Papers by Mislav Gabelica
U članku se na temelju arhivskih izvora, tiska i dostupne literature prikazuje djelovanje vojno-v... more U članku se na temelju arhivskih izvora, tiska i dostupne literature prikazuje djelovanje vojno-veteranskih društava s prostora bivše banske Hrvatske u međuratnom razdoblju (1918.-1941.). U svojem prikazu autori su se prvenstveno usredotočili na odnos jugoslavenskih vlasti prema hrvatskim vojno-veteranskim društvima, koja su okupljala vojne veterane poražene austrougarske vojske, ali i na odnos radikalnih hrvat skih nacionalista prema tim društvima. Ključne riječi: Prvi svjetski rat; hrvatski veterani; Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslavija; kultura sjećanja * Ovaj rad financirala je Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2019-04-5897 Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština. 1 Pojam "kultura sjećanja" označavao bi sve forme tematiziranja povijesti u javnom prostoru radi afirmacije određenoga tumačenja prošloga događaja. O tome vidi: DOBROVŠAK, "Spomenici kao mjesta sjećanja na ratove u Hrvatskoj u 20. stoljeću", 83-108; BRKLJAČIĆ, PRLENDA, Kultura pamćenja i historija.
Časopis za suvremenu povijest, 2005
Povijesne kontorverze, 2018
Parnica pokrenuta 1909. godine u Zagrebu protiv 53-ojice hrvatskih Srba optuženih za veleizdaju u... more Parnica pokrenuta 1909. godine u Zagrebu protiv 53-ojice hrvatskih Srba optuženih za veleizdaju u korist Kraljevine Srbije, zorno prikazuje položaj u kojem su se nalazile hrvatske zemlje u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Naime, mada je parnica rjesavala pitanja koja su zadirala u vitalne hrvatske interese, njeno pokretanje, tijek i njezina sudbina ovisili su prvenstveno o vanjskoj politici Monarhije.
Mostariensia
In this paper, the author analyses the political circumstances that influenced the enactment of t... more In this paper, the author analyses the political circumstances that influenced the enactment of the Law on the Electoral Order of the Parliament of the Kingdoms of Croatia, Slavonia and Dalmatia of 28 May 1910, and compares the public debate on this law with the statistical data relating to it. While reducing the property threshold, this law preserved the existing division of electoral districts, which had applied under the so-called Khuen's Electoral Law, thus also preserving the key influence of Serbs on the Croatian political scene. However, these were no longer Serbs loyal to the regime, but those who listened to the call of Belgrade.
U ovom članku autor je pokušao rekonstruirati zastupljenost i društvenu strukturu pristaša Čiste ... more U ovom članku autor je pokušao rekonstruirati zastupljenost i društvenu strukturu pristaša Čiste stranke prava (Starčevićeve hrvatske stranke prava) u Požeškoj županiji u razdoblju od 1904. godine, kada ta stranka počinje prodirati u tu županiju, do 1914. godine, kada izbijanjem ratnog sukoba zamire politička aktivnost u banskoj Hrvatskoj
Journal of contemporary history
U članku autor analizira odnos hrvatskoga kulturnog društva, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, čij... more U članku autor analizira odnos hrvatskoga kulturnog društva, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, čija je jedna od svrha bila njegovati uspomenu na „slavne događaje iz hrvatske prošlosti i na znamenite Hrvate”, prema baštini Prvoga svjetskog rata. Pritom taj odnos promatra kroz tri vremenske faze koje su djelovale izvan ovoga društva (fazu djelovanja društva unutar Austro-Ugarske Monarhije, unutar monarhističke Jugoslavije i unutar Nezavisne Države Hrvatske) te kroz dvije faze koje su djelovale unutar društva (fazu djelovanja društva pod Emilom Laszowskim do sredine 1930-ih i fazu nakon toga). Budući da autor ovo društvo u tom razdoblju određuje kao reprezentativno hrvatsko kulturno društvo, smatra da bi njegov odnos prema baštini Prvoga svjetskog rata mogao biti i pokazatelj odnosa cjelokupne hrvatske javnosti prema tom ratu.
U ovom članku autor je na temelju postojeće literature, arhivskog gradiva i tiska pokušao rekonst... more U ovom članku autor je na temelju postojeće literature, arhivskog gradiva i tiska pokušao rekonstruirati gdje su bila uporišta i tko su bili nositelji „frankovačke“ stranke u Srijemskoj županiji uoči Prvoga svjetskoga rata. Kao polazišna točka poslužili su naknadni izbori u Cerni, jednom od izbornih kotara ove županije, održani 1907, na kojima je „frankovačka“ stranka zabilježila svoj prvi izborni uspjeh u toj županiji, a kao zaključna točka posljednji redovni saborski izbori u banskoj Hrvatskoj, održani 1913. godine. Prateći izborne rezultate „frankovačke“ stranke u Srijemskoj županiji u ovom razdoblju, te stavljajući ih u kontekst etničke strukture pojedinih izbornih kotara i odnosa političkih snaga u njima, autor je pokušao odgovoriti na pitanje je li navedeni izborni uspjeh ove stranke iz 1907. godine bio prolaznog karaktera ili je značio trajnu utemeljenost „frankovačke“ stranke i njezinog, ekskluzivno hrvatskog nacionalno-političkog programa u Srijemskoj županiji.Taking as his...
