Papers by Tanja Tomašić Kuštović
Vijenac : novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, 2020
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Dec 30, 2017
Franjo Fancev proveo je jezičnu analizu djela koje su u 16. stoljeću objavili hrvatski protestant... more Franjo Fancev proveo je jezičnu analizu djela koje su u 16. stoljeću objavili hrvatski protestantski pisci. Premda je u analizu uključio sva hrvatska protestantska izdanja, ona se ipak uglavnom temelji na Novom Testamentu, pri čemu su ostala djela, pa tako i Artikuli, pomalo marginalizirani. Ovaj rad u središte istraživanja postavlja morfološku analizu Artikula. U tekstu se analiziraju jednostavni i složeni glagolski oblici. Nastoji se dokazati prevladavaju li hrvatski nastavci za izražavanje pojedinih oblika te postoje li razlike u odnosu na ćirilično izdanje Artikula. Uočeno je da se u prezentu pojavljuju nenaglašeni oblici glagola biti, premda još uvijek pretežu naglašeni oblici. Usporedba s Novim Testamentom pokazuje da postoje razlike u upotrebi nekih glagolskih oblika kad je riječ o nastavcima, npr. češća upotreba u Novom Testamentu nastavka t u 3. licu jednine prezenta. Takav nastavak u Artikulima ne nalazimo. U ostalim prošlim vremenima kao i u vremenima za izražavanje budućnosti nije uočena razlika između ova dva spomenika. Ako usporedimo Artikule s ostalim hrvatskim tekstovima iz 16. stoljeća, na temelju stanja kakvo je prikazano u analizama koje su u svojim istraživanjima proveli Boris KUZMIĆ (2015), Iva LUKEŽIĆ (2012, 2015) te Amir KAPETANOVIĆ (2011), možemo reći da su Artikuli, barem kada je o glagolskim oblicima riječ, usklađeni s tekstovima toga vremena. K l j u č n e r i j e č i : reformacija, Artikuli, Novi Testament, glagoli, jednostavni i složeni glagolski oblici 1. UVOD Protestantizam je oblik zapadnoga kršćanstva koji ne priznaje papin autoritet (SUVREMENA KATOLIČKA ENCIKLOPEDIJA 2005: 206). Početkom 16. stoljeća u crkvenim krugovima sjeverne Europe počeo je reformacijski pokret, koji je začet na ideji o ponovnoj uspostavi staroga kršćanstva. Reforma-brought to you by CO w metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
Croatica et Slavica Iadertina
U radu se opisuje glagoljaška sastavnica u Leksikonu hrvatskih tradicija Joanne Rapacke. Razina o... more U radu se opisuje glagoljaška sastavnica u Leksikonu hrvatskih tradicija Joanne Rapacke. Razina obavijesnosti Rapackinih natuknica o hrvatskome glagoljaštvu i njihove usklađenosti s percepcijom glagoljaštva u hrvatskoj leksikografiji utvrdit će usporedbom tih natuknica s tematski bliskim natuknicama iz Leksikona hrvatske glagoljice (1995) Josipa Bratulića i Hrvatskog leksikona (1996–1997). Posebna će se pažnja posvetiti analizi natuknica koje se odnose na geografski prostor, aktere, jezik, pismo i književnost. U svakoj od analiziranih natuknica Joanna Rapacka ispričala je zanimljivu i poticajnu priču o pojedinim epizodama hrvatske povijesti.
Rječnici određuju paleografi ju kao pomoćnu povijesnu znanost koja proučava razvoj starih pisama ... more Rječnici određuju paleografi ju kao pomoćnu povijesnu znanost koja proučava razvoj starih pisama kako bi omogućila ispravno čitanje i odredila mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa. U ovoj knjizi riječ je o glagoljskoj ali i o ćiriličnoj paleografi ji koja je u srednjem vijeku bila u upotrebi na slavenskom prostoru. Knjiga je podijeljena u osamnaest poglavlja. Na početku, autor nam predstavlja jezikoslovno utemeljenje (slavenske) paleografi je pri čemu nam na uvid podastire dosadašnja paleografska istraživanja, metode i discipline kojima su se prilikom tih istraživanja koristili. Na taj način stvara nam vremenski kontekst koji je uključio u svoja istraživanja, ali i kontekst iznad kojega će se u svojim istraživanjima izdići. Uspostavlja vrlo često zanemarenu ili mnogima nerazumljivu razliku između grafematike i grafetike pri čemu grafematika proučava grafeme, a grafemi pripadaju području jezika, dok grafetika proučava grafove koji pripadaju području govora. Ističe mišljenje paleografkinje Thorvi Eckhardt kada kaže kako nema paleografi je koja može zaobići kulturološko stanje u kojem se stvara odabrani pisani korpus. Upravo će na toj vezi kulture i paleografi je Mateo Žagar oblikovati svoja istraživanja. Pregled glagoljskih paleografi ja poglavlje je u kojem nam autor predstavlja monografske radove Franje Račkoga i Lavoslava Geitlera kojeg naziva prvim pravim glagoljskim paleografom. Potanko je predstavio istraživanja Vatroslava Jagića što zbog njegove