Prijeđi na sadržaj

Spišské Podhradie: razlika između inačica

Koordinate: 48°59′N 20°45′E / 48.983°N 20.750°E / 48.983; 20.750
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
gradonačelnik, number
 
(Nije prikazano 15 međuinačica 6 suradnika)
Redak 36: Redak 36:
| slika_panorama =Slovakia Spis 7.jpg
| slika_panorama =Slovakia Spis 7.jpg
| veličina_slike = 290px
| veličina_slike = 290px
| opis_slike ='''Pogled na grad sa tvrđave'''
| opis_slike =Pogled na grad s tvrđave
| slika_zastava_veličina =160px
| slika_zastava_veličina =160px
| slika_pečat =
| slika_pečat =
Redak 57: Redak 57:


| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/S|SLK}}
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Prešov Region.svg|20px|Grb
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Prešov Region.svg|20px|Grb
Redak 95: Redak 95:
| ime_vođe4 =
| ime_vođe4 =


| površina_bilješke =<ref>{{Citiranje weba |title=Hustota obyvateľstva - obce |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7014rr_obc: 24,94S_SK'', ''om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)''. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.</ref>
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 24,940 km²
| površina_ukupna =24,94 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| površina_vode =
Redak 106: Redak 106:
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| površina_prazno2 =
| visina = 448<ref name="base_info">{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher= Statistical Office of the Slovak Republic|access-date=2022-03-31}}</ref>
| visina = 153 m
| visina_izvor =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_max =
| visina_min =
| visina_min =


| stanovništvo_godina = 2006.
| stanovništvo_godina =2023-12-31

| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_bilješke =<ref>{{Citiranje weba |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7101rr_obc: AREAS_SK''.</ref>
| stanovništvo = 3.826
| stanovništvo =3754
| stanovništvo_gustoća = 230 stan./km²
| stanovništvo_gustoća =151,12 stan./km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_uže_gustoća =
Redak 130: Redak 131:
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 053 01
| poštanski_broj = 053 04<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 (0)53
| pozivni_broj = +421 53<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| države_gradova_prijatelja =
Redak 150: Redak 151:
| prazno6_info =
| prazno6_info =


| web_stranica = [http://www.spisskepodhradie.sk www.spisskepodhradie.sk]
| web_stranica = [https://www.spisskepodhradie.sk www.spisskepodhradie.sk]


| slika_karta =Map slovakia spisske podhradie.png
| slika_karta =Map slovakia spisske podhradie.png
Redak 163: Redak 164:
| bilješke =
| bilješke =


|stanovništvo_gustoća_bilješke=<ref>{{Citiranje weba |title=Hustota obyvateľstva - obce |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7014rr_obc: AREAS_SK''. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.</ref>
}}
}}
'''Spišské Podhradie''' ([[mađarski]]: ''Szepesváralja'', [[njemački]]: ''Kirchdorf'') je grad u [[Prešovský kraj|Prešovskom kraju]] u istočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] koji upravno pripada [[Okrug Levoča|okrugu Levoča]].
'''Spišské Podhradie''' ([[mađarski|mađ.]] ''Szepesváralja'', [[njemački|njem.]] ''Kirchdorf'') je grad u [[Prešovský kraj|Prešovskom kraju]] u istočnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] koji upravno pripada [[Okrug Levoča|okrugu Levoča]].


Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još 1174. godine kao naselje Zipser [[Nijemci|Nijemaca]] s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje ''Spišská Kapitula'' (njemački: ''Kirchdorf'' = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom [[Žehra]]. Pored ovih spomenika koji su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu [[sinagoga|sinagogu]] u regiji.
Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još [[1174.]] godine kao naselje Zipser [[Nijemci|Nijemaca]] s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje ''Spišská Kapitula'' (njem. ''Kirchdorf'' = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom [[Žehra]]. Pored ovih spomenika koji su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu [[sinagoga|sinagogu]] u regiji.
[[Slika:Spis Castle - Slovakia.jpg|mini|lijevo|400px|<center>Spišské Podhradie ispod Spiškog dvorca]]
[[Slika:Spis Castle - Slovakia.jpg|mini|center|400px|Spišské Podhradie ispod Spiškog dvorca]]
⚫
==Povijest==


