Cetinski sabor
Cetinski sabor koji počinje u prosincu 1526. godine poslije poraza vojske ugarskog plemstva u bitci na Mohačkom polju 1526. god. i smrti Ugarsko-Hrvatskog kralja Ludovika II. je sabor na kojemu su se birao novi kralj Hrvatske . Na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
- Andrija Tuškanić
- Ivan Karlović
- Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"
- Juraj Frankopan
- Vuk Frankopan
- Stjepan Blagajski
Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.