U ovom radu autor na temelju dostupne literature, arhivske građe i onodobnog tiska analizira poli... more U ovom radu autor na temelju dostupne literature, arhivske građe i onodobnog tiska analizira političku scenu u Virovitici i virovitičkom kotaru uoči Prvoga svjetskog rata, s posebnim naglaskom na analizi društvene i organizacijske strukture, te ideoloških specifičnosti virovitičkih pristaša Čiste stranke prava (Starčevićeve hrvatske stranke prava/Stranke prava), jedne od pravaških stranaka, koja je u ovom razdoblju bila među najutjecajnijim političkim strankama na tom području. Koristeći u ovom radu između ostaloga i prozopografsku metodu, prema kojoj se zaključci o nekoj skupini izvode iz životopisa njezinih članova, autor je zaključio, da je Čista stranka prava u Virovitici prve korake napravila uz pomoć virovitičkih mađarona, no da je znatniji broj pristaša dobila postupnim osipanjem pristaša Hrvatske stranke prava.In this paper by means of using available literature, archive sources and printed materials of that time, the author analyses political scene in Virovitica and distric...
Autor na temelju literature, stranačkoga tiska i arhivskih izvora, analizira ustroj i ulogu poseb... more Autor na temelju literature, stranačkoga tiska i arhivskih izvora, analizira ustroj i ulogu posebnih, manje ili više organiziranih dijelova Čiste stranke prava (Starčevićeve hrvatske stranke prava / Stranke prava), zaduženih za organiziranje demonstracija i obračun s političkim protivnicima. Pritom polazi od tvrdnje hrvatske historiografije da je "borbenost" bila trajna odlika ove stranke, od njezinih početaka pa sve do konca Austro-Ugarske Monarhije, te smatra da se najranije od 1902. godine može pratiti neki oblik postojanja navedenih, manje ili više organiziranih dijelova stranke, zaduženih za mobilizaciju „ulice“. Budući da je društvenu strukturu tih dijelova uglavnom činilo frankovačko radništvo i frankovačka mladež, autor svoju temu dovodi u odnos prema tadašnjim studentskim organizacijama i radničkom pokretu. Osim toga, autor svoju temu promatra i u odnosu prema vanjskoj politici Monarhije, te političkom stanju u banskoj Hrvatskoj.Based on literature, party print an...
Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, 2012
Journal of contemporary history, 2021
Polazeći od pretpostavke da se hrvatska kazališta između dva svjetska rata u kreiranju dramskoga ... more Polazeći od pretpostavke da se hrvatska kazališta između dva svjetska rata u kreiranju dramskoga repertoara nisu vodila samo umjetničkim nego i političkim obzirima, autor u članku analizira inozemne i srpske drame s temom Prvoga svjetskog rata koje su se u međuraću izvodile u tri hrvatska kazališta (u Zagrebu, Osijeku i Splitu) da bi odgovorio na pitanja kako je taj rat u tom razdoblju predstavljan hrvatskoj javnosti te kako je hrvatska javnost posredovanjem kazališne kritike reagirala na takvo njegovo predstavljanje.
Izbijanjem Prvoga svjetskog rata započeo je novi period u hrvatskoj kazališnoj povijesti, koji je... more Izbijanjem Prvoga svjetskog rata započeo je novi period u hrvatskoj kazališnoj povijesti, koji je trajao do kraja rata. Uz pojave koje su u tom razdoblju podjednako utjecale na sve segmente hrvatskoga društva, kao što su bili opći osjećaj neizvjesnosti uzrokovan ratnim događanjima, mobilizacija, pogibije bliskih osoba, uhićenja politički nepoćudnih osoba te pogoršanje životnih uvjeta, na prilike u hrvatskom kazalištu posebno je djelovao i pritisak civilnih i vojnih vlasti na kazališnu uređivačku politiku. Autor je analizom kazališnoga repertoara u tom razdoblju pokušao dobiti odgovor na pitanje koliki je bio utjecaj vojnih vlasti u hrvatskom javnom životu te dobiti uvid u ideološki karakter civilnih vlasti u Hrvatskoj tijekom Prvoga svjetskog rata.
