Muzička akademija u Zagrebu
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Nakon Drugog svjetskog rata akademija postaje visokoškolska ustanova, a od 1979. godine postaje članica zagrebačkog Sveučilišta. Polaznici akademije studiraju u dva stupnja, prvi kao preddiplomski (za Bakalaureat), koji traje četiri godine te diplomski (za magisterij) u trajanju od jedne godine[1]. Akademija je danas središnje glazbeno učilište visokih umjetničkih vrijednosti i vrhunskog nastavničkog kadra.
Povijest Muzičke akademije
urediPovijest ove ustanove počinje 1829. godine kad je osnovana trogodišnja glazbena škola u okviru tadašnjeg Musikvereina (Tonschule des Agramer Musikvereines), a polaznici su mogli učiti pjevanje i puhačke instrumente[2]. U Konzervatorij Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda (Hrvatski konzervatorij), prerasta 1916. godine. Tijekom proteklog razdoblja uvedene su nove nastavne discipline, povećan je kapacitet te se dosta radilo na usavršavanju i proširivanju studija. Nekoliko puta mijenja svoje ime, a 1921. godine postaje "Kraljevski konzervatorij", da bi već 1922. godine promijenio ime u "Kraljevska muzička akademija". U samom početku nastanka Akademije, nastava se sastojala od niže, srednje i visoke škole, a dužina studija razlikovala se ovisno o glavnom predmetu.
Do 1922. godine nastavnici na visokoj školi bili su podijeljeni na redovite, pomoćne i izvanredne učitelje, a sljedeće godine po prvi put dobiti će status profesora. Muzička akademija statutom iz 1923. godine dijeli se na pet odsjeka:
- I. za klavir i orgulje
- II. za orkestralne instrumente
- III. za solo pjevanje
- IV. za kompoziciju
- V. pedagoški, namijenjen učiteljima glazbe i zborovođama
Uredbom o glazbenim školama i kazališne umjetnosti 1940. godine Akademija dobiva status fakulteta. Time definitivno biva riješen status profesora Akademije, a nastavno osoblje podijeljeno je na redovne i izvanredne profesore.
Nakon što je završio 2. svjetski rat 1951. godine izdvaja se niža i srednja glazbena škola iz Državnog konzervatorija, te nastaje današnja Glazbena škola Vatroslava Lisinskog. Iste godine visoka škola dobiva službeni naziv "Muzička akademija u Zagrebu". Sastojala se od sedam odsjeka, a oni su bili za kompoziciju i dirigiranje, solo pjevanje, klavir i orgulje, gudačke instrumente, puhačke instrumente i harfu, historijsko-teoretski odsjek i 7. pedagoški odsjek. Osim što su se studenti na 7. odsjeku školovali za teoretsko-pedagošku struku, također su bili školovani i za nastavnike glavnih predmeta; pjevanja, klavira, orgulja i gudačkih instrumenata.
U narednom vremenu struktura akademije se s vremenom mijenjala, pa je tako u okviru Muzičke akademije 1967. godine osnovan "Muzikološki zavod", koji će postati temeljem katedre za muzikologiju. Cilj zavoda je bio prikupljanje materijala za istraživanje povijesti hrvatske glazbe, osposobljavanje novog znanstvenog kadra, te pokretanje muzikološkog zbornika. U razdoblju od 1968. do 1970. godine otvoreno je nekoliko područnih odjeljenja Muzičke akademije i to u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci i Splitu. Suradnjom katedre za muzikologiju i Filozofskim fakultetom zagrebačkog sveučilišta 1970. godine osnovan je interfakultetski studij.
Kao četverogodišnji studij 1974. godine osniva se studij gitare, a tri godine kasnije (1977.) Odjel za nastavnike glazbenog odgoja, također kao četverogodišnji studij. Iste godine dolazi do reorganizacije odjela na Akademiji i kao takva zadržala se sve do danas, gdje je nastava na akademiji organizirana u osam odjela. Jedina značajnija promjena desila se 1979. godine, kada je akademija ušla okvir zagrebačkog Sveučilišta, i time otvorila nove mogućnosti suradnje s visokim učilištima diljem Europe.
