Wikipedija

Oranje – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.7.2+) (robot Mijenja: uk:Оранжева (річка)
AcaBot (razgovor | doprinosi)
Botovi
387.404 izmene
m uklanjam zastarelu oznaku center
 
(Nije prikazano 17 međuverzija 13 korisnika)
Red 1:
{{dz}}
{{Other uses|Oranje (ostala značenja)}}
{{rijeka|Rijeka
| ime = Oranje <br /><small>Oranjerivier</small><br /><small>Orange</small> |
| slika = [[Datoteka:A room with a view.jpg|300px]]<br />Pogled na rijeku|
| opis_slike =
| Duljina = 2092 km <ref name=brit/> |
| mapa =Orange River basin map.svg
| Nadmorska visina izvora = 3 300 m <ref name=brit/> |
| opis_m =
| Prosječni istjek = |
| Površina porječjaDuljina = 855 000 [[kvadratni kilometar|km²]] 2092<ref name=brit/> |
| Nadmorska visina izvora = 3300<ref name=brit/>
| Izvor = Senqu (Planina [[Drakensberg]] u [[Lesoto|Lesotu]] |
| Nadmorska visina ušća = 0
| Ušće = Zaljev Aleksandar ([[Atlantik|Atlanski ocean]]) |
| Prosječni istjek =
| Pritoke = [[Vaal]], [[Caledon]] i [[Fish, Namibia|Fish]] |
| Površina porječja = 855.000<ref name=brit/>
| Države kroz koje protječe = {{flag|Lesoto}}<br>{{flag|Južna Afrika}}<br>{{flag|Namibija}}|
| Izvor = Senqu (Planina [[Drakensberg]] u [[Lesoto|Lesotu]]
| Gradovi kroz koje protječe = |
| SlivUšće = Zaljev Aleksandar ([[Atlantik|Atlanski ocean]]|)
| Pritoke = [[Vaal]], [[Caledon]] i [[Fish (Namibija)|Fish]]
| Ulijeva se u = [[Atlantik|Atlanski ocean]] |
| Države kroz koje protječe = {{flag|Lesoto}}<br />{{flag|Južna Afrika}}<br />{{flag|Namibija}}
| Plovna od - do = |
| Gradovi kroz koje protječe =
| Sliv = [[Atlanski]]
| Ulijeva se u = [[Atlantik|Atlanski ocean]]
| Plovna od - do =
}}
'''Oranje''' ([[afrikaans]]: ''Oranjerivier'', [[Engleski jezik|engleski]]: ''Orange River'') je rijeka na jugu [[Afrika|Afrike]], to je jedna od najdužih afričkih, i jedna od najdužih rijeka južno od [[ekvator]]a i najveća rijeka [[Južna Afrika|Južnoafričke Republike]]. Nakon izvora na Visoravni Lesoto, svega 200&nbsp;km do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], rijeka teče u pravcu zapada prema [[Atlantik|Atlantskom oceanu]] oko 2092&nbsp;km, kroz južnoafričke [[Savana|savane]] sve do ušća u [[Atlantik|Atlanski ocean]] u zaljevu Aleksandar. Njen tok u gornjem dijelu označava istočnu granicu južnoafričke provincije [[Free State]], a u donjem dijelu južnu granicu pustinje [[Kalahari]] i granicu između [[Namibija|Namibije]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]].<ref name=brit>{{cite web
 
Nakon izvora na Visoravni Lesoto, svega 200 km do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], rijeka teče u pravcu zapada prema [[Atlantik|Atlantskom oceanu]] oko 2092 km, kroz južnoafričke [[Savana|savane]] sve do ušća u [[Atlantik|Atlanski ocean]] u Zaljevu Aleksandar. Njen tok u gornjem dijelu označava istočnu granicu [[Južnoafrička Republika|južnoafričke]] provincije [[Free State]], a u donjem dijelu južnu granicu
pustinje [[Kalahari]] i granicu između [[Namibija|Namibije]] i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]. <ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/430934/Orange-River
| title =''Orange River''
| accessdate = 3. 033. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>
 