⚫
==Povijest==
Naselje se prvi puta spominje [[1249.]] godine u povelji [[Bela IV.|Bele IV.]], a [[1412.]] godine [[Žigmund Luksemburški]] mu daje gradska prava, te pravo tržnice 1456. godine. U gradu je 1245. izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od 1662.-65. dobila i biskupski dvor i zidine, a 1776. postala je biskupijom Spiš ([[mađarski]]: ''Szepes'', [[njemački]]: ''Zips'', [[poljski]]: ''Spisz'', [[latinski]]: ''Scepusium'').
Naselje se prvi puta spominje [[1249.]] godine u povelji [[Bela IV.|Bele IV.]], a [[1412.]] godine [[Žigmund Luksemburški]] mu daje gradska prava, te pravo tržnice [[1456.]] godine. U gradu je [[1245.]] izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od [[1662.]] – [[1665.]] dobila i biskupski dvor i zidine, a [[1776.]] postala je biskupijom Spiš ([[mađarski|mađ.]] ''Szepes'', [[njemački|njem.]] ''Zips'', [[poljski|polj.]] ''Spisz'', [[latinski|la.]] ''Scepusium'').
Grad je bio izarito poznat po svojim [[ceh]]ovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.
Grad je bio izarito poznat po svojim [[ceh]]ovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.


U 19. stoljeću stanovnici su većinim [[Nijemci]] i [[Židovi]], a grad počiva na proizvodnji opeke, [[kamenolom]]u [[vapnenac|vapnenca]] travertina i [[pilana]]ma, te je od 1894. povezan željeznicom.
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] stanovnici su većinim [[Nijemci]] i [[Židovi]], a grad počiva na proizvodnji opeke, [[kamenolom]]u [[vapnenac|vapnenca]] travertina i [[pilana]]ma, te je od [[1894.]] povezan željeznicom.


Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa [[Ivan Pavao II.]] 1995. godine.
Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa [[Ivan Pavao II.]] [[1995.]] godine.


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
|ime mjesta = Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
|slika = Spisska nova ves...castle.jpg
|slika = Spisska nova ves...castle.jpg
Redak 185: Redak 187:
|mjerilo = iv
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|dossier = 620
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/620
|država = {{ZD+X/S|SLK}}
|država = {{Z+X|SLK}}
|karta =
|karta-oznaka = Spišské Podhradie
|oznaka-položaj =
|koordinate =
|karta-opis =
}}
}}
Spiški dvorac zajedno sa Crkvom Svetog Duha u [[Žehra|Žehri]] i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na [[UNESCO]]-vu listu svjetsku kulturne baštine [[1993.]] godine. God. 2009. ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od Levoča i povijesno središte [[Levoča]] s mnogim romaničkim građevinama.
Spiški dvorac zajedno s Crkvom Svetog Duha u [[Žehra|Žehri]] i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na [[UNESCO]]-ovu listu svjetsku kulturne baštine [[1993.]] godine. God. [[2009.]] ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od [[Levoča]] i povijesno središte Levoča s mnogim romaničkim građevinama.


===Spiški dvorac (''Spišský Hrad'')===
===Spiški dvorac (''Spišský Hrad'')===


Izgrađen u 12. stoljeću, jedan od najvećih [[dvorac]]a u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]], bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do 1464. pripadao je [[Mađarska|mađarskim kraljevima]], a do 1528. pripada [[Ivan Zapolja|obitelji Zapolja]], te od 1531. do 1635. mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od 1638.-1945. godine obitelji Csáky koji su ga morali predati [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].
Izgrađen u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], jedan od najvećih [[dvorac]]a u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]], bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do [[1464.]] pripadao je [[Mađarska|mađarskim kraljevima]], a do [[1528.]] pripada [[Ivan Zapolja|obitelji Zapolja]], te od [[1531.]] do [[1635.]] mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od [[1638.]] – [[1945.]] godine obitelji Csáky koji su ga morali predati [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].


Izvorno je bio [[romanička arhitektura|romanički]] dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici 13. stoljeća dobio romaničko-[[gotika|gotičku]] [[bazilika|baziliku]]. Tijekom 14. stoljeća naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u 15. stoljeću. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko 1470. godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse 16. stoljeća.
Izvorno je bio [[romanička arhitektura|romanički]] dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici [[13. stoljeće|13. stoljeća]] dobio romaničko-[[gotika|gotičku]] [[bazilika|baziliku]]. Tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko [[1470.]] godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse [[16. stoljeće|16. stoljeća]].


God. 1780. dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici 20. stoljeća je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.
God. [[1780.]] dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.


