polisia no membrus husi sira nia komunidade ne’e rekonsiliasaun politiku lahó justisa’ (CIGI, 2011). Liu
diak. Ida ne’e mudansa boot ida husi tinan 2008, wainhira tan, esforsus atu koriji prosesu selesaun rekrutamentu
porsentu 48 deit husi respondente publiku Jerál no lider ida ne’ebé hahú hala’o husi ONU hafoin krizi 2006 ne’e
komunitáriu sira sente hanesan ne’e (Fundasaun Asia, 2014). konsidera la efetivu (ICG, 2010: 5).

‘Politiku na’in sira hahú ona rekuiñese katak diak liu servisu hamutuk.
Ne’e dalan ida diak tebes: ba sira atu mai hamutuk, fahe sira nia matenek,
kapasidade ne’ebé sira iha, no esperensia ne’ebé sira iha... ida ne’e diak liu
duke fahe nasaun ne’ebé sei hamosu tan konflitu’ (Lider Relijiozu, Baucau)

Husi Violénsia Politiku to’o Seguransa Pesóal iha Timor-Leste 5  


5. Responde efetivu estadu nian ba ameasas seguransa Sáida mak dezafius sira?
Respostas governu ba insidentes seguransa hahú iha
tinan 2006 envolve ona estratéjia lubuk ida. Maioria husi 1. Violénsia ne’ebé kontinua, la relata, no foun
aproximasaun hirak ne’e hamosu ona mudansa direita ba Maské indikadores balun indika ona katak insidente
kondisaun seguransa, pelumenus iha tempu badak. Ezemplu, violénsia menus ona no iha mudansa seguransa pesoal iha
entre tinan 2006 no 2008, Dili sai fatin ba violénsia politiku Timor-Leste, maibe forma violénsia balun sei kontinua
régular no violénsia publiku. Iha tinan 2008, konbinasaun mosu. Forma violénsia balun ladún relata (hanesan
husi insentivus finanseiru, koleksaun kilat, negosiasaun, violasaun seksual no violasaun bazeiadu ba jéneru);
dialogu no presaun koersivu hakotu konfrontasaun entre balu kontinua nafatin maské iha reforma (violénsia husi
governu no petisionairu sira. forsas seguransa no violénsia arte marsiais); no forma
Violénsia relasiona ho grupu arte marsiais ne’e rezolve balu aumenta hela (violénsia ba rai, foin sa’e no urbana).
ona ho maneiras oin-oin, komesa husi atuasaun uza forsa, Partisipante ida husi ONG internasional ida iha Dili hateten
to’o hamosu ‘prosesu ba paz’ no bandu grupu balu ou katak Timor ‘la’os ambiente ida ho krimi menus, maibe iha
grupu hotu. Maské respostas hirak ne’e rezulta iha redusaun krimi barak mak seidauk rejista’.
imidiata ida ba violénsia, maibe bandu grupus arte marsiais
sira ne’e atu falun deit problema no prevene esforsus harí 2. Mantein estabilidade politiku no limita violénsia
paz iha nivel lokal iha tempu naruk. politiku
Ikus liu, grupus balun iha Timor-Leste iha diferensia Asuntus rua iha karakteristiku hanesan ne’ebé bele fó
hanoin ba lejitimidade husi konstituisaun iha supervizaun ameasa ba sustentabilidade estabilidade politiku Timor-Leste
ONU nia okos (1999-2002) no ba forsa polisia no militár. nia agora dadauk. Primeiru, Xanana sai nu’udar figura save
Resposta estadu nian oras ne’e dadauk mantein ona paz ida atu kaer metin nasaun joven ne’e hamutuk, no sidadaun
liuhusi kombinasaun ida ba aproximasaun, inklui dialogu, sira fó ona responsabilidade boot ida ba nia, haree ba ninia
bandu grupus no maneiras seguransa forte. sakrifisiu no komitmentu ba Timor. Maibe, mosu iha hanoin
katak talvez sei la iha lider ruma iha futuru ne’ebé iha nivel
6. Respostas lokal ba violénsia konfiansa publiku hanesan ho Xanana. Primeiru Ministrtu
Respostas lokal ba violénsia dalaruma la’os fatór prinsipal Timor-Leste tuir mai sei ‘hasoru dezafiu kona-ba oinsá
ba progresu seguransa iha Timor-Leste tamba progresu atu rezolve fontes potensiál ba konflitu sosial no politiku
ne’e depende maka’as ba dinamika ne’ebé luan iha nivel sei lahó autoridade supremiu husi Xanana Gusmão nian’
nasional. Maibe, respostas lokal ne’e dala barak relevante (IPAC, 2014).
ho Timor-oan sira nia negosiasaun lor-loron ba violénsia Segundu, maské sosa ona ema sira potensial ba halo
no wainhira la iha seguransa. Autóres lokal importante konflitu ho pagamentu orsamentu no kontratu ne’ebé
sira inklui: autoridades lokal, konsellu suku (suco), lider rezulta iha estabilidade politiku imidiata, maibe ida ne’e
kustumariu sira (lia na’in), prevensaun konflitu no rede bele hamosu instabilidade no injustisa politiku iha futuru.
respostas, konsellu polisiamentu komunitáriu, grupus foin Projesaun gastus bazeia ba politika sira agora dadauk
sa’e no grupus arte marsias. ne’e hatudu katak benefisiu sira ne’e sei selu ba veteranu
Respostas lokal ba violénsia kuaze sempre envolve sira no sira nia jerasaun tuir mai to’o tinan 2122, ida ne’e
negosiasaun ida entre formas autoridades oin-oin. Ezemplu, reprezenta gastus kumulativu entre bilaun $2.8 no bilaun $7
normalmente polisia sira presiza atende kazu krimi sira (La’oHamutuk, 2013; Scheiner, 2014).
bainhira ‘ran nakfakar’, maibe iha pratika, polisia sira
servisu besik liu ho lider lokal sira, nomós refere ba pratikas 3. Tensaun sira iha setór seguransa
no seremonia lokal duke rezolve kazu hirak ne’e bazeia ba Maské iha ona mudansa iha sistema seguransa no ninia
kódigu krimi formal. impaktu positivu ba seguransa pesoal sidadaun sira nian,
maibe ofisiarius polisia no militár kontinua mantein
diversidade komitmentu politiku no internal, hafraku
komando no kontrollu. Hanesan mós, militár haluan
‘Ita boot bele tesi tiha ai ida, dadauk ninia kna’ar iha responsabilidade/seguransa internal,
kria dinamiku institusional ne’ebé difisil wainhira liga ho
maibe se ita boot la hasai tensaun entre polisia no militár.
Liu tan, maské buat sira ne’e hala’o ba interese

