Wikipedija

Jegulje

Jegulje (Anguilliformes) su red riba, koji se sastoji od 4 pod-redova, 19 porodica, 110 rodova i 400 vrsti. Većina jegulja su grabežljivci.

Jegulje
Američka jegulja, Anguilla rostrata
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Nadred: Elopomorpha
Red: Anguilliformes

Plosnata i prozirna larva jegulje se naziva leptocephalus.

Većina jegulja živi u plitkim vodama ili se krije na dnu oceana, nekad u rupama. Samo porodica Anguillidae dolazi živjeti u slatkovodna područja. Neke jegulje žive u dubokoj vodi (kao porodica Synaphobranchidae, koja se nalazi na 4,000 m), ili su aktivni plivači (porodica Nemichthyidae - na dubini od 500 m).

Tijelo joj je dugačko i zmijoliko. Po tijelu ima sitne ljuskice. Prema repu je tijelo spljošteno, a leđna i podrepna peraja se protežu od gotovo polovice tijela te spajaju u repnu peraju koja završava šiljasto. Koža joj je sluzava, oči malene, a u ustima ima mnogo sitnih oštrih zubića. Leđa su joj tamnozelenkasta, a trbuh srebrnast. Mužjak naraste do 50 cm, a ženka do metar i po, odnosno 5 kg težine. Zimi se jegulje zavuku u mulj i čekaju dok se voda ne zagrije.

Iz mora ulazi u slatke vode vezane sa Sredozemnim morem, Atlantskim, Indijskim i zapadnim dijelom Tihog oceana. Rijeto se desi da pokoji primjerak zaluta u Dunavski sliv.

Jegulja voli mirniju vodu i mekano dno. Po danu se drži mulja, a noću traži hranu. Hrani se crvima, raznim račićima, ribljim mrijestom i sličnim vodenim životinjicama. Proždrljiva je i grabežljiva, a rađa se u moru i umire u moru. Jegulje ulaze u rijeke gdje se zadržavaju 4 do 5 godina dok potpuno ne odrastu i započnu se spremati za rasplod. Onda polagano putuju prema moru. Zanimljivo je spomenuti da ženka jegulja nosi preko milijun komada ikre, više negoli ijedna slatkovodna riba. Jegulja putuje dalje morem do Atlantskog oceana, zapravo do Sargaškog mora (između 22 ° - 23° sjeverne širine i 40° - 65° istočne dužine). Na tom putu prestaje uzimati hranu. Jegulja se spušta na dubinu od 100 do 300 metara, gdje se mrijesti od veljače do travnja. Nakon mriješćenja jegulje ugibaju. Oplođena jaja dižu se prema površini pa se u dubini od oko 100 do 300 m izlegu ličinke u obliku plosnatih listića koji dalje idu prema površini i rastu. Morske struje ih nose prema Europi. Nakon 3 godine putovanja stižu do riječnih obala i do tada narastu do, otprilike jeguljica od 6 –8 cm. Jegulja se lovi na glistu, komadić ribe ili žabe. Dobro guta udicu zajedno s mamcem. Jegulja se najbolje lovi između svibnja i kolovoza, podveče i noću, a mamac mora ležati na dnu.

Meso je jegulje vrlo ukusno, ali masno i teško. Krv joj je otrovna, ali se kuhanjem ili pečenjem taj otrov rastvara - na temperaturi od 58 °C.

Vrste

uredi

Rod Anguilla osim već spomenute dvije vrste::

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jegulje&oldid=19508928