Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija | |
|---|---|
 Zastava  Grb | |
 | |
| Sjedište | Krapina |
| Uprava | |
| • Župan | Željko Kolar (SDP) |
| Površina | |
| • Ukupno | 1.229 km² |
| Stanovništvo (2021.) | 120.702 |
| • Gustina | 98/km² |
Krapinsko-zagorska županija je županija koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Ime joj dolazi od regije zvane Hrvatsko zagorje kojeg djelomično pokriva, te Krapine koja predstavlja njeno sjedište.
Krapinsko-zagorska županija je podijeljena na 7 gradova i 25 općina.
- Gradovi:
- Općine:
- Općina Bedekovčina
- Općina Budinščina
- Općina Desinić
- Općina Đurmanec
- Općina Gornja Stubica
- Općina Hrašćina
- Općina Hum na Sutli
- Općina Jesenje
- Općina Konjščina
- Općina Kraljevec na Sutli
- Općina Krapinske Toplice
- Općina Kumrovec
- Općina Lobor
- Općina Mače
- Općina Marija Bistrica
- Općina Mihovljan
- Općina Novi Golubovec
- Općina Petrovsko
- Općina Radoboj
- Općina Stubičke Toplice
- Općina Sveti Križ Začretje
- Općina Tuhelj
- Općina Veliko Trgovišće
- Općina Zagorska Sela
- Općina Zlatar-Bistrica
Prema popisu stanovništva 2021. godine na području Krapinsko-zagorske županije živjelo je 120.702 stanovnika, što iznosi 3,1% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 97.9 %, Slovenci 0.3 %, Srbi 0.1 % i drugi.
Na području Krapinsko-zagorske županije prevladavaju naselja seoskih obilježja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prijelaznog urbano-seoskog karaktera.
Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se s prirodnom regijom Donje Zagorje.
Županija Krapinsko-zagorska graniči :
- na sjeveru s Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
- na zapadu s Republikom Slovenijom
- na jugu s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
- na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km²), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km² iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km²) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.
Kroz županiju prolazi autocesta A2 Zagreb–Macelj, dio europske ceste E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Europe.
Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.
- Temperatura zraka
Najveće temperature koje prelaze 30 °C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u siječnju (–20,5 °C), veljači (–22 °C), ožujku (–15,5 °C) i prosincu (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu siječnju, veljači i prosincu.
- Padaline
Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku.
- Magla
Magla se pojavljuje tijekom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim razdobljima dana, u zimskom razdoblju tijekom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju rujan, listopad, studeni i prosinac. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).
- Vjetar
U Zagorju se strujanje vjetrova modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.
Dani Ksavera Šandora Gjalskog - http://www.danigjalskog.com/
