Tugas Primeiru Sokoru
Tugas Primeiru Sokoru
Anatomia pulmão
Pulmão lokaliza iha kavidade toraxica, forma cônica (keruncut) ne’ebe nia tutun iha kostela
primeiru nia leten no basikamente iha diafragma.
Lobulus lima ne’e bele hare ho klaru. Kada pulmao fahe fali ba sub parte balun sai dez
unidade ki’ik ne’ebe bolu dehan bronchopulmonary segments. Pulmão los no karuk hafahe
husi espasu ne’ebe bolu dehan mediastino. (Sherwood, 2001)
Pulmão kobertus husi membrana mihis, mak pleura. Pleura divide sai pleura visceral no
pariental.
pleura pariental mak membrana ne’ebe belit ba iha kavidade toracica. Entre
pleura rua ne’e hentan kavidade ne’ebe bolu dehan kavidade pleura (Guyton,
2007).
Pulmão ema nian forma depois de embriões iha komprimentu 3 mm. Formasaun
pulmonar komesa husi Groove(sulco) ne’ebe origem husi Foregut. Iha sulco forma bolsa
rua ne’ebe revestidu(dilapisi) husi tesidu ida ne’ebe bolu dehan primary Lung Bud.
Parte proximal Foregut divide sai rua mak hanesan esophagus no trakea.
Iha dezenvolvimentu tuir mai traqueia sei hamutuk ho primary lung bud. Primarylung
bud hanesan precursor bronquios bancarios no nia ramu sira. Bronchial-tree forma
depois de embrião kompleta semana 16, enquantu alvéolos foin dezenvolve durante
bebe foin moris no nia numeru kontinua aumenta to labarik tinan 8. Alveolos aumenta
bo’ot tuir dezenvolvimentu parede torásica. Kresimentu no dezenvolvimentu pulmao
kontinua lao nafatin sem interrupsaun(tanpa terputus) to kresimentu somatiku para
(Evelyn, 2009).
Anatomia pulmaun
PLEURA:
hanesan membrana mihis kamada dupla ne’ebe alinhar pulmaun. Kamada ne’e hasai
likidu (pleural fluid) ne’ebe hanaran ho likidu serous no funsaun atu lubrifika parte
kavidade laran pulmaun, atu nune’e labele mengritasaun pulmaun wainhira expandir no
kontraksaun bainhira dada iis.
BRONKIOS
Bronkios hanesan filial trakeia ne’ebe situadu iha depois de kakorok (trakeia) antes de
pulmaun. Bronkios konstitui kanal respiratoriu ne’ebe asegura ar tama ho diak husi
trakeia ba alveolus.
Aleinde ne’e mos sai hanesan pista (jalur) tama sai anin/ar, bronkus mos funsaun atu
evita infeksaun. Kazu ne’e tamba bronkios revestidu husi varius tipu selula, no mos
selula birsilia (berbulu) no viscoso. Selulas ne’e mak eventualmente enkuadrar bakteria
atu lori moras tama ba iha pulmaun.
BRONKIOLOS
Bronkiolos hanesan filial husi bronkios ne’ebe nia funsaun atu distribui ar husi bronkios
ba alveolo. Aleinde ne’e mos bronkiolos mos iha funsaun atu kontrola total ar ne’ebe
tama no sai bainhira ocorre prosesu respirasaun.
ALVEOLO
Alveolo (forma pleural) hanesan parte paling ki’ik husi pulmaun. Parte pulmaun ida ne’e
sai hanesan fatin akontese troka oksigeniu ho karbono dioksida iha pulmaun. Posizaun
alveolo iha bronkiolos nx tutun.
C. Anatomia sistema respirasaun
Respirasaun hanesan trokas oksigenio (O2) no dioxidu de carbono (C02) entre selula isin
lolon no ambiente. Selula hotu foti oksigeniu ne’ebe sei atu uza ba iha reaksaun ho
kompostu simples iha selula mitokondria hodi produz kompostu ne’ebe tiku ho energia,
be’e no dioxido de carbono. Definisaun respirasaun mos hanesan prossesu hodi produz
energia.
b. Respirasaun interno (laran) ou respirasaun selula akontese iha selula laran, mak
hanesan sitoplasma no mitokondria.
Sistema respiratoriu inklui: Nariz, kavidade nasal no seio, faringe, laringe (urnas),
traqueia (garganta), no Tratu ki’ik liu ne’ebe leva ba trokas gasosas iha superfisie
pulmaun. Tratu respiratoriu kompostu husi kanal ar ne’ebe lori ar husi no ba superfisie
refere.
Parte kondusaun iha dalan ar tama husi inus ba kavidade nasal ba bronquiolos
ki’ik husi pulmaun.