Rijeka Oranje zajedno sas glavnom pritokom rijekom [[Vaal]], ima porječje koje obuhvaća površinu od najmanje 855 000 [[kvadratni kilometar|km²]]. Zapadni dio njenog sliva je većim dijelom suha ravnica, u kojoj ništa nemožene može uspjeti bez navodnjavanja. Rijeka Oranje ima vitalno ekonomsko značenje za regije kroz koje protječe. Dva velika irigaciona projekta; ''Projekt rijeka Oranje'' i ''Projekt Visoravan Lesoto'', koji su u različitim fazama realizacije, osmišljeni su kako bi se zadovoljile potrebe za vodom za navodnjavanje, opskrbu stanovništva i ekonomski razvoj u središnjim industrijskim područjima Južne Afrike.<ref name=brit/>
središnjim industrijskim područjima Južne Afrike. <ref name=brit/>
 
== Hidrografija ==
== Geografske karakteristike ==
Rijeka Oranje izvire na nadmorskoj visini od oko 3 3003300 m, kao rijeka Senqu na istočnim obroncima planine [[Drakensberg]] pored granice [[Lesoto]] - –[[Južna Afrika]]. Na svom toku kroz vulkansko tlo Lesota, rijeka nakuplja velike količine mulja, koji ostaju u vodi sve do njenog ušća. <ref name=brit/>
[[Datoteka:GariepDam.jpg|300px|thumb|right|<center>Gariep najveća brana na rijeci]]
Nakon ulaska u Južnoafričku republiku jugozapadno od [[Lesoto|Lesota]], rijeka teče u pravcu jugozapada kroz otvoreniji prostor, u brdovitom kraju preko vapnjenjačkih i sedimentnih stijena. Pored grada [[Aliwal North]] rijeka je izdubila kotlinu, široku oko 48 &nbsp;km, i duboku oko 305 m. Korito rijeke jako varira i po širini i dubini zbog doleritnih stijena koje ga ponekad sužuju na 914 -i 1219 metara. Tu rijeka kod Brane Gariep prima pritoku [[Caledon]]. <ref name=brit/>
 
