SADRAJ

1. ZADATAK........................................................................................................................1 2. UVOD................................................................................................................................2 3. OSNOVE ASINKRONIH MOTORA............................................................................3

3.1.OSNOVE RADA ASINKRONIH MOTORA..........................................4

3.2. OSNOVNI DIJELOVI ASINKRONIH MOTORA.........................................5

3.3. POKRETANJE ASINKRONOG MOTORA..6

4. NATPISNA PLOICA ASINKRONOG MOTORA..............................................7

4.1. FUNKCIJA NATPISNE PLOICE...7

5. ZATITA ASINKRONIH MOTORA..8 6. NAMOT ASINKRONOG MOTORA I POSTUPAK ISPITIVANJA..9

6.1. ZAMJENA LEAJEVA..10

7. TO RADIM,KAKO RADIM I ZATO RADIM..11 8. SPECIFIKACIJA POTREBNOG ALATA I PRIBORA.12 9. ZAKLJUAK 10. POPIS LITERATURE

Zavrni rad iz predmeta: Elektrini strojevi

Tema:

ISPITIVANJE MOTORA I ZAMJENA LEAJEVA

Mentor: . .K. GODINA 2011./12. Ispitni rok: ljetni

Uenik: xxxxxx Sektor: Elektrotehnika i raunalstvo zanimanje: elektromehaniar

2.Uvod

Asinkroni motori su ureaji koji pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku. Oni su najraireniji elektrini strojevi. Asinkroni strojevi su dobro zatieni od vanjskih utjecaja, i vrlo su pouzdani. Koriste se najee od motora najmanjih snaga do najveih, reda 60-ak MW, a ponekad i kao generatori, najee se izvode trofazno, a samo kod manjih snaga jednofazno. Brzina vrtnje rotora asinkronog stroja je razliita je od brzine vrtnje okretnog polja u rasporu pa od tuda dolazi i naziv asinkroni motor. Moemo spomenuti da je asinkroni motor otkrio Nikola Tesla.

Slika 1- vanjski izgled trofaznog asinkronog motora.

3.Osnove asinkronih motora

Asinkroni motori dijele se na a) bezkolektorskei b) kolektorske. Bezkolektorski asinkroni motori nali su iroku primjenu uglavnom kao motori dok su kolektorski asinkroni strojevi specijalan tip strojeva,koji imaju ogranienu oblast primjene. Osnovni tip asinkronog stroja je asinkroni trofazni motor u dvije glavne izvedbe a) kolutni motor ( motor s faznim rotorom ) i b) kavezni motor ( motor s kratkospojenom kotvom ). Njihova jednostavnost,jeftinoa, visoka korisnost i velika sigurnost, u radu brzo su im pribavili ope priznanje i utjecali na njihovu iroku primjenu u nizu oblasti,koje su se do tada koristile istosmjernom strujom. Nedostaci asinkronog stroja su: a) takav stroj treba induktivnu struju magnetiziranja,usred ega se pogorava cos fi mree; b) slabo zadovoljavaju regulacijske karakteristike, naroito pri kontinuiranom reguliranju brzine vrtnje u irokim granicama, i c) loe karakteristike pokretanja najekonominijeg kaveznog motora. Nastojanja da se te tekoe savladaju postigla su tek djelomian uspjeh.U pogledu cos asinkroni motor ustupa predanost sinkronom motoru, a u pogledu regulacijskih karakteristika istosmjernim motorima. U oblasti nereguliranih pogona relativno male snage, asinkroni motori odrali su svoj vodei poloaj.Pri tom se sve vee znaenje pridaje kaveznim motorima, dok je od 1920. godine glavno mjesto zauzimao kolutni motor.To se objanjava time to su kavezni motori u usporedbi s kolutnim konstruktivno jednostavniji, sigurniji u radu, jeftiniji, a imaju i bolji cos i korisnost.No oni imaju u odnosu na prve,slabiju karakteristiku pokretanja, a djelomino jau struju zaletapri malom zakretnom momentu. Da bi se poboljale te karakteristike bili su predloeni takozvani specijalni tipovi kaveznih motora, od kojih su danas najznaajniji: a) motor s dubokim utorima; b) motor s dvostrukim kavezom.Pored toga iroku primjenu postigli su polno preklopljivi motori, s poveanim klizanjem i drugi.