Sistema respirasaun inklui kanal respirasaun no tesidu ne’ebe relasiona, orgaun, no estrutura
apoiantes. Kanal ki’ik ne’e ajuste/menyesuaikan kondisaun ar ho filtradu, aquecendo
(pemanasan), no didratar (melembabkan), to protege parte kondusaun ne’ebe sensivel no
protege trokas sistema respiratoriu inferior no partikulas, patógeno, no ambiente extremo.
(Martini et al 2012)
Sistema respirasaun fahe ba sistema respirasaun parte leten no respirasaun parte kraik.
Respirasaun parte leten mak hanesan: nariz, cavidade nasal, seios paranasais, no
faringe.
Tratu respiratoriu husi superior ba inferior bele forma hanesa tuir mai ne’e, kavidade
nasal, farige, laringe, traqueia, ranifikasaun brônqueia, pulmaun (bronkiolus, alveolus).
Laringe, laringe responsavel hodi forma som/lian no hodi proteze veias aéreas ba
alimentus no likidus ne’ebe atu tama.
pulmaun ne’ebe iha kavidade pistaun (ronga torak), ne’ebe kontidu iha
disposisaun kostelas no nia posisaun lokaliza iha ladu equerdo no direito
mediastinu maka estrutura bloco sólido ne’ebe lokaliza iha esterno kotuk.
fuan hanesan orgaun muskulu ne’ebe oco(berongga) ho tamanho hanesan punho. Funsaun
prinsipal fuan mak hanesan bomba ran ba vaso sanguineo ho kontrasaun ritmikas no bei-beik.
Fuan normal konsiste husi câmaras ha’at, dois camaras kardiakas superior ho naran atrium no
dois camaras inferior ho naran ventrículo, ne’ebe funsaun hanesan bomba. Parede ne’ebe
hafahe atrium rua no ventriculo parte direita no esquerda bolu naran Septum.
Direita: Vena cava superior (VCS), átrio direito, veia cava inferior (VCI)
Ran bombeadu liu husi parte korasaun hotu ho ajuda husi valvula ha’at ne’ebe prevene
atu ran la bele fila fali ba kotuk no kuidadu atu ran fluido para o destino (mengalir
tempat yang dituju).
valvula aorta, lokaliza entre ventriculo esqquerdo no aorta.. Valvula mitral iha 2
tahan (leaflet), mak leaflet anterior no posterior. Valvula seluk iha tahan tolu
(leaflet).
Fibras post gânglio badak liu husi nodulos SA no AV, no oituan deit mak espalha ba
ventrículos. Nervo simpatico origem husi tronku torácico no cervical superior, fornese átrio rua
ne’e no ventricul. Maske fuan la iha inervasaun somática, estimulasaun aferente vagal bele
alkansa to nivel konsciensia no persepsaun hanesan dor.
Suplai ran fuan origem husi artéria koronaria. Artéria koronaria direita origem husi seio
aorta anterior, passa entre tronku pulmonar no no apendise átrio direito, tun ba
filtrum(lekukan) A-V direita to atingi lekukan interventricular posterior.
Maioria ran venoso drenada atravez husi seios koronarius ba átrio direito. Seio
koronarius esvazia ba seio venosu sistemiku no átrio direito, morfologikamente relasiona ho
átrio esquerdo, lao iha fenda/celah atrioventrikular.
E. Esqueleto humano
Sistema esqueleto humanu hanesan ossos ne’ebe fo forma modelu humanus, estrutura,
movimentu, no protesaun. Funsaun esqueletu hanesan produz globulos vermelhos no minerais,
no bele husik hormona ne’ebe presiza atu isin bele funsiona ho diak.
Seres humanus moris ho 300 ossos. Maibe ho idade ne’ebe aumenta, ossos balun sai junta
hamutuk, to bainhira adultu existem 206 ossos iha ema nia isisn lolon. Kada ossos desempenha
papel importante atu mekanismu isin lolon hala’o funsaun ho diak.
Funsaun esqueletu
La hanesan orgaun seluk iha isin lolon, komposisaun ossos forte no forte no solidu/padat. Funsaun ossos
mos produz celulas sanguíneas, no iha nervo no vasos linfáticos rasik. Funsaun sistema esqueletu mak
hanesan tuir mai ne’e:
Ossos chatos(pipih)
Nia espesura minima iha nia relasaun ho komprimentu ou largura (Omoplata, osso do
cranio: frontal, pariental). Formadu husi ossos esponjoso kolokada entre kamada rua husi
osso compcto.
Ossos longo:konstituidu husi korpu ou diáfise, extremidade rua ou epifise, hanesan kanal
medular escavado iha centro diafise. Ossos longos forma lurus no mihis. Ossos ne’ebe
klasifikadu longo mak humerus (tulang lengang atas), femur (tulang paha), radius (tulang
pengumpil), ulna (tulang hasta) no tíbia (tulang kering).
