Academia.eduAcademia.edu

БИЗМАРК ОДБРАНИО КОСОВО И МЕТОХИЈУ!

2023, Вести

Данас се навршава 145 година од завршетка чувеног Берлинског конгреса, састанка шест великих сила тога доба у Европи: Немачке, Аустроугарске, Француске, Велике Британије, Италије, Русије и тадашњег Османског царства.

SVEDO^ANSTVA Strana 6. VESTI x ^etvrtak, 13. jul 2023. NAVR[ILO NAVR[ILO SE SE 145 145 GODINA GODINA OD OD ZAVR[ETKA ZAVR[ETKA BERLINSKOG BERLINSKOG KONGRESA KONGRESA ISTORIJSKE ODLUKE: ODLUKE: ISTORIJSKE Berlinski kongres kongres Berlinski (Bizmark napred napred uu (Bizmark sredini) ovekove~io ovekove~io sredini) slikar Anton Anton fon fon slikar Verner Verner Bizmark odbranio Kosovo i Metohiju! xx Nema~ki Nema~ki kancelar kancelar se se usprotivio usprotivio zahtevu zahtevu Albanske Albanske lige lige koja koja je je tra`ila tra`ila delove delove Kosova Kosova ii Stare Stare Srbije Srbije Znamenita loza D anas se navr{ava 145 godina od zavr{etka ~uvenog Berlinskog kongresa, sastanka {est veliHayi Nenad Jovanovi} podse}a da pokih sila toga doba u Evropi: Nerodica Fon Bizmark poti~e iz regije ma~ke, Austrougarske, Francuske, Altmark u dana{woj nema~koj saveznoj Velike Britanije, Italije, Rusije dr`avi Saksonija-Anhalt. i tada{weg Osmanskog carstva. - Pripadali su pruskom plemstvu, koje Kongres odr`an od 13. juna do 13. se redovno, ili gotovo uvek, sticalo na jula 1878. godine pod predsednibojnom poqu. Kao najstariji pozna{tvom Ota fon ti predak i rodona~elnik svih Bizmarka, sazvan fon Bizmarka, koji su izrasli u je radi revizije vrlo razgranat rod sa vi{e grana, San-Stefanskog uzima se Herebord fon Bizmark mira kojim je za(umro 1280.), gradona~elnik [tenvr{en Rusko-turdala i stare{ina kroja~kog esnaski rat i kojim je fa. Poticao je iz obli`weg gradibilo predvi|eno }a Bizmarka, po kojem je nosio i da Srbija, Crna prezime, tj. plemi}ki predikat. On Gora i Rumunija je bio netitulisani plemi} ili dobiju dr`avnu junker, ali su wegovi unuci, ve}, nezavisnost. nosili vite{ku titulu, koja je i Usled me|unaroddaqe bila u korpusu ni`eg plemPOMOGAO SRBIJI: nog pritiska Rustva, ali, ipak, titulisanog. PriOto fon Bizmark sija je morala da padnici ove znamenite loze, u nepopusti i San-Stefanski koliko grana, poneli su i visoke aristokratske mirovni ugovor je ponititule grofova, kne`eva, pa i vojvoda. Dana{wa {ten, a pregovori o teriglava porodice, naslednik titula Ota fon Bitorijalnom ure|ewu Balzmarka je wegov ~ukununuk knez Karl-Edvard Oto kana su krenuli iz po~etVolfgang Yejmi Andres fon Bizmark-[onhauzen ka. U pregovorima su u~eotkriva na{ sastvovali samo delegati govornik. velikih sila, dok su predstavnici malih zeHayi Nenad maqa dobili pravo da M. Jovanovi} pismenim putem iznesu zahteve svojih vlada. Srbiju je u Berlinu predstavqao wen ministar spoqnih poslova, biv{i namesnik, Jovan Risti}. \akon Hayi Nenad M. Jovanovi}, sekretar Centra