Od brane ''Gariep'' Oranje skreće na sjeverozapad gdje prima svoju najveću pritoku, rijeku [[Vaal]], koja izvire u istočnom [[Transvaal]]u. Vaal zatim teče prema zapadu kroz gusto naseljen kraj koji je industrijska jezgra Južne Afrike prije okretanja na jug i uvira u rijeku Oranje, pored grada [[Douglas]]. Oranje zatim skreće prema jugozapadu i teče preko glacijalnog depozita gline. Kod mjesta [[Prieska|Prieske]] čini još jedan oštar zavoj prema sjeverozapadu, taj zavoj označava početak srednjeg toka rijeke. Sedimentne stijene [[kvarcit]]a i [[željezit]]a formiraju barijere kroz koje je rijeka izdubla duboke kanjone. Od mjesta [[Upington]] rijeka teče prema zapadu, preko [[granit]]nog terena. U ovom dijelu rijeka se račva na bezbrojne rukavce, između kojih su otoci različite dužine, tu rijeka dosiže svoju najveću širinu, koja na pojedinim dijelovima doseže do gotovo 6&nbsp;km. Oko 64&nbsp;km nizvodno od Upingtona, korito se naglo sužava na oko 610 metara.<ref name=brit/>
[[Datoteka:Orange watershed topo.png|260px|thumb|left|Karta sliva rijeke Oranje]]
je rijeka izdubla duboke kanjone. Od mjesta [[Upington]] rijeka teče prema zapadu, preko [[granit]]nog terena. U ovom dijelu rijeka se račva na bezbrojne rukavce, između kojih su otoci različite dužine, tu rijeka dosiže svoju najveću širinu, koja na pojedinim dijelovima doseže do gotovo 6 km. Oko 64 km nizvodno od Upingtona, korito se naglo sužava na oko 610 metara. <ref name=brit/>
Oko 32&nbsp;km ispod grada [[Kakamas]] rijeka Oranje, opet teče u nekoliko rukavaca koji se kasnije obrušavaju niz [[Slapovi Augrabies|Slapove Augrabies]]. Nakon strmoglavog pada u nizu brzaka rijeka uranja u dubok bazen, i teče kroz gotovo okomit klanac dug oko 11&nbsp;km, da bi nakon toga ušla u ravnicu. Donji tok rijeke, od Slapova Augrabies do mora, ponekad se naziva Predio klanaca. Tamo gdje je su površine stijena uz korito mekše, korito rijeke je uglavnom otvoreno, ali tamo gdje rijeka prolazi kroz čvrste [[Magmatske stene|magmatske stijene]], korito je usko između gotovo okomitih stijena koje su ponekad više od 1000 m. Rijeka najviše krivuda u svom zadnjem dijelu pored [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]] [[Richtersveld]] prije nego što skrene na zapad u [[Namibija|namibijsku]] obalnu pustinju.<ref name=brit/>
[[Datoteka:Orange watershed topo.png|260px|thumb|left|<center>Karta sliva rijeke Oranje]]
Oko 32 km ispod grada [[Kakamas]] rijeka Oranje, opet teče u nekoliko rukavaca koji se kasnije obrušavaju niz [[Slapovi Augrabies|Slapove Augrabies]]. Nakon strmoglavog pada u nizu brzaka rijeka uranja u dubok bazen, i teče kroz gotovo okomit klanac dug oko 11 km, da bi nakon toga ušla u ravnicu. Donji tok rijeke, od Slapova Augrabies do mora, ponekad se naziva Predio klanaca. Tamo gdje je su površine stijena uz korito mekše, korito rijeke je uglavnom otvoreno, ali tamo gdje rijeka prolazi kroz čvrste [[Magmatske stene|magmatske stijene]], korito je usko između gotovo okomitih stijena koje su ponekad više od 1 000 m. Rijeka najviše krivuda u svom zadnjem dijelu
pored [[Nacionalni park|Nacionalnog parka]] [[Richtersveld]] prije nego što skrene na zapad u [[Namibija|namibijsku]] obalnu pustinju. <ref name=brit/>
 
Rijeka Oranje uvire u [[Atlantik|Atlanski ocean]], nekoliko kilometara sjeverno od malog zaljeva znanog kao Zaljev Aleksandar. Ušće rijeke je uže od 5 &nbsp;km i skoro zatvoreno pješčanim nanosima, koje rijeka poruši za velikih poplava. <ref name=brit/>
== Klimatske karakteristike ==
Oborine u bazenu rijeke imaju izravan utjecaj na vodostaj rijeke, u [[Lesoto|Lesotu]], iznad ušća rijeke [[Caledon]] pada prosječno od 700 do 800 mm kiše godišnje, to u kombinaciji s rastopljenim zimskim snijegom sa planinskih vrhova, donosi oko 60% voda rijeke Oranje. Od [[Caledon]]a do ušća [[Vaal]]a količina oborina se smanjuje na oko 279 do 406 mm, a ispod ušća Vaala smanjuje se na prosječnih 228 mm, do manje od 50 mm u Namibiji. <ref name=brit/>
 
== Klima ==
Količina oborinskih voda koje se slijevaju u rijeku, smanjuje se sa oko 16 % u [[Lesoto|Lesotu]] na svega 0,50 % u donjem toku rijeke. Potpuno je obrnuta stvar sa temperaturom, koja se povećava od istoka prema prema zapadu, dok je broj dana sa temperaturom iznad 30 ° C, prosječno oko 5 u Lesotu, na krajnjem zapadu se penje na 150 dana. Zbog toga se količina isparavanja povećava kako se rijeka približava zapadu. <ref name=brit/>
Oborine u bazenu rijeke imaju izravan utjecaj na vodostaj rijeke, u [[Lesoto|Lesotu]], iznad ušća rijeke [[Caledon]] pada prosječno od 700 do 800&nbsp;mm kiše godišnje, to u kombinaciji s rastopljenim zimskim snijegom s planinskih vrhova, donosi oko 60% voda rijeke Oranje. Od [[Caledon]]a do ušća [[Vaal]]a količina oborina se smanjuje na oko 279 do 406&nbsp;mm, a ispod ušća Vaala smanjuje se na prosječnih 228&nbsp;mm, do manje od 50&nbsp;mm u Namibiji.<ref name=brit/>
 
