Sport psychologist and psychodiagnostic in sport

SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU Mr. sc. Renata Barić, sportski psiholog Sport je danas mnogo više od igre. Bez obzira o razini sporta, sve je veći pritisak javnosti za postizanjem uspjeha i sve je prisutniji imperativ rezultata. Stoga je sve češća dilema kako povećati šanse za uspjeh i kako omogućiti trenerima i sportašima maksimalnu realizaciju svih potencijala. U tradicionalnom pristupu radu sa sportašima najveća je važnost pridavana fizičkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima pojedinca uz manji naglasak na psihološke faktore. U vrhunskom sportu danas, zbog napredne tehnologije i metodologije trenažnog procesa, mnogi sportaši razvijaju svoje motoričke potencijale, tehnička i taktička znanja do maksimuma, tu gotovo da i nema razlika. Međutim, opet postoje uspješni i manje uspješni. Što je to što čini razliku? Istraživanja pokazuju, a sportska praksa potvrđuje da su psihološke vještine faktor o kojem u najvećoj mjeri ovisi hoće li sportaš ostvariti i iskoristiti svoje potencijale; ključne su za razlikovanje pojedinca izvanrednog sportskog talenta koji je postao vrhunski sportaš od onog također izvanredno talentiranog koji je ostao nezamijećen u svijetu sporta. Profesionalan pristup razvoju sportske karijere talentiranog sportaša/sportašice treba uključivati odgovorno planiranje i rad na svim faktorima koji pridonose sportskom uspjehu koji je rezultat kvalitetne, stručno kreirane sveobuhvatne pripreme. Vrhunski rezultat ne dozvoljava improvizacije, a kontinuitet dobrih rezultata postižu oni koji rade planski i prate suvremene trendove. Pokušava se identificirati i kontrolirati sve što može, na bilo koji način, utjecati na sportaša, a time i na njegov/njezin rezultat. Psihološke vještine koje se unaprjeđuju u sklopu psihološke pripreme zasigurno su jedan od ključnih faktora. Psihološka priprema povezana je sa svim ostalim aspektima sportske pripreme i omogućava sportašu maksimalizaciju njegove fizičke, tehničke i taktičke pripremljenosti. Ona može biti presudni dobitak za ostvarenje vrhunskog rezultata jer pridonosi kvalitetnijem ispoljavanju sportaševih sposobnosti u pravom trenutku. Uloga sportskog psihologa Danas, osobito u vrhunskom sportu, sportski psiholog postao je neizbježan dio tima koji se brine o sportašu ili ekipi. U Hrvatskoj, međutim, takva je praksa u većoj mjeri sporadična, nego što je pravilo. Više je razloga za takvo stanje. Jedan je nedovoljna promocija sportske psihologije kao i nedostatak sportskih psihologa u nas, ali i nedostatak financijskih sredstava za takvu uslugu. Međutim, vrlo značajan razlog je i nedovoljno prepoznata uloga psihologije u sportu i svojevrstan otpor sportskih kadrova, ali i sportaša prema radu sa sportskim psihologom. Često je takav unaprijed negativan stav rezultat predrasude da rad sa psihologom podrazumijeva 'psihičku bolest’, a praćen je i strahom od etiketiranja. Tome pridonosi i nedovoljna upoznatost sa uslugama sportskih psihologa i dobicima od uključivanja psihologa u program cjelokupne sportske pripreme, kako za trenera, tako i za sportaše. Čime se bave sportski psiholozi? Četiri su osnovna područja njihova djelovanja: istražavanja – usmjerena na proučavanje ponašanja sportaša i trenera u različitim sportskim situacijama radi utvrđivanja zakonitosti i modela ponašanja, kako bi se takva moglo bolje razumjeti, predvidjeti i definirati strategije kojima se na njih može djelovati; psihodijagnostika – podrazumijeva proces utvrđivanja razine razvijenosti pojedinih psiholoških karakteristika sportaša, te mogući obrazac reagiranja u pojedinim situacijama; psihološka priprema – usmjerena je na kontinuirano praćenje i intervencije u području psiholoških vještina, kao što su pažnja, koncentracija, anksioznost, stres, motivacija, povećanje samopouzdanja, procesi učenja, unaprijeđenje komunikacijskih procesa, analiza i jačanje grupne kohezivnosti itd.; edukacija – podrazumijeva edukaciju o različitim temema iz područja psihologije sporta, a provodi se na razini fakulteta, trenerskih tečaja i seminara, te radionica za sportaše i trenere, organiziranih za potrebe pojedinog kluba ili sportskog saveza. Psihodijagnostika u sportu Svaka