Veliki petak: razlika između inačica
izvor |
mNema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazano 12 međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:karfreitag_cannstatt.jpg|mini|250px|[[Procesija]] na Veliki petak u [[Stuttgart]]u]] |
[[Datoteka:karfreitag_cannstatt.jpg|mini|250px|[[Procesija]] na Veliki petak u [[Stuttgart]]u]] |
||
'''Veliki petak''' ili ''' |
'''Veliki petak''', '''petak Muke Gospodnje''' ili '''Dan Muke Gospodnje''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Dies Passionis Domini'') dan je u [[Veliki tjedan|Velikomu tjednu]] koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisana u [[Evanđelje|kanonskim evanđeljima]]. To je peti dan [[Veliki tjedan|Velikog tjedna]] kojemu prethodi [[Veliki četvrtak]], a za njim slijedi [[Velika subota]]. |
||
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti [[sveta misna otajstva]] tj. jedini dan u [[Liturgijska godina|liturgijskoj godini]] bez misnoga slavlja.<ref name=hkm>Barbarić, Ivan: [https://hkm.hr/svetac-dana/veliki-petak-2/ Veliki petak] hkm.hr. [[Hrvatska katolička mreža]]. Objavljeno 29. ožujka 2024.</ref> Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao krvnu žrtvu. Stoga, [[Katolička Crkva]] taj dan ne slavi misnu žrtvu.<ref name=hkm/> |
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti [[sveta misna otajstva]] tj. jedini dan u [[Liturgijska godina|liturgijskoj godini]] bez misnoga slavlja.<ref name=hkm>Barbarić, Ivan: [https://hkm.hr/svetac-dana/veliki-petak-2/ Veliki petak] hkm.hr. [[Hrvatska katolička mreža]]. Objavljeno 29. ožujka 2024.</ref> Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao krvnu žrtvu. Stoga, [[Katolička Crkva]] taj dan ne slavi misnu žrtvu.<ref name=hkm/> |
||
== Bogoslužje == |
== Bogoslužje == |
||
===Povijesni razvoj=== |
|||
[[Oltar]] je bez [[križ]]a, svijećnjaka, [[cvijet|cvijeća]] i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, to jest njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta, obično u prijepodnevnim satima, puk se okuplja u [[Crkva|crkve]], [[Kapelica|kapelice]] i druga mjesta kako bi pobožno molio [[Križni put]]. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje [[Sveto pismo|Svetoga pisma]] i [[Isusov križni put|navještaj muke]], poklon i ljubljenje križa te [[Euharistija|sveta pričest]]. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: ''Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!'' Na to narod odgovara: ''Dođite, poklonimo se!'' |
|||
Smatra se kako u [[rano kršćanstvo|prvim stoljećima kršćanstva]] nije bilo zasebna liturgijska slavlja na Veliki petak.<ref name=bitno/> U [[Jeruzalem]]u se u [[4. stoljeće|4. st.]] oblikuju različita neeuharistijska slavlja, koja je činilo čitanje Božje Riječi i klanjanje Križu.<ref name=bitno/> U [[Rim]]u se najprije održavalo bogoslužje Riječi s čitanjima, molitvama i pjesmama, a od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] javlja se [[procesija]] od [[Lateranska bazilika|Lateranske bazilike]] do rimske crkve svetog Križa u Jeruzalemu gdje se častila relikvija Križa.<ref name=bitno/> Postojećim obredima pridodana je [[euharistija]]. Boja liturgijskog ruha je crvena (do [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]] bila je crna).<ref name=bitno/> |
|||
===Obredi Velikog petka=== |
|||
[[Oltar]] je bez [[križ]]a, [[svijećnjak]]a, [[cvijet|cvijeća]] i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, to jest njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Oltar se ogoljuje na svršetku Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. |
|||