Količina oborinskih voda koje se slijevaju u rijeku, smanjuje se s oko 16 % u [[Lesoto|Lesotu]] na svega 0,50 % u donjem toku rijeke. Potpuno je obrnuta stvar s temperaturom, koja se povećava od istoka prema prema zapadu, dok je broj dana s temperaturom iznad 30 [[°C]], prosječno oko 5 u Lesotu, na krajnjem zapadu se penje na 150 dana. Zbog toga se količina isparavanja povećava kako se rijeka približava zapadu.<ref name=brit/>
==Ekonomsko značenje rijeke Oranje==
 
Gornji tok rijeke Oranje je nenaseljen, iako pašnjake uz rijeku koriste domoroci iz plemena [[Basotho]] za ispašu svoje stoke. U kraju od granice sa [[Lesoto|Lesotom]] do grada [[Aliwal North]], uzgaja se [[kukuruz]], a livade se koriste za ispašu stoke ([[goveda]] i [[ovce]]). Nizvodno je kraj - suha [[savan]]a, pogodna jedino za ispašu. Ipak se na navodnjavanim dijelovima, kojih je najviše između grada [[Upington]] i [[Slapova Augrabies]], zatim nizvodno od Brane Boegoeberg (na pola puta između [[Prieska]] i Upingtona), uzgaja [[pamuk]], djetelina (lucerna), [[grožđe]] i [[Datulja|datulje]]. Uz rijeku nema većih gradova, već samo rijetkih razbacanih farmi. Nakon [[Navodnjavanje|irigacionog]] projekta Rijeka Oranje, dobar dio voda iz riječnih akomulacija preusmjerava se prema dolinama rijeka [[Fish, Namibia|Fish]] i [[Sundays]], i prema gradovima [[Port Elizabeth]], [[Bloemfontein]], i [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]]. <ref name=brit/>
== Ekonomsko značenje ==
Gornji tok rijeke Oranje je nenaseljen, iako pašnjake uz rijeku koriste domoroci iz plemena [[Basotho]] za ispašu svoje stoke. U kraju od granice s [[Lesoto]]m do grada [[Aliwal North]], uzgaja se [[kukuruz]], a livade se koriste za ispašu stoke ([[goveda]] i [[ovce]]). Nizvodno je kraj suhih [[savana]], pogodan jedino za ispašu. Ipak se na navodnjavanim dijelovima, kojih je najviše između grada [[Upington]] i [[Slapova Augrabies]], zatim nizvodno od Brane Boegoeberg (na pola puta između [[Prieska]] i Upingtona), uzgaja [[pamuk]], djetelina (lucerna), [[grožđe]] i [[Datulja|datulje]]. Uz rijeku nema većih gradova, već samo rijetkih razbacanih farmi. Nakon [[Navodnjavanje|irigacionog]] projekta Rijeka Oranje, dobar dio voda iz riječnih akomulacija preusmjerava se prema dolinama rijeka [[Fish (Namibija)|Fish]] i [[Sundays]], i prema gradovima [[Port Elizabeth]], [[Bloemfontein]], i [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberley]].<ref name=brit/>
 
Rijeka nije plovna zbog svoje nepravilnog toka, velikog pada, slapova i brzaka, i velike količine mulja i pijeska, koji mijenjaju korito rijeke. Preko rijeke su izgrađeni brojni mostovi, a najveći je onaj kod [[Upington]]a.
===Korištenje voda rijeke Oranje za navoodnjavanje i električnu energiju===
Veliki problem za korištenje voda rijeke Oranje, bile su ogromne količine mulja koja je rijeka nosila, i tako vrlo brzo zatrpala akomulaciono jezero ispred brane, problem je riješen na Brani Boegoeberg koja je izgrađena [[1931]]. ugradnjom gornje pomične ustave, tako je veći dio mulja mogao proći i oteći dalje nizvodno. <ref name=brit/>
 
