Doroteja Bugarska

Doroteja Vidinska
Doroteja Vidinska
Krunidba	26.10.1377.
Vladavina	8. decembar 1374. - 26. oktobar 1377.
Prethodnik	Elizabeta Pjast
Nasljednik	niko
Vladavina	26. oktobar 1377. - 23. august 1390.
Prethodnik	niko
Supružnik	Tvrtko I, kralj Bosne
Djeca	Tvrtko II, kralj Bosne ?
Dinastija	Šišman
Otac	Ivan Sracimir, car Bugarske
Majka	Ana (Slava) Vlaška
Rođenje	1355 ; Vidin ( Bugarsko carstvo )
Smrt	prije 1390. ili 23. august 1390.; Bosna
Mjesto sahrane	Mile

Doroteja Vidinska Šišman poznata kao Doroteja Bdinska , Doroslava Bugarska ( Vidinski dvor 1355 - prije 1382. ili 23. august 1390.) je bila kćerka bugarskog cara Ivana Aleksandra Sracimira Šišmana i njegove supruge Ane Slave od Vlaške . Bila je princeza Vidnske despotovine i Bugarskog carstva , te brakom kraljica Bosne kao supruga Stjepana Tvrtka I Vladislavića Kotromanića.

Porijeklo i porodica

Doroteja je rođena 1355. godine u dvorcu Vidin, tadašnjem sjedištu Vidinske kneževine.Dorotejini roditelji su bili Ana Slava Vlaška i Sracimir , car Bugarske .Pored Doroteje Ana i Sracimir su imali još dvoje djece :

Konstatina , posljednji Bugarski car i Vidinski despot
kćer nepoznatog imena umrla prije 1374. godine

Djetinstvo u Ugarskoj

Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.^[1]

Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke, ^[2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.^[1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete. ^[2]

Brak

Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine ^[3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. ^[3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.

Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža. ^[4]^[5] Smatra se da je kraljica Doroteja umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom. ^[6]^[7]

Preci

8. Stracimir, despot Krana

4. Ivan Aleksandar, car Bugarske

18. Šišman, despot Vidina

9. Keraca Petrica

19. unuka bugarskog cara Ivana Asena II

2. Ivan Stracimir, car Bugarske

20. Tihomir, vojvoda Vlaške

10. Basarab I, vojvoda Vlaške

5. Teodora Vlaška

11. Ana

1. Doroteja Vidinska

24. Tihomir, vojvoda Vlaške

12. Basarab I, vojvoda Vlaške

6. Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške

13. Ana

3. Ana (Slava) Vlaška

7. Klara Dobočka

Reference

↑ ^1,0 ^1,1 Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
↑ ^2,0 ^2,1 Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
↑ ^3,0 ^3,1 Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
↑ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
↑ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
↑ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
↑ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995

Vanjske veze

Istorijska biblioteka: Doroteja Vidinska

Titule po braku
Prethodnik: /	Kraljica Bosne 1377-1390	Nasljednik: Jelena Gruba

[Klaić-1] 1,0 ^1,1 Vjekoslav Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine

[Ančić-2] 2,0 ^2,1 Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.

[Foretić-3] 3,0 ^3,1 Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.

[Strayer-4] Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.

[5] Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.

[Draganović-6] Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine

[Imamović-7] Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]