važnosti, a što zbog činjenice da je riječ o teško dostupnom tekstu koji je napisan na ruskom jeziku. Uz to, predstavljena su istraživanja Stepana Mihajloviča Kuljbakina, Josefa Vajsa, Vjekoslava Štefanića i Thorvi Eckhardt, čime nas je autor uveo u kontekst vlastitih istraživanja. Poglavlje Počeci slavenske pismenosti-bizantski kontekst upućuje nas na poznate povijesne okolnosti, te da početke slavenske pismenosti, glagoljične i ćirilične, treba tražiti u srednjovjekovnom grčko-bizantskom kulturnom krugu. Autor analizira raspravu Crnorisca Hrabra O pismenêhь koja govori o početcima slavenske pismenosti, a navodi i druge pisane izvore koji svjedoče o nastanku slavenskoga pisma kao jednog od najvažnijih djela brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk
U tekstu autor analizira priloge mjesta i smjera u staroslavenskom jeziku i hrvatskoglagoljskim l... more U tekstu autor analizira priloge mjesta i smjera u staroslavenskom jeziku i hrvatskoglagoljskim liturgijskim (Hrvojev misal, Misal Illirico 4, Ročki misal, Misal kneza Novaka) i neliturgijskim (Pariška pjesmarica, Kolunićev zbornik, Akademijin korizmenjak) tekstovima 14. i 15. st., s posebnim osvrtom na priloge mjesta i smjera u staroslavenskom jeziku zabilježenima u Slovniku jazyka staroslověnskeho. Pokušava se uspostaviti razlika između priloga mjesta i priloga smjera. Autor pokušava ustanoviti koja sve značenja pojedini prilozi imaju, kako su ta značenja izražena u staroslavenskom jeziku u odnosu na hrvatskoglagoljske tekstove, te postoji li razlika u značenju između liturgijskih i neliturgijskih tekstova.In this paper the author analyzes the adverbs of place and direction in the Croatian Glagolitic liturgical texts: the Missal of Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Vatican Missal Illirico 4, the Missal of Roč, the Missal of Prince Novak, as well as in the Croatian non-liturgical texts: the...
DOAJ (DOAJ: Directory of Open Access Journals), 2021
Slavistična prepletanja 3
U radu će se jezično usporediti dva teksta Legende o sv. Teofilu: tekst iz Pariškog zbornika Slav... more U radu će se jezično usporediti dva teksta Legende o sv. Teofilu: tekst iz Pariškog zbornika Slave 73 (1375) koji se u literaturi do sada gotovo uopće ne spominje, a koji je još 1954. godine predstavio Marin Tadin i tekst Mirakul o Teofilu koji je naš najstariji otisnut tekst tog mirakula u knjizi Mirakuli slavne djeve Marije otisnut u Senjskoj tiskari, 1508. godine. Nastojat će se vidjeti koliko se ta dva teksta jezično razlikuju. Važno je to zbog činjenice da oba teksta imaju svoja prvenstva - ovaj u Pariškom zborniku Slave 73 kao najstariji glagoljski rukopisni i ovaj iz Senjske tiskare kao najstariji otisnuti tekst iste legende. Nastojat će se vidjeti je li se i koliko se jezik u tom vremenskom rasponu od 133 godine promijenio.
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like, Zbornik radova 12. međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Gospiću i Ličkom Osiku 7.- 10.lipnja 2018.), 2019
DHS-Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, 2021
Kolo : časopis Matice hrvatske, 2020
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 2021
Fluminensia: Journal for Philological Research, 2006
The thesis analyses adverbs i Croatian- Glaglitic liturgical and non- liturgical texts from the f... more The thesis analyses adverbs i Croatian- Glaglitic liturgical and non- liturgical texts from the fourteenth and the fifteenth century. We are disscussed with the reference to lexemes considered to be unverified adverbs (adverbs of time, direction, place, quantity and manner).
U radu se predstavljaju tekstoloska istraživanja hrvatskih glagoljskih spomenika od sredine 19. s... more U radu se predstavljaju tekstoloska istraživanja hrvatskih glagoljskih spomenika od sredine 19. st. do danasnjih suvremenih istraživanja. Pokazuje se kako je izgledalo nedavno provedeno istraživanje Misala hruackoga (1531) Simuna Kožicica Benje i misala koji su mu prethodili. Na kraju je predstavljen novi kompjuterski program koji ce omoguciti znanstvenicima da sustavnije i kvalitetnije, te s vecom statistickom tocnoscu utvrde kakav je jezik hrvatskih glagoljskih tekstova.
U radu se navodi Kožiciceva glagoljaska djelatnost, analiziraju se jezikoslovni stavovi i na pril... more U radu se navodi Kožiciceva glagoljaska djelatnost, analiziraju se jezikoslovni stavovi i na prilozima kao vrsti rijeci pokusava se utvrditi koliko je on u praksi uspio provoditi svoje jezikoslovne stavove.
Uploads
Papers by Tanja Tomašić Kuštović