Černigiv
Černigiv
Чернігів | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 51°30′N 31°18′E / 51.500°N 31.300°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Oblast | Černigivska oblast | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Oleksandr Sokolov | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 79 km2 | ||
| Visina | 136 m | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 299.500 | ||
| - Gustoća | 3,740 stan./km2 (2001.) | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 33000-33499 | ||
| Pozivni broj | +380-362 | ||
| Gradovi prijatelji | |||
| Službene stranice www.chernigiv-rada.gov.ua | |||
| Karta | |||
  Černigiv | |||
Černigiv (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов, njemački Tschernihiw, poljski: Czernihów, bjeloruski: Чарнігаў) je grad u sjevernoj Ukrajini središte Černigivske oblasti. Černigiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černigiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.
Grad Černigiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.
Na prostorima grada Černigiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.
U očuvanim povijesnim zapisima, Černigiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černigiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černigiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.
Grad Černigiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černigivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černigiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černigovska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černigiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.
U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černigivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.
Ukrajinski intelektualci novonastale Černigivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černigiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.
Černigiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice sa Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.
Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,[1] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.
- Anatolij Ribakov, ruski pisac
-
Crkva iz 1201. godine -
Katedrala iz 1030. godine -
Eletski manastir -
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Chernihiv |