Donji Karin
Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali s Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se ulijeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).
| Donji Karin | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Općina/grad | Benkovac |
| Površina | 18,8 km2 [1] |
| Koordinate | 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 152 [2] |
| – gustoća | 8 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23450 Obrovac [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)23 |
| Autooznaka | ZD |
  Donji Karin Donji Karin na zemljovidu Hrvatske | |
Stanovništvo
urediDanas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.
| broj stanovnika | 21 | 14 | 8 | 31 | 698 | 749 | 724 | 649 | 575 | 514 | 101 | 174 | 152 | ||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest
urediU rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15. – 17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,[4] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991.[5] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.[6][7] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.[7]
Podrobniji članak o temi: karinski slučajNa blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti,[7] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.
Spomenici i znamenitosti
uredi- Ostatci crkve sv. Marka (Nikole)[8]
- Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca[9]
Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene.[10][6]
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ KARIN - Samostan Svete Marije Bezgrješne , Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2021. Pristupljeno 18. prosinca 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ a b Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja srušeni 13. veljače 1993. godine. Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. siječnja 2017. (Wayback Machine) Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, pristupljeno 24. travnja 2015.
- ↑ a b c M.Vuksan/Portal jutarnji.hr: Karin: Svečano otvoren obnovljeni franjevački samostan uništen u ratu Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. ožujka 2016. (Wayback Machine), Jutarnji list, 2. kolovoza 2006., pristupljeno 24. travnja 2015.
- ↑ http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=%22uredba+o+unutarnjem+ustrojstvu+i+na%C4%8Dinu+rada%22&searchTitle=on&resultdetails=basic&lang=hr&resultoffset=0&bid=7yP2R28jnmidGdHejRDaew%3D%3D[neaktivna poveznica]
- ↑ http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=1878
- ↑ Srušeni objekti Provincije za vrijeme Domovinskog rata. Popis objekata koje je srpski agresor na okupiranom dijelu provincije srušio do temelja ili teško oštetio, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, pristupljeno 24. travnja 2015.
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |