Veliki petak: razlika između inačica
m ispr. pov. |
|||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
== Povezani članci == |
== Povezani članci == |
||
* [[Bazilika Svetoga groba]] |
* [[Bazilika Svetoga groba]] |
||
* [[ |
* [[Križni put]] |
||
* [[Bičevanje Isusa]] |
* [[Bičevanje Isusa]] |
||
* [[Trnova kruna]] |
* [[Trnova kruna]] |
||
Inačica od 30. ožujka 2024. u 01:44
Veliki petak ili petak Muke Gospodnje dan je u Velikomu tjednu koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisana u kanonskim evanđeljima. To je peti dan Velikog tjedna kojemu prethodi Veliki četvrtak, a za njim slijedi Velika subota.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva tj. jedini dan u liturgijskoj godini bez misnoga slavlja.[1] Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao krvnu žrtvu. Stoga, Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.[1]
Bogoslužje
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, to jest njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta, obično u prijepodnevnim satima, puk se okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. Tako i papa predvodi u večernjim satima predvodi križni put u Koloseju, u zajedništvu s kardinalima, biskupima, rimskim župnicima i vjernicima iz Rimske biskupije i cijeloga svijeta.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati (deveta ura) kada je Isus izdahnuo na križu[2], puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka koje čine tri dijela:
- čitanje Svetoga pisma i navještaj muke,
- poklon i ljubljenje križa te
- sveta pričest (euharistija).
Obred započinje prostracijom svećenika s ministrantima pred oltarom i poklonom vjernika. Potom se svećenici i ministranti uspinju do oltara te predslavitelj moli Zbornu molitvu. Slijedi Služba Riječi (čitanje iz Staroga i Novoga zavjeta te psalam) koja završava čitanjem ili pjevanjem Muke po Ivanu i homilijom. Nakon homilije, dvojica svećenika naizmjenično mole Sveopće molitve vjernika propisanim redoslijedom.[1]
Poklon Svetom križu započinje ulaskom predslavitelja sa zastrtim križom, pri čemu đakon ili svećenik postupno (u tri dijela) otkiva pokriveno raspelo pjevajući: „Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!” Na to narod odgovara: „Dođite, poklonimo se!” Nakon toga križ se izlaže na štovanje vjernicima poklonom, poljupcima i molitvom.
Svetu pričest čine hostije posvećene na Misi Večere Gospodnje prethodni dan. Nakon pričesti, svećenik moli molitvu nad narodom kojom završavaju obredi Velikog petka. Narod se razilazi bez izlazne pjesme, u tišini i molitvi.[1]
Kod katolika post je obvezatan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezatan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba suzdržava od hrane i pića.
Povezani članci
Izvori
- ↑ a b c d Barbarić, Ivan: Veliki petak hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 29. ožujka 2024.
- ↑ Bajor, Bogusłav; Wikieł, Michał (prir.): Sati Muke Gospodnje: posljednji dan Gospodina našeg Isusa Krista, prijevod: Marin Saganić, Zaklada Vigilare: Zagreb, ISBN 978-953-59218-4-4
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Veliki petak |
| |||||
| |||||||||||