Matko Talovac († 1445.), hrvatski velikaš, sinjski i kliški knez, vranski prior, upravitelj Zagrebačke biskupije te hrvatski i slavonski ban.[1] Podrijetlom je s otoka Korčule, bio je građanin dubrovački. Po posjedu Topolovica (Thallowch, Talloca) u Podravini, koji mu je darovao kralj Žigmund, prozvao se 1434. de Thallowcz, odnosno Talovac.[2] Imao je trojicu braće, Franka († 1448.), protuosmanlijskog ratnika i severinskog bana, Ivana († 1445.), vranskog priora i Petra (Perka), hrvatsko-dalmatinskog bana (1438. – 1453.).[3]

Matko Talovac
cetinski knez
Pečat bana Matka Talovca
hrvatski ban
Rođenjekraj 14. stoljeća
Smrtkraj 1444. ili početak 1445.
Plemićka kuća/obitelj Talovci
SuprugaMargareta Čeh Levanjski
DjecaPavao
Benedikt
OtacLuka
Vjerarimokatolik

Godine 1430. kaštelan je grada Kovina. U službi kralja Žigmunda, 1433. imenovan je upraviteljem Zagrebačke biskupije, a 1434. i priora vranskog. Godine 1435. postao je ban čitave Slavonije.[2]

Njegovo banovanje spada u burno vrijeme turskih provala i međusobnih borbi velikih feudalaca. Po kraljevskoj naredbi, ratovao je protiv kneza Ivana Frankapana u sukobu oko nasljeđivanja baštine cetinskih knezova Nelipića.

Primivši kraljevskim donacijama goleme posjede, braća Talovci su neko vrijeme bili najmoćnija gospoda naših krajeva; njihova se vlast protezala od Beograda do Senja i od Drave do Neretve.

Bilješke

uredi
  1. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. prosinca 2023.
  2. a b Opća enciklopedija, str. 125.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 203.-204.

Literatura

uredi

Vanjske poveznice

uredi