U popodnevnim satima, obično u 15 sati (deveta ura) kada je Isus izdahnuo na križu<ref name=sati>Bajor, Bogusłav; Wikieł, Michał (prir.): ''Sati Muke Gospodnje: posljednji dan Gospodina našeg Isusa Krista'', prijevod: Marin Saganić, Zaklada Vigilare: Zagreb, {{ISBN|978-953-59218-4-4}}</ref>, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka koje čine tri dijela:<ref name=hkm/><ref name=bitno/> |
|||
# čitanje [[Sveto pismo|Svetoga pisma]] i [[Isusov križni put|navještaj muke]], |
|||
# poklon i ljubljenje križa te |
|||
# [[Euharistija|sveta pričest (euharistija)]]. |
|||
Obred započinje prostracijom svećenika s [[ministrant]]ima pred oltarom i poklonom vjernika. Potom se svećenici i ministranti uspinju do oltara te predslavitelj moli Zbornu molitvu. Slijedi Služba Riječi (čitanje iz [[Stari zavjet|Staroga]] i [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]] te psalam) koja završava čitanjem ili pjevanjem [[Evanđelje po Ivanu|Muke po Ivanu]] i homilijom. Nakon homilije, dvojica svećenika naizmjenično mole Sveopće molitve vjernika propisanim redoslijedom.<ref name=hkm/> |
|||
Poklon svetom Križu započinje ulaskom predslavitelja sa zastrtim križom, pri čemu [[đakon]] ili svećenik postupno (u tri dijela) otkiva pokriveno [[raspelo]] pjevajući: ''„Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!”'' Na to narod odgovara: ''„Dođite, poklonimo se!”'' Nakon toga križ se izlaže na štovanje vjernicima poklonom, poljupcima i molitvom. Tijekom poklona sv. Križu preporučeno je pjevanje antifone:<ref name=bitno>Vojvodić, Miodrag: [https://www.bitno.net/vjera/formacija/osam-stvari-koje-bi-svaki-katolik-trebao-znati-veliki-petak/ Veliki petak: Osam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o danu muke Gospodnje] bitno.net. Objavljeno 29. ožujka 2024.</ref> {{citat|Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnuće tvoje, jer evo: drveta radi koga nastade radost u cijelome svijetu.}} |
|||
Svetu pričest čine [[hostija|hostije]] posvećene na Misi Večere Gospodnje prethodni dan. Nakon pričesti, svećenik moli molitvu nad narodom kojom završavaju obredi Velikog petka. Narod se razilazi bez izlazne pjesme, u tišini i molitvi.<ref name=hkm/> |
|||
Kod [[katoličanstvo|katolika]] [[post]] je obvezatan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezatan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdržava od hrane i pića. |
Kod [[katoličanstvo|katolika]] [[post]] je obvezatan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezatan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdržava od hrane i pića. |
||
==Pobožnosti== |
|||
{{glavni|Križni put}} |
|||
Diljem svijeta, obično u jutarnjim satima, vjernici se okupljaju u [[crkva]]ma, [[kapelica]]ma, kalvarijama i inim mjestima kako bi molili [[Križni put]]. Tako i [[papa]] u večernjim satima predvodi [[Križni put#Križni put u Koloseju|križni put u Koloseju]], u zajedništvu s [[kardinal]]ima, [[biskup]]ima, rimskim [[župnik|župnicima]] i vjericima iz Rimske biskupije i cijeloga svijeta. U [[Jeruzalem]]u križni put na Veliki petak prolazi Putem križa (''Via crucis'', također i ''Via dolorosa'') od Getsemanija do Kalvarije. Može se moliti i Marijin križni put (''Via Matris''). |
|||
{{Wikizvor|Sati Muke Gospodnje}} |
|||
Od večeri Velikoga četvrtka (od 19 sati) do predvečerja Velikoga petka (do 18 sati) moli se pobožnost ''Sati Muke Gospodnje'', koju promiču [[pasionisti]].<ref name=sati/> Crkva potiče razmatranje Isusove Muke čitanjem i meditacijom (''[[Lectio Divina]]'') nad evanđeoskim ulomcima koji ju opisuju (Mt, 26–27; Mk, 14–14; Lk, 22–23; Iv, 18–19), molitvom [[Krunica#Žalosna otajstva|žalosnih otajstava krunice]], pobožnošću [[Marija od sedam žalosti|Mariji od sedam žalosti (Gospi žalosnoj)]] i [[Krv Kristova|Krvi Kristovoj]], molitvom krunice i devetnice [[Božje milosrđe|Božjega milosrđa]] (koja počinje na Veliki petak), pobožnostima ranama Kristovim, Svetomu Licu i inima.<ref>Burkepile, Jacqueline: [https://www.churchpop.com/5-passion-prayers-on-jesus-suffering-death-to-prepare-your-heart-for-the-holy-triduum/ 5 Passion Prayers on Jesus' Suffering & Death to Prepare Your Heart for the Holy Triduum {{eng oznaka}}] churchpop.com. Objavljeno 27. ožujka 2024.</ref> |