nia huun abut sira, entaun estabilidade nia naran, iha mós preukupasaun balun kona-
ba respostas governu atu uja forsa lahó kuidadu atu hasoru

ai ne’e sei moris fali’


violénsia arte marsiais, konflitu joven no grupus politiku.
Aproximasaun makaas hanesan ne’e bele provoka violénsia
iha futuru no hamate espiritu ativizmu no opozisaun
(Xefe Suku, Baucau) sidadun nian – ne’ebé nu’udar kontrollu importante ida
durante tempu ne’ebé Timor-Leste tenta atu konsolida ninia
demokrasia foun.

6 Development Progress Sumáriu Estudu Kazu


4. Problemas sosio-ekonómiku ameasa seguransa iha liu mate tamba malnutrisaun duke tamba violénsia iha
tempu naruk Timor-Leste. Haree ba populasaun joven Timor-Leste nian
Maské Timor-Leste halo ona susesu dezenvolvimentu ne’ebé aumenta, nivel pobreza aas, movimentu rapida ba
signifikante lubuk ida hahú iha tinan 1999, no rendementu área urbana, espetativa ne’ebé buras, mina no gas limitadu,
mina no gas utiliza ho susesu atu sosa paz, maibe sei iha sei iha dalan balu atu bele la’o ba oin karik Timor-oan sira
prekupasaun balun katak rendementu hirak ne’e la gasta ho hakarak hametin susesu hirak ne’e ba sira nia progresu
maneira ne’ebé bele sustenta kresimentu, dezenvolvimentu seguransa.
nomós seguransa iha tempu naruk. Ezemplu, ema barak