=== Navoodnjavanje i hidroenergija ===
Sa ciljem potpune regulacije rijeke Oranje, osmišljen je projekt izgradnje brana i kanala u gornjem toku rijeke između rijeka [[Caledon]] i [[Vaal]]. Projekt je predviđao izgradnju niza brana i kanala, radovi su započeli [[1962]]. Do danas su izgrađene brane Gariep ([[1972]]. sa velikim akomulacionim jezerom) i 145 km nizvodno Van der Kloof ([[1977]] sa vlastitim jezerom) i tunel Gariep dug oko 80 km ([[1975]].), sa kojim se vode iz jezera Gariep prenose do rijeke [[Fish, Namibia|Fish]] i kanal za navodnjavanje između rijeke Fish i rijeke [[Sundays]]. Projekt još uvijek nije dovršen, od [[1990]]. gradi se kanal Van der Kloof za navodnjavanje terena ispod Brane Van der Kloof. <ref name=brit/>
[[Datoteka:Augrabies - Twin Falls - 001.jpg|thumb|left|260px|<center>Vodopad Augrabies (Twin Falls)]]
Veliki problem za korištenje voda rijeke Oranje, bile su ogromne količine mulja koja je rijeka nosila, i tako vrlo brzo zatrpala akomulaciono jezero ispred brane, problem je riješen na Brani Boegoeberg koja je izgrađena [[1931]]. ugradnjom gornje pomične ustave, tako je veći dio mulja mogao proći i oteći dalje nizvodno.<ref name=brit/>
Te dvije brane su tako izgrađene i opremljene, da se mogu nositi sa velikim količinama mulja koju donosi rijeka Oranje, koji se taloži u akomulacionim jezerima. Zbog tog one imaju duboke rezervne prostore, a njihove ustave se mehanički mogu podići ako je potrebno, za visokog vodostaja. Brana Gariep je centralni dio ovog projekta. Njezina glavna funkcija je akomulacija dovoljnih količina vode u jezeru za daljnju distribuciju preko brane Van der Kloof ili preko velikog tunela rijeka Oranje - [[Fish, Namibia|Fish]]. Brana je visoka 77 m, a duga 948 m, akomulaciono jezero Gariep ima površinu od oko 362 [[kvadratni kilometar|km²]]. Brana Van der Kloof visoka je 107 metara, a
duga 765 m, njeno akomulaciono jezero ima površinu od 140 [[kvadratni kilometar|km²]]. Obadvije brane imaju [[hidroelektrane]], a na njihovim jezerima izgrađeni su i objekti za rekreaciju. <ref name=brit/>
 
S ciljem potpune regulacije rijeke Oranje, osmišljen je projekt izgradnje brana i kanala u gornjem toku rijeke između rijeka [[Caledon]] i [[Vaal]]. Projekt je predviđao izgradnju niza brana i kanala, a radovi su započeli [[1962]]. Do danas su izgrađene brane Gariep ([[1972]]. s velikim akomulacionim jezerom) i 145&nbsp;km nizvodno Van der Kloof ([[1977]]. s vlastitim jezerom) te tunel Gariep dug oko 80&nbsp;km ([[1975]].) kojim se vode iz jezera Gariep prenose do rijeke [[Fish (Namibija)|Fish]] i kanal za navodnjavanje između rijeke Fish i rijeke [[Sundays]]. Projekt još uvijek nije dovršen, od [[1990]]. gradi se kanal Van der Kloof za navodnjavanje terena ispod Brane Van der Kloof.<ref name=brit/>
Postoje i projekti za povećanje voda rijeke [[Vaal]], za to bi trebalo izgraditi nekoliko brana i akumulacija na pritoci Vaala u [[Lesoto|Lesotu]] na rijeci [[Senqu]] i njenim pritokama Malibamatso i Senqunyane. <ref name=brit/>
 
