Strumica

Strumica
Струмица
Strumica; Струмица
Osnovni podaci
Država	Severna Makedonija
Opština	Strumica
Stanovništvo
Stanovništvo (2002)	35 311
Geografija
Koordinate	41°26′18″N 22°38′00″E / 41.4383°N 22.6333°E
Nadmorska visina	256 m
	Strumica Strumica (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod	2400
Pozivni broj	034
Registarska oznaka	SR

Strumica (makedonski: Струмица, grčki: Στρούμιτσα ili Στρώμνιτσα, turski: Ustrumca) je grad na jugoistoku Republike Makedonije od 35 311 stanovnika. ^[1], blizu graničnog prijelaza s Bugarskom (Novo Selo - Petrič).

Koordinate: 41° 26′ 18" SGŠ, 22° 37′ 60" IGD

Strumica je administrativno sjedište istoimene Opštine Strumice od 54 676 stanovnika. ^[1] Grad nosi ime po rijeci Strumici, koja teče kroz njega.

Porijeklo imena

Naselje se prvi put spominje u spisima iz 2. st. pne. pod grčkim imenom Astraîon^[2]. U rimsko je doba poznato po nazivu Tiveriopolis.

Današnje ime Strumica slavenskog je porijekla. Grčko ime Στρωμνιτσα (Stromnitsa) koristilo se za bizantinske uprave, dok se za Otomanskog carstva naselje zvalo Ustrumca.

Historija

Ostatci rimskih termi u Banskom

Strumica 1928. godine

Strumica je u 9. st. potpala pod vlast Prvog bugarskog carstva, a nakon toga dio je Samuilove države koja je trajala do 1014 godine, sve do Bitke na Belasici, kad je Samuilo pobjeđen, te je od tad ponovno je pod vlašću Bizanta.

Strumicu su 1395 zauzele otomanske vojske, pod čijom je vlašću ostala sve do Balkanskih ratova.

Po defterima Otomanskog carstva iz 1873 godine Strumica je imala 2 400 domaćinstava, od toga 3 300 muslimanskih i 3 120 slavenskih kršćana.^[3]

U Strumici je 1895 jedan od historijskih vođa VMRO-a Hristo Tatarčev osnovao revolucionarni odbor VMRO.

Strumica je 1897 godine došla pod upravu novoosnovane Bugarske pravoslavne crkve - Bugarskog Egzarhata.

Popis stanovništva napravljen nakon tri godine, pokazao je uspješnost djelovanja Egzarhata, jer se stanovništvo izjasnilo ovako: 6 100 Makedonaca, 3 100 Turaka i 700 Židova.^[4]

Za vrijeme Prvog balkanskog rata grad je oslobođen od Turaka i slijedećih šest godina bio je u sastavu Bugarske.

Nakon poraza Bugarske u Prvom svjetskom ratu, i potpisivanja Mirovnog ugovora iz Neuillya 1919, Bugarska je bila prisiljena ustupiti Strumicu (i okolicu) novoosnovanoj Kraljevini SHS kasnijoj Jugoslaviji.

Bugari su okupirali Strumicu i za Drugog svjetskog rata.

Strumicu su oslobodili partizanskih 1944., nakon toga je u sastavu Jugoslavije sve do 1991 kada postaje dijelom novoosnovane Republike Makedonije.

Današnja Strumica je jedan od najznačajnijih makedonskih gradova.

Manastir Sv. Bogorodice Veljuse

Gradske znamenitosti

Manastir sv. Bogorodice Veljuse (osnovan 1080.)
Crkva Sv.Leontija u selu Vodača
Džamija Orta
Crkva četrdeset svetih mučenika iz Sebasteje
Carevi kuli (Strumičko Kale)
Strumin grob kod sela Banica
Rimsko terme iz sela Bansko iz 3 st. - 4. st.
Gradište (Bansko) -ostatci utvrde

Sjeverni toranj na lokalitetu Carevi kuli

Strumin grob

Privreda

Strumica je centar bogatog poljoprivrednog kraja.

U gradu je razvijena industrija, rade dvije tekstilne tvornice (dd Edinstvo i dd Geras Cunev) tvornica sanitarne keramike Sankeram, Vinarija, pored grada je rudnik kalcij karbonata.

U Strumici se nalazi Mlekara Zdravje Radovo.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2002. njihov nacionalni sastav bio je slijedeći.

Nacionalnost	Ukupno
Makedonci	32 075
Turci	2 642
Romi	130
Ostali	307

Poznati sugrađani

Ksente Bogoev (1919–2008), makedonski i jugoslavenski ekonomist i političar
Dušan Džamonja (1928–2009), hrvatski kipar
Goran Trenchovski, makedonski redatelj i pisac
Goran Pandev (* 1983), makedonski nogometaš
Baba Vanga (1911–1996), bugarska proročica
Boris Trajkovski (1956–2004), bivši (poginuo) makedonski predsjednik
Vasil Ringov, poznati fudbaler

Gradovi prijatelji

Island Reykjavík

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Makedonski popis stanovništva iz 2002. (PDF)
↑ Branigan, Keith (1992). Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500. Adolf M. Hakkert. ISBN 9025609856. . Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"
↑ „Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, стр.186-187.
↑ Васил Кънчов. „Macedonia. Ethnography and statistics“. Sofia, 1900.

Vanjske veze

[popis-1] 1,0 ^1,1 Makedonski popis stanovništva iz 2002. (PDF)

[2] Branigan, Keith (1992). Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500. Adolf M. Hakkert. ISBN 9025609856. . Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"

[3] „Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, стр.186-187.

[4] Васил Кънчов. „Macedonia. Ethnography and statistics“. Sofia, 1900.

[1]

[2]

[3]

[4]