za istra`ivawe pravoslavnog monarhizma i jedan od na{ih pripali Austriji, a Kosovo i najpriznatijih eksperata Metohija bi, verovatno, ve} tada, za heraldiku isti~e da se trajno pripali Albancima. MeOto fon Bizmark direkt|utim, Bizmark se tada usprotino usprotivio zahtevu Alvio zahtevu Albanske lige koja je banske lige da se Srbiji tra`ila delove Kosova i Stare oduzme deo Kosova i Stare Srbije - nagla{ava Jovanovi}. Srbije, a dana{we Severne Za Ota fon Bizmarka se vezuju Makedonije! - U ovih, gotovo osam ve- GVOZDENI KANCELAR: i neke urbane legende. Po jednoj, kova postojawa porodice Bizmark je ujedinio posledwa re~, u samrtnom ropcu, bila mu je: "Srbija"! Prema Bizmark naslagano je iskuNema~ku drugoj, javno je izjavqivao: "Mi stvo poziva na prestanak rata, naoru`avawa i povratka za prego- i Srbi bismo pokorili Evropu." - Ukoliko bismo se strogo dr`ali ~ivara~ki sto. Isto je u~inio i Oto fon Bizmark, ujediniteq Nema~ke kada je sa- wenica, onda je najta~nije re}i da je zvao Berlinski kongres kako bi se preu- Oto fon Bizmark smatrao balkanske Slovene za "hroni~ne redili odnosi u tadai nasilne pobuweni{woj Evropi - isti~e ke". Ali nesumwivo je ovaj heraldi~ar i podda je na vreme upozose}a da je Srbija 3. rio Austriju da se ne marta "stidqivo" I savremena istorija je spojiupu{ta u aneksiju proslavila 145 godila Srbiju sa ~uvenom nema~kom Bosne jer }e iz tana od potpisivawa plemi}kom porodicom. kvog poteza nastati San-Stefanskog mi- Rule fon Bizmark, "na{" Bihaos koji }e zahvara kojim je Turska zmark je do{ao u Srbiju 1999. u totiti mnogo vi{e bila prinu|ena da ku NATO bombardovawa. Stigao je od malenog "evropSrbiji prizna neza- kako bi doneo pomo} na{em narodu, skog }o{eta" zvavisnost, koja je poa ostao je ovde za stalno. Sa suprunog Balkan. Daleko tom potvr|ena i na gom Desankom `ivi u Subotici i vipre Prvog svetBerlin{e mu se svi|a neskog rata, 1888. goskom kongo u rodnoj Nema~dine je rekao: gresu.. koj! On }e, kao i ''Jednog dana }e Berlinwegov predak, siveliki evropski ski kongres gurno ponoviti javno da je Kosovo srprat nastati zbog je, isti~e sko, a Srbija, preneke proklete na{ sagodivna zemqa qubabudala{tine na vornik, znih i toplih qudi, Balkanu''. Takomnogo znaali i nezavisna dr|e, nesporna ~i~ajniji do`ava, koja ne zasluwenica je da se ga|aj za Sr`uje pritiske i tretwegova politibe. man otira~a pred vra- ka zasnivala na - Oto tima EU - ka`e Hayi principu da fon Bibalkanske nazmark, prvi OSTAO POSLE BOMBARDOVAWA: Nenad Jovanovi}. Rule fon Bizmark rode treba kancelar i ostaviti na miru da sami re{avaju tvorac ujesvoje probleme. Upravo to na{ narod i diwene Nema~ke je rezultatima Berlinskog kongresa nemerqivo zadu`io Srbiju na{a zemqa tra`e sve ove godine i vekove - nagla{ava Hayi Nenad Jovanoi Crnu Goru. Bez wega ne bismo, mo`da, \. BAROVI] vi}. ni dobili nezavisnost od Turske ili bi Subotica dra`a od Nema~ke