==Istraživanje toka rijeke Oranje==
Te dvije brane su tako izgrađene i opremljene, da se mogu nositi s velikim količinama mulja koju donosi rijeka Oranje, koji se taloži u akomulacionim jezerima. Zbog tog one imaju duboke rezervne prostore, a njihove ustave se mehanički mogu podići ako je potrebno, za visokog vodostaja. Brana Gariep je centralni dio ovog projekta. Njezina glavna funkcija je akomulacija dovoljnih količina vode u jezeru za daljnju distribuciju preko brane Van der Kloof ili preko velikog tunela rijeka Oranje i [[Fish (Namibija)|Fish]]. Brana je visoka 77 m, a duga 948 m, akomulaciono jezero Gariep ima površinu od oko 362 [[kvadratni kilometar|km²]]. Brana Van der Kloof visoka je 107 metara, a duga 765 m, njeno akomulaciono jezero ima površinu od 140 [[kvadratni kilometar|km²]]. Obadvije brane imaju [[hidroelektrane]], a na njihovim jezerima izgrađeni su i objekti za rekreaciju.<ref name=brit/>
Prvi bijelac za kog se zna da je prošao na sjevernu obalu rijeke (tada zvane Groot), u blizini ušća, bio je [[Afrikaneri|afrikanerski]] lovac na [[slon]]ove - ''Jacobus Coetsee'' -[[1760]]. Kasnije ekspedicije uz rijeku i njezin tok u [[18. vijek]]u vodili su [[Afrikaneri|afrikanerski]] istraživač ''Hendrik Hop'', [[Holandija|holandski]] [[oficir]] ''Robert Gordon Jacob'', [[Englezi|engleski]] istraživač ''William Paterson'' i [[Francuzi|francuski]] istraživač ''François Le Vaillant''. Oni su istraživali rijeku od srednjeg toka do ušća, Gordon je nazvao u čast holandske [[kralj]]evske kuće Oranje (Orange). <ref name=brit/>Razni [[Misionarstvo|misionari]] uspostavili su svoje misije sjeverno od rijeke Oranje pri kraju [[18. vijek]]a. ''John Campbell'' iz [[london]]skog misionarskog društva istraživao je tok rijeke Hart od njezina uvira u rijeku [[Vaal]] sve do ušća u Oranje, i dalje uz Oranje do Slapova Augrabies [[1813]]. Do izvora rijeke Oranje prvi su došli francuski [[Protestantizam|protestantski]] [[Misionarstvo|misionari]] ''Thomas Arbousset'' i ''François Daumas'' [[1836]]. <ref name=brit/>
 
Postoje i projekti za povećanje voda rijeke [[Vaal]], za to bi trebalo izgraditi nekoliko brana i akumulacija na pritoci Vaala u [[Lesoto|Lesotu]] na rijeci [[Senqu]] i njenim pritokama Malibamatso i Senqunyane.<ref name=brit/>
 
== Istraživanje toka ==
Prvi bijelac za kog se zna da je prošao na sjevernu obalu rijeke (tada zvane Groot), u blizini ušća, bio je [[Afrikaneri|afrikanerski]] lovac na [[slon]]ove Jacobus Coetsee [[1760]]. godine. Kasnije ekspedicije uz rijeku i njezin tok u [[18. vijek]]u vodili su afrikanerski istraživač Hendrik Hop, [[Holandija|holandski]] [[oficir]] Robert Gordon Jacob, [[Englezi|engleski]] istraživač William Paterson i [[Francuzi|francuski]] istraživač François Le Vaillant. Oni su istraživali rijeku od srednjeg toka do ušća. Gordon je nazvao u čast holandske [[kralj]]evske kuće Oranje (Orange).<ref name=brit/> Razni [[Misionarstvo|misionari]] uspostavili su svoje misije sjeverno od rijeke Oranje pri kraju [[18. vijek]]a. ''John Campbell'' iz [[london]]skog misionarskog društva istraživao je tok rijeke Hart od njezina uvira u rijeku [[Vaal]] sve do ušća u Oranje, i dalje uz Oranje do Slapova Augrabies [[1813]]. Do izvora rijeke Oranje prvi su došli francuski [[Protestantizam|protestantski]] misionari Thomas Arbousset i François Daumas [[1836]]. godine.<ref name=brit/>
 
