Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Sačuvani ulomak Herodotovih Povijesti (Historiai)

Pojam

Riječ historiografija je složenica, koja potječe iz grčkog, odakle je ušla u latinski i zatim u mnoge europske jezike (internacionalizam): grčki historia (vidi članak Historija) + grapheo (pisati).

Hrvatski enciklopedijski rječnik donosi dva značenja termina historiografija:

1. Znanost koja se bavi opsivanjem prošlosti ljudskog društva prema izgrađenoj metodi; historijska znanost.
2. term. Predznanstveno bavljenje prošlošću od Herodota do 19. stoljeća.

Danas se među hrvatskim povjesničarima riječ historiografija uglavnom koristi kao istoznačnica za "znanost o povijesti", "povijesna znanost". Povijest je prošla zbilja, koja je predmet proučavanja. U običnom jeziku obično se riječ "povijest" koristi i kao ime za znanost o povijesti. Također se za povijesnu znanost koristi riječ historija. Znastvenik koji se bavi historiografijom/historijom obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za potpuniji prikaz rasprave o terminologiji.)

Mirjana Gross uvodi precizniju terminologiju, razlikujući "historiju", "historijsku znanost" i "historiografiju".

• Svako proučavanje prošlosti je historija.
• Dio historije je historijska znanost koja nastoji spoznati dijelove prošlosti sustavno, na temelju istraživačkih standarda.
• Historiografija je pak pismeno izlaganje rezultata istraživanja, odnosno ukupnost napisanih historijskih djela.

(Suvremena historiografija, 1996, str. 18)

Povijest

Stari vijek

• prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
• prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
• prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači povijesnih događaja
• Herodot iz Halikarnasa – V. st. pr. Kr. – Historia
  • 9 knjiga – putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grčko-perzijski ratovi
• Tukidid – 5. st. pr. Kr. – Peloponeski Rat
  • traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
• Tit Livije – 1. st. – Ab urbe condita
• Publije Kornelije Tacit – 1. st. – Historiae, Anales, Germani
• Amijan Marcelin – 4. st. – Rimska povijest
• prvi anali ili ljetopisi
• prvi životopisi ili biografije – Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

Srednji vijek

• teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda
• Sveti Izidor Seviljski – 6. st. – Etymologiae (crkvena povijest)
• opat Einhard – Život Karla Velikog
• Grgur iz Toursa – Povijest Franaka
• Toma Arhiđakon – 13. st. – Historia Salonitana

Novi vijek

• skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
• Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18. st.
• razvoj povijesti kao znanosti – 19. st.

Vanjske poveznice

• Portal hrvatske historiografije
• Hrvatski povijesni portal – specijalizirani elektronički časopis