Radovi Zavoda Za Povijesne Znanosti Hazu U Zadru, 2014
Koristeći se postojećom povijesnom literaturom, sjećanjima aktera događaja, novinskim člancima te... more Koristeći se postojećom povijesnom literaturom, sjećanjima aktera događaja, novinskim člancima te izvorima koji se nalaze u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu, autor je istražio masovni izlet zagrebačkih studenata u Srbiju, koji se dogodio u drugoj polovici travnja 1912. godine. Značenje tog događaja, njegov uzrok i posljedicu autor je prvenstveno istražio u kontekstu vanjske politike Kraljevine Srbije, te je zaključio da se izlet zagrebačkih studenata odigrao u režiji službene Srbije, koja se u to vrijeme spremala na sukob s Osmanlijskim carstvom. Pritom je bila spremna i na sukob s Austro-Ugarskom Monarhijom, te je jugoslavenski orijentiranu hrvatsku omladinu organizirala u petu kolonu. Posredstvom legalnog kulturnog društva Slovenski jug te terorističke organizacije Ujedinjenje ili smrt, s kojom je surađivala na poslovima pripreme sukoba s Osmanlijskim carstvom, službena je Srbija u Beogradu ustrojila omladinski klub Narodno Ujedinjenje, kojem je svrha bila da postane središnjom organizacijom jugoslavenske nacionalističke omladine u Monarhiji. Izlet zagrebačkih studenata organiziran je kako bi se oni upoznali s osobama te službenim i neslužbenim institucijama Srbije koje su stajale iza ovog kluba, te se uvjerili da iza njega stoji respektabilna snaga, koja jamči da program tog kluba može biti ostvaren. Tek su se tada u hrvatskim zemljama Monarhije počele osnivati podružnice tog kluba, koje su prema tvrdnji svojih pripadnika uz propagandnu imale i terorističku namjenu, koja je bila diktirana iz središnjice u Beogradu. Ključne riječi: Kraljevina Srbija, Slovenski jug, Ujedinjenje ili smrt, Narodno Ujedinjenje, jugoslavenska nacionalistička omladina. JUGOSLAVENSKA POLITIKA SRBIJE Uoči Prvoga svjetskog rata sve su građanske političke stranke u Srbiji u programima zahtijevale "oslobođenje i ujedinjenje sveg Srpstva". 1 Uvriježeno je mišljenje da je među tadašnjom političkom elitom u Srbiji dominantni kriterij srpstva bilo njihovo uvjerenje o isključivo srpskoj prirodi štokavskog narječja, zbog čega se i Hrvate koji govore štokavskim narječjem smatralo Srbima čije zemlje valja pripojiti Srbiji. 2 Uko-1
Ćirilica u banskoj Hrvatskoj od druge polovice 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata Prateći sudb... more Ćirilica u banskoj Hrvatskoj od druge polovice 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata Prateći sudbinu položaja ćirilice u hrvatskom javnom životu od druge polovice 19. stoljeća do izbijanja Prvoga svjetskog rata, autor je nastojao prikazati borbu, koju su Srbi u Hrvatskoj vodili za priznanje njihove nacionalne ravnopravnosti s Hrvatima. Pritom se autor osobito usredotočio na odnos vlasti u Hrvatskoj prema srpskim zahtjevima, koji se kroz to razdoblje, ovisno o mnogim čimbenicima mijenjao. Ključne riječi: Srbi u Hrvatskoj, nacionalna ravnopravnost, ćirilica, upravne općine Uvod Koncem 19. i početkom 20. stoljeća temeljna težnja srpskih političkih stranaka i skupina u banskoj Hrvatskoj bila je postizanje pune nacionalne ravnopravnosti Srba s Hrvatima, čime bi Hrvatska postala bilo domovina dvaju konstitutivnih naroda, Hrvata i Srba, bilo domovina jednog, hrvatsko-srpskog konstitutivnog naroda. Uz zahtjeve za zakonskim priznanjem srpskoga imena, za ozakonjenjem prava na korištenje srpske trobojnice u banskoj Hrvatskoj, te za očuvanjem srpske narodno-crkvene autonomije, ozakonjene 1868. godine u ugarskom i 1887. godine u hrvatskom Saboru, koja je Srbima u Karlovačkoj mitropoliji, na području zemalja ugarske krune, omogućavala organiziranje svojih pučkih škola i samostalno obavljanje crkvenih i zakladnih poslova u okviru zakona i pod vrhovnim nadzorom vladara, toj je temeljnoj težnji srpskih političkih stranaka i skupina u Hrvatskoj služio i zahtjev za ozakonjenjem ravnopravnosti ćirilice, kao posebnosti srpskog naroda, s latinicom. O problemu upotrebe ćirilice u Hrvatskoj u navedenom razdoblju, u tekstovima o Srpskoj samostalnoj stranci pisali su Mato Artuković, Ideologija srpsko-hrvatskih sporo
Autor je rekonstruirao gdje su bila uporista i kakva je bila drustvena struktura frankovaca, odno... more Autor je rekonstruirao gdje su bila uporista i kakva je bila drustvena struktura frankovaca, odnosno pristasa Ciste stranke prava (Starceviceve hrvatske stranke prava, Stranke prava)na prostoru Požeske županije od 1906. godine, kada ta stranka pocinje prodirati u tu županiju, do 1914. godine, kada izbijanjem ratnog sukoba zamire politicka aktivnost u banskoj Hrvatskoj.
Uploads
Papers by Mislav Gabelica