• Pratika harii estadu presiza atu responde ba ne’e nu’udar sasukat importante ida ba
Lisaun realidades lokal no espetativa sidadaun sira dezenvolvimentu, maibe solusaun sira ne’ebé
sira ne’ebé nian, ho konsultasaun luan ne’ebé importante suporta no sentraliza poder politiku ho
aprende atu estabelese lejitimidade. Iha tinan sira individual sira ne’e so efetivu deit iha tempu
ona inisiu ba harii estadu, ema sira ne’ebé halo badak. Liu husi ne’e, importante katak
politika iha nivel internasional halakon tenke fahe benefisiu husi dezenvolvimentu
estrutura governasaun desentralizada no ba sidadaun sira hotu, atu nune’e bele
atendementu iha nivel lokal. Ida ne’e halo asegura katak kritisizmu ne’e la aumenta
Timor-oan barak mak lakon konfiansa nune’e bele hafraku paz iha tempu naruk.
ba estadu. Nomós, wainhira kira polisia Ida ne’e signifika katak wainhira muda ba
no militár, komunidade internasional sira dezenvolvimentu inklusivu ne’e presiza atu
depende ba konsellu grupu balun deit, ne’ebé fahe benefisius husi paz ba ema hotu, la’os
hamosu reklamasaun entre veteranu no deit ho elit ou sira ne’ebé mak hamosu
grupu rejional sira. Reklamasaun hirak ne’e ameasa ida.
nu’udar fatóres signifikante ne’ebé hamosu • Solusaun sira alternativu hanesan la’o ona
krizi 2006, no kontinua atu hamosu ameasa. iha Timor ne’e bele la’o diak tebes, maibe
• Presiza atu kompriende história no lori mós sira nia dezafius rasik. Estratéjia atu
personalidade save iha área post-konflitu, transfere osan, nomós Xanana nia esforsu
tanba relasaun hirak ne’e mak bele defini atu lori hamutuk polisia no militár ne’e
progresu seguransa sáida mak posivel ba kontribui ona ba estabilidade. Maibe, ba
kontestu post-konflitu nian. Rezolusaun tempu naruk, tenke mantein komando no
politiku iha Timor-Leste ne’e defini ona kontrolu no supervizaun ba sidadaun, no
liuhusi relasaun interpesoal ne’ebé harii tenke rekuiñese no respeitu envolvimentu
durante periodu resistensia. Relasaun hirak síviku no ativizmu husi sidadaun sira ne’ebé
ne’e mak nu’udar fundasaun ba lideransa hala’o ho paz.
personalizadu aas ida hahú no ne’ebé • Diversidade ida ba autóres mak forma
mak politiku sira en jerál kontinua halo seguransa pesoal, no forum oin-oin ne’ebé
kna’ar. Prova ona katak depende ba figuras lori hamutuk autóres estadu no naun
karismatika sai save ba mudansa iha setór estadu ne’e importante ba paz sustentavel.
seguransa Timor-Leste nian. Ida ne’e bele Rezilensia komunidade ba presaun lokal
fornese tantu lisaun positivu nomós konsellu no nasional ne’e depende ba relasaun entre
avizu ba nasaun sira seluk no autóres autóres lokal - inklui lider sira, komandante
internasional. distritu sira, grupus arte marsiais no grupus
• Estratéjias susesu atu mantein paz iha foin sa’e sira. Rekuiñese diversidade ne’e no
tempu badak bele hafraku projeksaun ba hetan kontribuisaun relativu ba provizaun
aranjamentu seguransa ne’ebé sustentavel seguransa husi grupus hirak ne’e importante
no justu iha tempu naruk. Mantein paz ba estratéjia ba harí paz.

‘Buat sira ne’ebé permite estabilidade Timor-Leste nian, mak hanesan buat sira
ne’ebé bele sai failansu Timor-Leste nian... fenómena ne’ebé eziste agora ne’e
la’os dezenvolvimentu lei no orden, maibe dezenvolvimentu ba poder... sira iha
rekursu natoon atu sosa paz ba tempu agora ne’e, [maibe] ida ne’e la’os paz, ida
ne’e mak estabilidade ba elit sira.’ (Lider ONG Lokal iha Dili)