|||
Još od srednjega vijeka u brojnim europskim zemljama moli se na Veliki petak [[Gospin plač]], koji se u hrvatskim krajevima pjeva na različite načine i melodijske izraze.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=TuQES7H5uco Ansambl LADO - Gospin plač] Ansambl Lado na YouTubeu, snimka koncerta 29. rujna 2014. u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu. Objavljeno 2. travnja 2015. </ref> |
|||
==Običaji== |
|||
U [[Njemačka|Njemačkoj]] su tradicijski na Veliki petak, a u nekim pokrajinama i tijekom [[Vazmeno trodnevlje|Vazmena trodnevlja]], na snazi zabrane [[ples]]nih i [[šport]]skih priredbi te prikazivanja filmova.<ref>IKA: [https://www.bitno.net/vijesti/svijet/jeste-li-znali-da-je-u-njemackoj-na-snazi-zabrana-plesa-na-veliki-petak/ Zanimljivo! U Njemačkoj je na snazi zabrana plesa na Veliki petak] bitno.net. Objavljeno 27. ožujka 2024.</ref> |
|||
Među Hrvatima, postojao je običaj molitve 33 krunice kao spomen na 33 godine Isusova života.{{sfn|Jurilj|2018|p=23}} |
|||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
* [[Bazilika Svetoga groba]] |
* [[Bazilika Svetoga groba]] |
||
* [[ |
* [[Križni put]] |
||
* [[Bičevanje Isusa]] |
* [[Bičevanje Isusa]] |
||
* [[Trnova kruna]] |
* [[Trnova kruna]] |
||
| Redak 19: | Redak 47: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
== Literatura == |
|||
=== Članci === |
|||
{{refbegin}} |
|||
* {{cite journal |last=Jurilj |first=Zorica |date=2018 |title=Korizma i uskrs u Hercegovačkoj crkveno-pučkoj baštini |url=https://hrcak.srce.hr/file/118749 |journal=Ethnologica Dalmatica |location=Zagreb |publisher=Etnografski muzej Split |volume=25 |pages=5–35}} |
|||
{{refend}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
=== Sestrinski projekti === |
=== Sestrinski projekti === |
||
Posljednja izmjena od 4. studenoga 2024. u 02:40
Veliki petak, petak Muke Gospodnje ili Dan Muke Gospodnje (lat. Dies Passionis Domini) dan je u Velikomu tjednu koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisana u kanonskim evanđeljima. To je peti dan Velikog tjedna kojemu prethodi Veliki četvrtak, a za njim slijedi Velika subota.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva tj. jedini dan u liturgijskoj godini bez misnoga slavlja.[1] Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao krvnu žrtvu. Stoga, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.[1]
Smatra se kako u prvim stoljećima kršćanstva nije bilo zasebna liturgijska slavlja na Veliki petak.[2] U Jeruzalemu se u 4. st. oblikuju različita neeuharistijska slavlja, koja je činilo čitanje Božje Riječi i klanjanje Križu.[2] U Rimu se najprije održavalo bogoslužje Riječi s čitanjima, molitvama i pjesmama, a od 7. stoljeća javlja se procesija od Lateranske bazilike do rimske crkve svetog Križa u Jeruzalemu gdje se častila relikvija Križa.[2] Postojećim obredima pridodana je euharistija. Boja liturgijskog ruha je crvena (do Drugoga vatikanskog sabora bila je crna).[2]
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, to jest njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Oltar se ogoljuje na svršetku Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati (deveta ura) kada je Isus izdahnuo na križu[3], puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka koje čine tri dijela:[1][2]
- čitanje Svetoga pisma i navještaj muke,
- poklon i ljubljenje križa te
- sveta pričest (euharistija).