Ossos irregular: ne’ebe la iha modelu espesifiku. Ezemplu osso iregular mak hanesan:
Osso quadril coluna vertebral no ossos ne’ebe forma oin (tulang penyusun wajah).
Osso sesamóide: Osso ne’ebe ho tamanho ki’ik no hanesan semente sesamo(bili wijen).
Osso ne’e bele hetan iha parte patela ou rótula.
Esqueleto Axial
Esqueleto aksial hanesan esqueletu ne’ebe iha eixo do corpo/sumbu tubuh. Esqueleto
ne’e kompostu husi 80 ossos ne’ebe inklui ossos Cabeça, osso ouvido interno no osso
hioide, coluna, esterno no caixa torácica.
1. Cabeça
Funsaun hodi proteze cérebro, orgaun auditivo, no orgaun visão. Osso ne’e aranjadu
husi 22 ossos, ne’ebe kada ida-idak divide sai grupu rua, mak osso cranianos no
faciais.
Osso auditivu, mak maleus (martil), inkus (landasan) no stapes (sanggurdi). Ossos
refere nia funsaun hodi simu no lori impluso lian husi membrana tímpanio ba
cóclea.
Osso hioide hanesan osso ne’ebe ho forma hanesan letra U ne’ebe iha entre
laringe no mandibula. Osso ne’e ho total 1 deit no halao funsaun hanesan fatin
liga nanal no muskulo boca.
3. Coluna vertebral
Costela hanesan osos ne’ebe hanesan parte moles ne’ebe kontem (medula espinal
no meninges) no proteze. Modelu coluna vertebral hanesan reflexaun, hodi permite
isin halao aktividade hanesan tur, hamrik, nst.
Vertebras iha 33 ou 34
7 vertebras cervucais
12 vertebras dorsais
5 vertebras lombares
Esterno
Funsaun osso esterno hanesan fatin anexadu/melekatnya costela no hamutuk ho
costela forma kavidade torácica. Osso ne’e mos proteze oragun internos, hanesan
fuan no pulmaun.
Costela
Costelas verdadeiras (sete primeiros pares): ligadu iha esterno nia oin, ba
cartilagem rasik.
Costelas falsas (oitavo, nono e decimo pares): ligadu ho esterno nia oin husi
cartilagem comum.
F. Musculo humano
Muskulu hanesan tesidu ida iha ema nia isin ne’ebe iha funsaun hanesan unidade ativa ne’ebe
mover/menggerakan ossos ne’ebe lokaliza. Musculo hanesan tesidu ba iha isin lolon ne’ebe
aktividade baibain influensia husi estimulasaun sistema nervus.
Tesudu muskulu hanesan tesidu ne’ebe be’ele halao servisu mekanismu ho dalan kontrasaun
no relaksaun selula ou fibra.
Movimentu
Respirar
Hare
Regula equilibrio
Estrutura
Musculo hanesan tesidu ne’ebe forma husi konjuntu selula fibras muskulares. Iha selula
fibras muskulares ne’e hetan unidade contrateis ne’ebe bolu dehan myofibril.
Expansaun sarcoplasmatica koloka relasaun ho myofibril. Bainhira myofibril observadu
ho mikroskopio eletroniku. Iha fita leva no fita escura (pita terang dan pita gelap).
3. Elastisidae mak kapasidade musculo atu fo fila fali tamanho ne’ebe depois de halo
kontraksaun.
Musculo liso
Musculo liso lokaliza iha parede orgaun interna humano hanesan vasus
sanguinea, kanal respirasaun, bexiga ou utero. Servisu ho konfigurasaun husi
sistema nervosu inconsciente ou nervo autonomico. Musculo liso formadu husi
selula muskulo ne’ebe forma husi eixo ambas extremidades cônicas.
Musculo cardiaco
Musculo ne’ebe servisu espesifiku hodi bomba ran ba fuan, ne’e hanesan tesidu
musculo ne’ebe be’ele halo kontraksaun bei-beik la para. Nia movimentu la
influensia husi sinal nervo central. Musculo cardiaco bele influensia husi
interaksaun nervo simpatico ka parasimpatico ne’ebe abrandar ou acelerar
(memperlambat atu menpercepat) frequensia cardiaca, maibe la bele kontrola
ho konscientemente.
Musculo estriados
Iha desain ne’ebe efektivu hodi movimentu espontâneo no presiza forsa bo’ot.
Musculo ne’e fasil kolen, ne’ebe kauza husi akumulasaun asidu latico iha selula.
Movimentu musculo estriodos oriigem husi cerebro no konscienteb (laos
reflexos). Musculo ne’e kuaze hetan iha isin lolon tomak parte externu humano
no animal.