Husi Violénsia Politiku to’o Seguransa Pesóal iha Timor-Leste 7  


Sumariu ne’e nu’udar versaun ida badak husi relatóriu peskiza ida naruk, no estudu
Referensias
kazu lubuk ida kon-ba Development Progress ne’ebé fó sai iha developmentprogress.org
Barma, N.H., Huybens, E. and Vinuela,
Development Progress ne’e nu’udar projetu peskiza ida ba tinan haat ne’ebé ho objetivu L. (2014) Institutions taking root:
Building state capacity in challenging
atu kompriende, sukat no komunika ho diak liu progresu iha dezenvolvimentu. Bazeia
contexts. Washington, DC: World Bank.
ba faze inisiu husi peskiza ba estudu kazu 24, faze daruak ne’e kontinu ezamina
Belun (2014) Early Warning, Early
progresu hale’u nasaun sira no iha setór sira laran, atu fornese evidensia ba sáida mak Response (EWER) data, Timor-Leste.
la’o diak ona no tamba sá mak la’o diak durante dekada rua liu ba. CIGI (2011) ‘Timor Leste’. Security
Sector Reform Monitor 4 (January).
Publikasaun ne’e bazeia ba peskiza ne’ebé finansia husi Fundasaun Bill & Melinda
Canada: CIGI.
Gates. Rezultadus no konkluzaun ne’ebé kontein iha ne’e mai husi autór sira no la
Grenfell, D. and Winch, B. (2014) Local
nesesariamente refleta posizaun ou politika sira husi Fundasaun Bill & Melinda Gates. security and resilience in Dili, Timor-
Leste. Dili: RMIT University and The
Asia Foundation.
ICG (2013) Timor-Leste: Stability
at What Cost? Asia Report 246.
Overseas Development Institute Rekonhesementu International Crisis Group.
203 Blackfriars Road Hakerek na’in ba kazu estudu ida ne’e mak ICG (2010) Timor-Leste: Time for the
London SE1 8NJ Craig Valters husi Overseas Development UN to Step Back. Asia Briefing 116.
Institute (ODI), Sarah Dewhurst husi Belun International Crisis Group.
Instituisaun ida ne’e iha no Juana de Catheu husi Development IPAC (2014) ‘Timor-Leste after
limatasaun husi garante ida. Results. Lisa Denney no Susan Nicolai, husi XananaGusmão’. IPAC Report No.12.
Instituisaun ida ne’e mak rejistu ODI mak tau matan prosesu peskiza. Institute for Policy Analysis of Conflict.
iha Inglaterra no País de Gales Ami agradese no rekonhese, ho gratidão, Kocak, D. (2014) Timor-Leste: The
matenek-nain sira ne’ebé fo komentariu Continuing Challenge of Police Building
Numeru Rejistrasaun: 661818 ba esbosu preliminár hodi hadia no revei and Security Governance. Security
Numeru Fundu de Caridade: 228248 relatóriu ida ne’e nu’udar: Nelson Belo, Sector Reform Resource Centre.
Oliver Jütersonke no Edward Rees. La’oHamutuk (2013) ‘The national
Kontkatu ami Ami agradese mós partisipante sira husi impact of benefits for former
developmentprogress.org Dili, Baucau no Ermera ne’ebé oferese combatants’. Belun seminar
presentation, 5 March.
developmentprogress@odi.org.uk sira nia tempu atu resposta ba ami nia
T: +44 (0)20 7922 0300 perguntas no halo diskusaun konaba Scheiner, C. (2014) Can the Petroleum
Fund Exorcise the Resource Curse from
seguransa iha Timor-Leste. Intervista
Timor-Leste? Dili: La’oHamutuk.
Registu hodi simu ami nia novidades sira ne’e mak organiza no fasilita husi Sr.
The Asia Foundation (2008) A survey of
developmentprogress.org/sign-our-newsletter Nelson Belo nomós membru ekipa Belun-
community-police perceptions: Timor-
nian, ba ida ne’e ami agradese ho laran.
Leste in 2008. San Francisco: The Asia
Tuir ami iha Twitter Ami mos agradese komentariu no Foundation.
twitter.com/dev_progress infomasaun husi kolega ODI seluk, inklui:
The Asia Foundation (2014) A survey
Kate Bird, Lisa Denney, Katy Harris, of community-police perceptions in
Nota renúnsia Amanda Lenhardt, Annalisa Prizzon, Susan Timor-Leste 2013. San Francisco: The
Perspektiva sira ne’ebé apresenta iha relatóriu Nicolai no Aaron Griffiths. Asia Foundation.
ne’e mai husi autór sira no la nesesariamente Wassel, T. (2014) Timor-Leste: Links
refleta posizaun ou politika sira husi ODI. between Peacebuilding, Conflict
Prevention and Durable Solutions
Dezenhu to Displacement. Washington, DC:
Figura sira husi Steven Dickie. Brookings Institution.

© Overseas Development Institute Marsu


2015. Fo korajem ba leitor sira atu halo
kuotasaun ka reprodusaun ba materiais
hirak ne’e ba utilidades naun komersiais.
Hodi utiliza iha internet halo favór bele halo
ligasaun ba rekursu orijinal iha website
‘Development Progress’ nian. Nu’udar nain ba
direitu kopia Instituisaun Dezenvolvementu
iha Rai Liur (Overseas Development Institute)
husu rekonhesementu apropriadu nomós atu Sumáriu ida ne’e mak tradusaun husi relatóriu ida ne’ebé publika uluk
hetan kopia ba publikasaun ne’ebé utiliza ona iha lian Inglés iha fulan Janeiru 2015.
materiais ne’e.

developmentprogress.org

También podría gustarte