Obred započinje prostracijom svećenika s ministrantima pred oltarom i poklonom vjernika. Potom se svećenici i ministranti uspinju do oltara te predslavitelj moli Zbornu molitvu. Slijedi Služba Riječi (čitanje iz Staroga i Novoga zavjeta te psalam) koja završava čitanjem ili pjevanjem Muke po Ivanu i homilijom. Nakon homilije, dvojica svećenika naizmjenično mole Sveopće molitve vjernika propisanim redoslijedom.[1]
Poklon svetom Križu započinje ulaskom predslavitelja sa zastrtim križom, pri čemu đakon ili svećenik postupno (u tri dijela) otkiva pokriveno raspelo pjevajući: „Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!” Na to narod odgovara: „Dođite, poklonimo se!” Nakon toga križ se izlaže na štovanje vjernicima poklonom, poljupcima i molitvom. Tijekom poklona sv. Križu preporučeno je pjevanje antifone:[2]
»Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnuće tvoje, jer evo: drveta radi koga nastade radost u cijelome svijetu.«Svetu pričest čine hostije posvećene na Misi Večere Gospodnje prethodni dan. Nakon pričesti, svećenik moli molitvu nad narodom kojom završavaju obredi Velikog petka. Narod se razilazi bez izlazne pjesme, u tišini i molitvi.[1]
Kod katolika post je obvezatan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezatan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdržava od hrane i pića.
Podrobniji članak o temi: Križni putDiljem svijeta, obično u jutarnjim satima, vjernici se okupljaju u crkvama, kapelicama, kalvarijama i inim mjestima kako bi molili Križni put. Tako i papa u večernjim satima predvodi križni put u Koloseju, u zajedništvu s kardinalima, biskupima, rimskim župnicima i vjericima iz Rimske biskupije i cijeloga svijeta. U Jeruzalemu križni put na Veliki petak prolazi Putem križa (Via crucis, također i Via dolorosa) od Getsemanija do Kalvarije. Može se moliti i Marijin križni put (Via Matris).
Od večeri Velikoga četvrtka (od 19 sati) do predvečerja Velikoga petka (do 18 sati) moli se pobožnost Sati Muke Gospodnje, koju promiču pasionisti.[3] Crkva potiče razmatranje Isusove Muke čitanjem i meditacijom (Lectio Divina) nad evanđeoskim ulomcima koji ju opisuju (Mt, 26–27; Mk, 14–14; Lk, 22–23; Iv, 18–19), molitvom žalosnih otajstava krunice, pobožnošću Mariji od sedam žalosti (Gospi žalosnoj) i Krvi Kristovoj, molitvom krunice i devetnice Božjega milosrđa (koja počinje na Veliki petak), pobožnostima ranama Kristovim, Svetomu Licu i inima.[4]
Još od srednjega vijeka u brojnim europskim zemljama moli se na Veliki petak Gospin plač, koji se u hrvatskim krajevima pjeva na različite načine i melodijske izraze.[5]
U Njemačkoj su tradicijski na Veliki petak, a u nekim pokrajinama i tijekom Vazmena trodnevlja, na snazi zabrane plesnih i športskih priredbi te prikazivanja filmova.[6]
Među Hrvatima, postojao je običaj molitve 33 krunice kao spomen na 33 godine Isusova života.[7]
- ↑ a b c d e Barbarić, Ivan: Veliki petak hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ a b c d e f Vojvodić, Miodrag: Veliki petak: Osam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o danu muke Gospodnje bitno.net. Objavljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ a b Bajor, Bogusłav; Wikieł, Michał (prir.): Sati Muke Gospodnje: posljednji dan Gospodina našeg Isusa Krista, prijevod: Marin Saganić, Zaklada Vigilare: Zagreb, ISBN 978-953-59218-4-4
- ↑ Burkepile, Jacqueline: 5 Passion Prayers on Jesus' Suffering & Death to Prepare Your Heart for the Holy Triduum (engl.) churchpop.com. Objavljeno 27. ožujka 2024.
- ↑ Ansambl LADO - Gospin plač Ansambl Lado na YouTubeu, snimka koncerta 29. rujna 2014. u Franjevačkoj crkvi u Varaždinu. Objavljeno 2. travnja 2015.
- ↑ IKA: Zanimljivo! U Njemačkoj je na snazi zabrana plesa na Veliki petak bitno.net. Objavljeno 27. ožujka 2024.
- ↑ Jurilj 2018, str. 23.
- Jurilj, Zorica. 2018. Korizma i uskrs u Hercegovačkoj crkveno-pučkoj baštini. Ethnologica Dalmatica. Etnografski muzej Split. Zagreb. 25: 5–35
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki petak |
| |||||
| |||||||||||