psihološka intervencija temelji se na dijagnostičkim podacima. Psihodijagnostika u sportu predstavlja skup psihologijskih metoda i postupaka koji omogućuju procjenu karakteristika pojedinca ili ekipe; temelj je planiranja, realizacije i praćenja psihološke pripreme, a može služiti i za analizu aktualnog stanja u ekipi, te kao dodatna informacija treneru kako raditi sa sportašem ili donositi važne odluke. Psihodijagnostičku obradu sportaša ili ekipe može inicirati trener, uprava kluba, roditelji, ali i sam sportaš. Pristup i rad sportskih psihologa može se razlikovati. Općenito, psihodijagnostika u sportu obuhvaća: primjenu psihologijskih testova i upitnika (procjena: motivacijske strukture; suočavanja sa stresom; procjena osobina ličnosti, samopouzdanja, emocionalne kontrole; kognitivnih sposobnosti, pažnje, koncentracije itd., procjena trenerova rukovođenja i dr.); intervju sa sportašem/sportašima; intervju s trenerom ili članovima stručnog stožera koji brinu o sportašima (radi dobivanja specifičnih uvida u problem i specificiranje očekivanja te svrhe i ciljeva psihodijagnostičke obrade); situacijsko praćenje ponašanja pojedinca ili ekipe na treningu ili natjecanju (opažanje psihološke strukture ekipe ili reakcija pojedinog sportaša na nastupu. Obuhvaća bilježenje ponašanja i reakcija koji odražavaju razinu aktualne psihološke pripremljenosti, te procjenu faktora koji doprinose pobjedi/porazu, praćenje pozitivnih i negativnih karakteristika igre, te dominantnih komunikacijskih obrazaca na terenu); analizu grupne dinamike (procjena timske kohezivnosti, funkcionalne i emocionalne povezanosti igrača u ekipi te socijalne uklopljenosti pojedinaca; procjena motivacijske klime, zadovoljstva skupinom i identifikacija rizičnih faktora koji mogu narušiti suradnju i timsku učinkovitost). Konačni ishod psihodijagnostičke obrade je mišljenje psihologa koje se dobiva u obliku pismenog izvještaja. Ako se radi sa sportskom ekipom, radi se i izvještaj o ekipi koji sadrži i integrativnu analizu grupne kohezivnosti, motivacijske klime, temeljnih komunikacijskih obrazaca u ekipi i analizu trenerova rukovodećeg ponašanja te posljedica toga na odnose u ekipi i ponašanje sportaša. Izvještaj sadrži sažeti opis sportaševih karakteristika, navode se potencijali, kao i rizici. U okviru ovog segmenta identificira se problem, njegove posljedice i faktori koji na njega djeluju. Psiholog interpretira dobivene rezultate korisniku, te upućuje na eventualne indikacije za daljnji rad sportašem u okviru programa cjelokupne psihološke pripreme. Drugim riječima, po potrebi se preporučuje tretman, definira njegova hitnost, naznačavaju se opći ciljevi koji se kasnije planiraju i razrađuju u suradnji sa sportašem/ekipom u okviru plana psihološke pripreme. Sastavni dio izvještaja jesu opće preporuke za rad sa sportašima/ekipom. Predstavljaju važan izvor informacija trenerima za unaprjeđenje i razvijanje potencijala sportaša /ekipe, za odabir prikladnih metoda i postupaka rada s ciljem da se spriječe i smanje potencijalni negativni utjecaji, za unaprjeđenje komunikacije sa sportašima i učinkovitije rješavanje konflikata. Dodatna korist od tih informacija jest i pomoć u procjeni i prepoznavanju liderskih potencijala kod sportaša, pomoć sportašu i treneru u procesu planiranja sportaševe karijere, a ti podaci mogu poslužiti treneru i kao okvir za evaluaciju njegova vlastitog rada. Sve dobivene informacije o sportašu nužno je koristiti odgovorno, u skladu s Etičkim kodeksom psihološke struke. Osim toga, psihološku djelatnost u bilo kom, pa tako i u ovom segmentu, smije provoditi jedino za to stručna i kvalificirana osoba – psiholog. Sve su informacije strogo povjerljive i mogu se koristiti jedino u svrhu unaprjeđenja rada sa sportašem, a radi sportaševe dobrobiti. Rad sa sportskim psihologom, kažu oni koji tu uslugu koriste, velik je dobitak za sportaša. Njihovi rezultati to i potvrđuju. Najslabija karika uvijek je ona na kojoj se radi najmanje. Na žalost, često je to upravo psihološka priprema. A osim što psihološka priprema podržava učinkovitije i kvalitetnije upravljanje sportskom formom, ona istodobno i povećava vjerojatnost da sport ostane prije svega ugodno, poželjno, pozitivno, te korisno iskustvo.