3.1. Osnove rada asinkronih motora.

Prikljuivanjem statorskog primarnog namota na izmjeninu trofaznu mreu potee trofaznim namotom trofazna izmjenina struja, koja stvara rotirajue magnetsko polje koje rotira brzinom ns i zatvara se kroz stator i rotorski sekundarni namot. Presijecanjem vodia statorskog i rotorskog namota stvara se inducirana elektromotorna sila E1, E2 u namotu rotora protjerat e struju I2.Ova struja stvara oko vodia magnetskog polja koja s rotacijom magnetskim poljem daje rezultirajue polje, a to stvara mehanike sile koje na osovini stvaraju moment vrtnje. Smjer vrtnje rotacijskog magnetskog polja i smjer gibanja rotora su istovremeni.elimo li promjeniti smjer okretanja rotora trebamo promjeniti smjer okretanja rotacijskog magnetskog toka zamjenom dviju faza. Koja dri ravnoteu prikljuenom naponu mree, a inducirana EMS brzina rotora uvijek je manja od sinkrone brzine ns kojom se okree rotacijsko magnetsko polje, i ovisna je o teretu na motoru. Rotor ne moe nikada postii sinkronu brzinu vrtnje, a kad bi rotor postigao sinkronu brzinu , ne bi vie bilo razlike izmeu brzine rotacijskog magnetskog toka i ne bi postojalo presjecanje namota rotora magnetskim silnicama. Zbog toga se ne bi u rotorskom namotu inducirala EMS , i ne bi bilo djelovanja mehanikih sila na vodi, te nebi se moglo stvoriti moment za rotaciju. Rotor se uvijek okree asinkrono , po emu je ovaj stroj i dobio ime.

Kad rotor stoji ( n= 0 ) klizanje je jednako jedan ( s= 1) kad mu se brzina poveava klizanje pada i postaje nula ( s= 0) onda kada se rotor vrti sinkronim brzinom ( n = n) tj.kada je brzina rotora jednaka brzini okretnog polja.

3.2. Osnovni dijelovi asinkronih motora.

Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog paketa i namota stroja. Izrauje se od ljevanog eljeza, valjanog elika ili silumina. Ovisno o vrsti zatite i hlaenja kuite moe biti otvoreno ( zatieno ) ili zatvoreno to je definirano standardima. S vanjske strane kuite ima rebra za poveanje povrine za hlaenje.

Stator asinkronog motora niim se ne razlikuje po svom ustrojstvu od statora sinkronog stroja,raspor izmeu statora i rotora izrauje se to je mogue manji koliko to doputaju mehaniki uvjeti.Zato to su stator i rotor vezani meusobno samo elektromagnetski ,posredstvom magnetskog toka koji stvara stator i koji promie kroz rotor.to je manji raspor, to je bolja veza i lake se postiu bolje karakteristike motora i obrnuto.

Rotor se sastoji od jezgre koji se nalazi na osovini motora, i namota uloenog u jezgru.Jezgra je sastavljena od limova izraenih od elektrotehnikih eljeza debljine obino 0,5mm. Pojedini listovi izoliraju se jedan od drugog tankim slojem laka ili slojem oksida. U motorima male snage za izolaciju moe sluiti hrapav sloj. Meusobnom izolacijom listova nastoji se kao i kod drugih elektrinih strojeva, smanjiti gubitke vrtlonih struja u eljezu statora i rotora. Namot rotora ulae se u utore, koji su ravnomjerno rasporeeni po njegovu ubudi. U ovisnosti o tipu namota rotora izrauju se: a) rotori s faznim namotom i b) rotori s kra tkospojenim namotom ili kratkospojeni rotori.

Oblici statorskih utora asinkronih motora.

3.3.Pokretanje asinkronog motora.