Muzičku akademiju danas sačinjava sedam odsjeka:
- I. odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe
- II. odsjek za muzikologiju
- III. odsjek za dirigiranje, udaraljke i harfu
- IV. odsjek za pjevanje
- V. odsjek za klavir, čembalo i orgulje
- VI. odsjek za gudačke instrumente i gitaru
- VII. odsjek za duhačke instrumente
- VIII. odsjek za glazbenu pedagogiju
- P.O. Rijeka - na kojem djeluju IV., V., i VI. odjesk [(studij pjevanja, klavira i gitare)]
Međunarodna suradnja
urediDne 1. listopada 2007. godine dekan donosi odluku da se na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu osnuje "Ured za međunarodnu suradnju", te za njegovu voditeljicu imenuje prof. Rosandu Zimmermann. Time je ispoštovana odredba Deklaracije o poticanju uključivanja u međunarodne programe razmjene Sveučilišta u Zagrebu.
Ured za međunarodnu suradnju potiče, organizira i provodi sve aktivnosti koje se tiču provedbe međunarodne suradnje pa između ostalog:
- Revidira i upotpunjava postojeće bilateralne ugovore.
- Analizira mogućnost i potiče sklapanje novih ugovora sa srodnim visokoškolskim ustanovama u inozemstvu.
- Informira studente i profesore o mogućnostima suradnje i razmjene.
- Administrativno, organizacijski i logistički prati provedbu ugovorene suradnje razmjene profesora, studenata, glazbenih projekata, seminara, natjecanja i slično.
Na snazi su ugovori o razmjeni i suradnji sa sljedećim visokoškolskim ustanovama:
- Universität für Musik und darstellende Kunst Graz (www.kug.ac.at)
- Universität für Musik und darstellende Kunst Wien ( www.mdw.ac.at)
- Akademija za glasbo Ljubljana (www.ag.uni-lj.si)
- Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (www.mas.unsa.ba)
- Akademija Franz Liszt u Budimpešti (http://www.lisztakademia.hu/)
- Hochschule für Musik Franz Liszt Weimar (http://www.hfm-weimar.de/)
- College of Fine Arts – Indiana University of Pennsylvania
Muzička akademija Sveučilšta u Zagrebu također je aktivan član jedine udruge koja okuplja visokoškolske glazbene ustanove u Europi, međunarodne asocijacije AEC (Association Européenne des Conservatoires)[3].
Uprava
uredi- Dekan
- red. prof. Mladen Janjanin
- Prodekanica za nastavu
- red. prof. Marina Novak
- Prodekan za umjetnost i upravljanje
- red. prof. Dragan Sremec
- Prodekan za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju
- red. prof. Dalibor Cikojević
Nova zgrada Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu
urediPotpisivanjem ugovora 16. lipnja 2009. godine, vrijednim 100 milijuna kuna, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu mogla bi po prvi puta nakon 90 godina biti smještena u svoj prostor. Grad Zagreb je Muzičkoj akademiji zgradu Ferimport dodijelio na stogodišnje korištenje, a završetak radova očekuje se 2011. godine. Projekt izgradnje napravio je arhitekt Milan Šosterić. Zgrada će imati dvije etaže, podrum, prizemlje i sedam katova, a u njoj bit će smješteni svi odsjeci Akademije, Dekanat, knjižnica, vježbaonice, kabineti, te dvije koncertne dvorane.
Izvori
uredi- ↑ Step.hr - Muzička akademija Arhivirano 2010-01-04 na Wayback Machine-u
- ↑ Muza.hr - Povijest Muzičke akademije Arhivirano 2008-10-20 na Wayback Machine-u
- ↑ Aecinfo.org - Članovi AEC-a[mrtav link]
Vanjske veze
uredi- Službene stranice Muzičke akademije
- Intervju s dekanom Muzičke akademije zagrebačkog Sveučilišta Mladenom Janjaninom
45°48′44″N 15°58′19″E / 45.8123423572581°N 15.9719485044479°E