Dvorac je samo 2006. godine privukao više od 170.000 posjetitelja<ref>[http://www.sme.sk/c/3292416/spissky-hrad-otvoril-svoje-brany-navstevnikom.html Spiški grad otbvara svoja vrata] {{sk icon}}</ref>.
Dvorac je samo [[2006.]] godine privukao više od 170 000 posjetitelja.<ref>[http://www.sme.sk/c/3292416/spissky-hrad-otvoril-svoje-brany-navstevnikom.html Spiški grad otbvara svoja vrata] {{sk icon}}</ref>


===Spišská Kapitula===
===Spišská Kapitula===
⚫
Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s 30-ak kuća, sve zatvoreno zidinama od [[1662.]] – [[1665.]] godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.
⚫
[[Datoteka:Spiscastle11Slovakia17.JPG|mini|<center>Kapela sv. Elizabete u Spiškom dvorcu]]
⚫
Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s oko 30-tak kuća, sve zatvoreno zidinama od 1662.-65. godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.


Katedrala je izgrađena od 1245. do 1273. u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz 1317. godine prikazuju krunidbu [[hrvatski vladari|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Karlo I. Robert|Karla Anžuvinca]].
Katedrala je izgrađena od [[1245.]] do [[1273.]] u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz [[1317.]] godine prikazuju krunidbu [[hrvatski vladari|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Karlo I. Robert|Karla Anžuvinca]].


<gallery perrow="5">
<gallery widths=150>
Slika:Szepescivertanlegi1.jpg|<center>Spiški dvorac iz zraka
Slika:Szepescivertanlegi1.jpg|Spiški dvorac iz zraka
⚫
Datoteka:Spiscastle11Slovakia17.JPG|Kapela sv. Elizabete u Spiškom dvorcu
Slika:Szepesváralja - Castle.jpg|<center>Spišská Kapitula
Slika:Szepesváralja - Castle.jpg|Spišská Kapitula
Slika:Spisska Kapitula-1.jpg|<center>Katedrala sv. Martina
Slika:Spišská Kapitula-Zipser Kapitel 3.jpg|<center>Ulica s pogledom na dvorac
Slika:Spisska Kapitula-1.jpg|Katedrala sv. Martina
Slika:Spišská Kapitula-Zipser Kapitel 3.jpg|Ulica s pogledom na dvorac
Slika:Spišské Podhradie a hrad.jpg|<center>Glavni trg
Slika:Spišské Podhradie a hrad.jpg|Glavni trg
</gallery>
</gallery>


==Stanovništvo==
==Stanovništvo==
{{Slovačka/Razvoj stanovništva|||3611|3819|3852|4086|3985|3973}}
⚫
Po popisu stanovništva iz [[2006.]] godine grad je imao 3.826 stanovnika.<ref name="statistics">{{cite web | title = Municipal Statistics | publisher = Statistički zavod Slovačke | url = http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html | accessdate = 2008-01-05}}</ref>

⚫
Po popisu stanovništva iz [[2006.]] godine grad je imao 3826 stanovnika.<ref name="statistics">{{cite web |title=Municipal Statistics |publisher=Statistički zavod Slovačke |url=http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html |accessdate=2008-01-05 |archive-date=16. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071116010355/http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html |url-status=dead }}</ref>
*[[Slovaci]] 92,33 %
*[[Slovaci]] 92,33 %
*[[Romi]] 6,83 %
*[[Romi]] 6,83 %
*[[Česi]] 0,16 %
*[[Česi]] 0,16 %
*[[Ukrajinci]] 0,05 %
*[[Ukrajinci]] 0,05 %.


Prema vjeroispovijesti najviše je [[rimokatolici|rimokatolika]] 89,23 % , [[ateisti|ateista]] 4,66 %, [[grkokatolici|grkokatolika]] 2,75 %, i [[luterani|luterena]] 0,87 %.<ref name="statistics"/>
Prema vjeroispovijesti najviše je [[rimokatolici|rimokatolika]] 89,23 %, [[ateisti|ateista]] 4,66 %, [[grkokatolici|grkokatolika]] 2,75 %, i [[luterani|luterena]] 0,87 %.<ref name="statistics"/>


==Izvor==
==Izvor==
{{izvori}}
{{izvori|30em}}
* Horváth, Tibor, ''Szlovákia'', 1999., Budapest: Cartographia. {{ISBN|963-353-180-2}}
* Horváth, Tibor, ''Szlovákia'', 1999., Budapest: Cartographia. {{ISBN|963-353-180-2}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.spisskepodhradie.sk Službena stranica grada]
* [https://www.spisskepodhradie.sk Službena stranica grada]
*[http://www.spisskyhrad.com/ Službena stranica dvorca] {{sk icon}}
*[https://www.spisskyhrad.com/ Službena stranica dvorca] {{sk icon}} {{eng icon}}


