Idi na sadržaj

Gavran

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gavrani
Obični gavran (Corvus corax)
Obični gavran (Corvus corax)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredAves
RedPasseriformes
PodredPasseri
PorodicaCorvidae
Rod Corvus
Linnaeus, 1758.
vidi tekst

Gavrani ili gavranovi (lat. Corvus) su rod velikih ptica. Sve su ili potpuno crne, ili uglavnom crne s bijelim ili sivim mrljama. Veličina im se kreće od relativno male čavke (Corvus monedula koja je još uvijek veća od većine vrapčarki) do velikog običnog gavrana sjeverne polulopte i Corvus crassirostris s visočja Etiopije. Ptice ovog roda nastanjuju sve kontinente s izuzetkom Južne Amerike i Antarktike, i brojnih udaljenih i okeanskih otoka.

Rod gavranova obuhvata 42 vrste. Veći članovi roda u govornom jeziku često se nazivaju "gavranima", a manje vrste "vranama". To nema nikakvu biološku podlogu, jer ne postoji nikakva taksonomska podjela u tom smislu.

U Evropi iz ovog roda žive obični gavrani, dvije podvrste vrana: siva i crna vrana, te gačac (Corvus frugilegus) i čavka (Corvus monedula).

Ptice ovog roda imaju specifičan način glasanja,[1] koji se u bosanskom naziva "graktanje", i često se koristi u svakodnevnom govoru.

Sistematika

[uredi | uredi izvor]

Ovaj rod je prvi opisao Carl Linné u svom radu Systema Naturae iz 18. stoljeća.[2] Porijeko imena je latinski corvus što znači "(crn kao) gavran".[3] Specifičnom vrstom za rod smatra se obični gavran (Corvus corax); u istom djelu navode se i vrana (C. corone), crna vrana (C. cornix), gačac (C. frugilegus) i čavka (C. monedula). Izvorno, u tom rodu je bila i svraka pod latinskim imenom C. pica, dok nije kasnije izdvojena u zaseban rod. Danas rod obuhvaća najmanje 42 recentne i najmanje 14 izumrlih vrsta.

Mladi obični gavrani u Islandu
Corvus albus u Namibiji
Corvus brachyrhynchos
Gnijezdo Corvus splendens

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Grünter Dodrowski, Paul grebe u.A.: Duden. Etymologie. Herkunftswörrterbuch der deutschen sprache. Bibliographisches Institut Mannheim, Wien Zürich. Dudenverlag 1963 ISBN 3-411-00907-1
  2. ^ Linnaeus, C (1758). Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata (jezik: latinski). Holmiae. (Laurentii Salvii). str. 824. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 6. 12. 2008. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Simpson, D.P. (1979). Cassell's Latin Dictionary (5 izd.). London: Cassell Ltd. str. 883. ISBN 0-304-52257-0.