Prirodni sateliti

Zajednička imenica mjesec se koristi u smislu značenja pojma prirodni satelit drugih planeta. Postoji najmanje 140 mjeseca unutar našeg Sunčevog sistema, a vjerovatno i mnogi drugi koji orbitiraju oko planeta u drugim solarnim sistemima. Obično veći gasoviti giganti imaju obimne sisteme mjeseca. Merkur i Venera nemaju nikakvih mjeseca, Zemlja ima jedan svoj veliki Mjesec, Mars ima dva mala mjeseca (Phobos i Deimos), i Pluton malog pratioca koji se zove Haron (pa se ponekad zajedno smatraju dvostrukom planetom).

Porijeklo

Za mnoge mjesece se pretpostavlja da su nastali iz iste oblasti protoplanetarnog diska koja se sažimala i koja je stvorila njegovo primarno tijelo. Ipak, postoje mnogi izuzeci i varijacije u ovom standardnom modelu nastajanja mjeseca koji su trenutno poznati ili se teoretišu. Za neke se mjesece misli da su zarobljeni strani objekti, fragmenti ili veći mjeseci raštrkani kao posljedica velikih udara (kometa), ili (kao u slučaju sa Zemljinim Mjesecom) dio planete čije je dijelove izbacio u njenu orbitu veliki udar. Budući da je većina mjeseca poznata samo na osnovu nekoliko dalekih opservacija preko proba i teleskopa, mnoge teorije o njima su još nepouzdane.

Fizikalne karakteristike

Mnogi mjeseci u Sunčevom sistemu su plimski povezani sa svojim primarnim tijelima, a izuzetak je Saturnov mjesec Hiperion, koji rotira haotično zbog raznih vanjskih uticaja. Nijedan poznati mjesec nema sopstveni mjesec, jer plimski efekti njihovih primarnih tijela stvaraju nestabilne orbite oko njih. Ipak, neki mjeseci imaju pratioce u svojim Lagrangeovim tačkama (npr. Saturnovi mjeseci Tetida i Diona).

Nedavno otkriće Idinog mjeseca Daktila potvrđuje da i neki asteroidi također imaju mjesece. Neki od njih, kao što je 90 Antiopa, su dvostruki asteroidi s komponentama iste veličine.

Mjeseci u Sunčevom sistemu

Najveći mjeseci u Sunčevom sistemu (veći od 3000 km) su Zemljin Mjesec, Jupiterovi Galilejanski mjeseci Io, Europa, Ganimed i Kalisto, Saturnov mjesec Titan, te Neptunov zarobljeni mjesec Triton.

Evo i komparativne tabele u kojoj su mjeseci u našem Sunčevom sistemu klasificirani prema dijametru, što uključuje i kolonu za neke poznate asteroide, planete i objekte iz Kuiperovog pojasa.

Dijametar(km)	Zemlja	Mars	Jupiter	Saturn	Uran	Neptun	Pluton	Drugi objekti
5000-6000			Ganimed	Titan
4000-5000			Kalisto					Merkur
3000-4000	Mjesec		Io Europa
2000-3000						Triton		Pluton
1000-2000				Rea Japet Diona Tetida	Titanija Oberon Umbriel Ariel			90377 Sedna 90482 Ork 50000 Kvaoar 20000 Varuna 28978 Iksion
100-1000			Himalija Amalteja	Enkelad Mimas Hiperion Feba Jan Epimetej Prometej	Miranda Sikoraks Pak Portija	Protej Nereida Larisa Galateja Despina	Haron	1 Karera 2 Palada 3 Junona 4 Vesta (i mnogi drugi)
50-100			Teba Elara Pasifaja	Pandora	Kaliban Julija Belinda Kresida Rozalinda Dezdemona Bjanka	Talasa Najada S/2002 N 4		(previše ih za listu)
10-50		Fobos Demos	Karma Metida Sinopa Lisiteja Ananka Leda Adrasteja	Sijarnak Atlas Helena Albioriks Telesto Pan Palijak Kalipso Imir Kivijuk Tarvos Idžirak Polideuk	Ofelija Kordelija Setebos Prospero Stefano S/1986 U 10 S/2001 U 2 S/2001 U 3 S/2003 U 3 Trinkulo S/2003 U 1 S/2003 U 2	S/2002 N1 S/2002 N 2 S/2002 N 3 S/2003 N 1		(previše ih za listu)
manje od 10	Kruitne¹		najmanje 47, vidi Jupiterovi prirodni sateliti zbog liste.	Erijapo Narvi Skati Mundilfari Sutungr Trimr Palena (S/2004 S 2) Metona (S/2004 S 1) S/2004 S 3 S/2005 S 1				(previše ih za listu)

¹ Debatabilno je da li je Kruitne ustvari pravi mjesec; a ovdje je stavljen usporedbe radi.

Dodatno mjesecima raznih planeta postoji i oko 30 poznatih asteroidnih mjeseca, tj. asteroida koji orbitiraju oko drugih asteroida.

Prirodni sateliti

Sadržaj

Porijeklo

Fizikalne karakteristike

Mjeseci u Sunčevom sistemu

Povezano

Vanjske veze