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===

Posljednja izmjena od 28. ožujka 2024. u 23:54

Spišské Podhradie

Pogled na grad s tvrđave

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Prešovski Prešovski
Vlast
 • GradonačelnikMichal Kapusta
Površina [1]
 • Ukupna24,94 km2
Visina448[2]
Koordinate48°59′N 20°45′E / 48.983°N 20.750°E / 48.983; 20.750
Stanovništvo (2023-12-31) [3]
 • Entitet3754
(151,12 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj053 04[2]
Pozivni broj+421 53[2]
Registarska oznakaLE
Stranicawww.spisskepodhradie.sk
Zemljovid

Položaj Spišské Podhradie na karti Slovačke

Spišské Podhradie (mađ. Szepesváralja, njem. Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.

Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još 1174. godine kao naselje Zipser Nijemaca s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje Spišská Kapitula (njem. Kirchdorf = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom Žehra. Pored ovih spomenika koji su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi, Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu sinagogu u regiji.

Spišské Podhradie ispod Spiškog dvorca

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naselje se prvi puta spominje 1249. godine u povelji Bele IV., a 1412. godine Žigmund Luksemburški mu daje gradska prava, te pravo tržnice 1456. godine. U gradu je 1245. izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od 1662. – 1665. dobila i biskupski dvor i zidine, a 1776. postala je biskupijom Spiš (mađ. Szepes, njem. Zips, polj. Spisz, la. Scepusium). Grad je bio izarito poznat po svojim cehovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.

U 19. stoljeću stanovnici su većinim Nijemci i Židovi, a grad počiva na proizvodnji opeke, kamenolomu vapnenca travertina i pilanama, te je od 1894. povezan željeznicom.

Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa Ivan Pavao II. 1995. godine.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Slovačka
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:620

Spiški dvorac zajedno s Crkvom Svetog Duha u Žehri i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetsku kulturne baštine 1993. godine. God. 2009. ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od Levoča i povijesno središte Levoča s mnogim romaničkim građevinama.

Spiški dvorac (Spišský Hrad)

[uredi | uredi kôd]

Izgrađen u 12. stoljeću, jedan od najvećih dvoraca u srednjoj Europi, bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do 1464. pripadao je mađarskim kraljevima, a do 1528. pripada obitelji Zapolja, te od 1531. do 1635. mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od 1638. – 1945. godine obitelji Csáky koji su ga morali predati Čehoslovačkoj.

Izvorno je bio romanički dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici 13. stoljeća dobio romaničko-gotičku baziliku. Tijekom 14. stoljeća naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u 15. stoljeću. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko 1470. godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse 16. stoljeća.

God. 1780. dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici 20. stoljeća je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.

Dvorac je samo 2006. godine privukao više od 170 000 posjetitelja.[5]

Spišská Kapitula

[uredi | uredi kôd]

Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s 30-ak kuća, sve zatvoreno zidinama od 1662. – 1665. godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.

Katedrala je izgrađena od 1245. do 1273. u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz 1317. godine prikazuju krunidbu hrvatsko-ugarskog kralja Karla Anžuvinca.

  • Spiški dvorac iz zraka
    Spiški dvorac iz zraka
  • Kapela sv. Elizabete u Spiškom dvorcu
    Kapela sv. Elizabete u Spiškom dvorcu
  • Spišská Kapitula
    Spišská Kapitula
  • Katedrala sv. Martina
    Katedrala sv. Martina
  • Ulica s pogledom na dvorac
    Ulica s pogledom na dvorac
  • Glavni trg
    Glavni trg

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Razvoj stanovništva[6]
Godina 1. siječnja 1993.[7] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 3611 3819 3852 4086 3985 3973

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništva iz 2006. godine grad je imao 3826 stanovnika.[8]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 89,23 %, ateista 4,66 %, grkokatolika 2,75 %, i luterena 0,87 %.[8]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 24,94S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  4. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  5. ↑ Spiški grad otbvara svoja vrata (sl.)
  6. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  8. ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 5. siječnja 2008.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Spišské Podhradie
v • u
Gradovi u Prešovskom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Spišské_Podhradie&oldid=6901346"