Tokom [[19. vijek]]a rijeka Oranje bila je sjeverna granica dokle se protezala [[Britansko Carstvo|britanska]] vlast u južnoj Africi. Početkom [[1830e|1830-ih]], [[Buri]] koji se nisu htjeli pomiriti s [[Britansko Carstvo|britanskom]] vlašću u prešli su rijeku Oranje u potrazi za zemljom i slobodom, svoju ​​prvu republiku nazvali su po rijeci – [[Slobodna Država Oranje|Oranje Vrijstaat]].<ref name=brit/>
 
Tokom [[19. vijek]]a rijeka Oranje bila je sjeverna granica dokle se protezala [[Britansko Carstvo|britanska]] vlast u južnoj Africi. Početkom [[1830e|1830-ih]], [[Buri]] koji se nisu htjeli pomiriti sa [[Britansko Carstvo|britanskom]] vlašću u prešli su rijeku Oranje u potrazi za zemljom i slobodom, svoju ​​prvu republiku nazvali su po rijeci - [[Slobodna Država Oranje|Oranje Vrijstaat]]. <ref name=brit/>
{{Panoramica|Orange River Panorama.jpg|1200px|Panorama rijeke}}
 
== Izvori ==
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Orange River}}
* [http://www.orasecom.org/ ''Orange-Senqu River Commission (ORASECOM)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130727172756/http://www.orasecom.org/ |date=2013-07-27 }} {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/430934/Orange-River ''Orange'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.dwaf.gov.za/orange/ ''Information on the Orange River (South African Department of Water Affairs and Forestry)''] {{en icon}}
[[Kategorija:Rijeke Južnoafričke Republike]]
[[Kategorija:Rijeke u Africi]]
 
{{Normativna kontrola}}
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Rijeke u Južnoj Africi]]
[[af:Oranjerivier]]
[[Kategorija:Rijeke u Lesotu]]
[[ar:نهر اورانج]]
[[Kategorija:Rijeke u Namibiji]]
[[be:Рака Аранжавая]]
[[Kategorija:Atlantski sliv]]
[[be-x-old:Аранжавая]]
[[bg:Оранжева река]]
[[bo:ཨོ་ལན་ཀི་གཙང་པོ།]]
[[ca:Riu Orange]]
[[cs:Orange (řeka)]]
[[cy:Afon Oren]]
[[da:Oranje (flod)]]
[[de:Oranje (Fluss)]]
[[en:Orange River]]
[[eo:Oranĝo (rivero)]]
[[es:Río Orange]]
[[et:Oranje jõgi]]
[[eu:Orange ibaia]]
[[fi:Oranjejoki]]
[[fr:Orange (fleuve)]]
[[fy:Oranjerivier]]
[[gl:Río Orange]]
[[he:אורנג' (נהר)]]
[[hi:आरेंज नदी]]
[[hr:Oranje]]
[[hu:Oranje]]
[[id:Sungai Orange]]
[[it:Orange (fiume)]]
[[ja:オレンジ川]]
[[ka:ორანჟი]]
[[ko:오렌지 강]]
[[lt:Oranžinė upė]]
[[mk:Орање (река)]]
[[nl:Oranjerivier]]
[[no:Oranje (elv)]]
[[pl:Oranje]]
[[pt:Rio Orange]]
[[ro:Fluviul Orange]]
[[ru:Оранжевая]]
[[sr:Орање]]
[[sv:Oranjefloden]]
[[sw:Oranje (mto)]]
[[uk:Оранжева (річка)]]
[[zh:奧蘭治河]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Oranje