Putanje u rad motora je proces koji zapoinje u trenutku u kojem je rotor u stanju mirovanja, a zavrava se onda kada se, pri odgovarajuoj brzini obrtanja, izjednae razvijeni moment motora i otporni moment radnog mehanizma. Polazne karakteristike odreuju vrijednosti polazne struje i momenta, sigurnost putanja u rad, brzina i postepenost prelaska iz stanja mirovanja u stanje jednolikog obrtanja sa naznaenom brzinom kao i ekonominost, koja zavisi od cijene potrebne opreme i gubitaka za vrijeme putanja. Brzina i postepeni prelazak su posebno bitni kod elektromotornih pogona koji moraju da se periodiki esto pokreu. Vrijednost polaznog momenta i struje su osnovna pitanja pri pokretanju (start) asinkronog stroja. U trenutku kada se motor prikljuuje na mreu, njegov rotor je mehaniki nepokretan, a elektriki je u kratkom spoju (bez obzira na tip asinkronog stroja), a uz maksimalnu induktivnu elektromotornu silu u namotaju rotora (obrtno polje presijeca provodnike sinkronom brzinom), to stanje je praeno pojavom velikih struja. Ove struje mogu izazvati visoka zagrijavanja namotaja samog motora kao i velike padove napona i to moe negativno da utie na druge prijamnike u mrei. Da bi rotor motora pri putanju u rad mogao prei u obrtno kretanje, polazni moment kojeg razvija motor mora biti vei od otpornog momenta koji na vratilu proizvodi radni stroj koji treba pokrenuti. Asinkroni strojevi sa namotanim rotorom imaju dobre karakteristike s obzirom na pokretanje. Pomou dodatnog otpora (otpornik za putanje u rad) prikljuenog u rotorsko kolo omogueno je razvijanje velikih polaznih momenata pri maloj polaznoj struji.

Izravno pokretanje ostvaruje se izravnim prikljukom statorskog namota na puni napon brodske mree samo motori male snage Neizravno pokretanje ostvaruje se razliitim napravama koje su ugraene izmeu statorskog namota i brodske mree.Sve one imaju zadau da smanje struje pokretanja gotovih motora. Zvijezda trokut spoj.

4. Natpisna ploica asinkronog motora.

Asinkroni motor uzima snagu iz elektrine mree na koju je prikljuen,dio te snage izgubi se u statoru,a ve preostali dio prenosi se elektro magnetskom indukcijom preko zranog raspola u rotoru.I zbog toga to se snaga iz statora prenosi u rotor elektro magnetskom indukcijom asinkroni zovu se jo i indukcijski motori.Ako je asinkroni motor prikljuen na mreu nazivnog napona i optereen snagom,onda on uzima iz mree snagu koju moemo izraunati.Kao na natpisnoj ploici motora kao to je prikazano na tablici. BROOK HANSEN TYP WUD 132SJ E745544 KW 9.0 V 380-415 / 660-720 Y HZA 16.8-16.0 / 9.7 9.2 50 R/ min 2890 COS 90 DIAG PHASE DUTY S1 3 CLASS F IP SS IC 411 AMB C WT YR KG 97 RISE 80 K DE N.D.E

4.1. Funkcija natpisne ploice.

Funkcija natpisne ploice je da da osnovne podatke o gradnji stroja te o njegovim mogunostima u exploataciji.Redovito su na natpisnoj ploici asinkronog stroja navedeni podaci za: napon, struju,snagu,brzinu vrtnje,cos,vrstu napajanja,uzbude,struju uzbude, napon uzbude,vrstu zatite,vrstu pogona,godinu proizvodnje, klasu izolacije pojedinih namota,popise kojima odgovara gradnja stroja,intermitenciju,tvorniki broj,tip,vrstu izvedbe,naziv proizvoaa. Svaka vea intervencija na stroju zahtjeva izmjenu ili dopunu natpisne ploice ( npr.pri prematanju naina hlaenja i sl ) s obvezom naznakom imena izvoaa ovih promjena.

5. Zatita asinkronih motora.

Kod optereenja ili kvara u namotu, tei e velika struja koja moe namot ugrijati i otetiti da namot pregori. Zato motor moramo zatititi zatitom koja e pravovremeno prekinuti dovod napona i staviti ga izvan pogona. Rastalnim osiguraima: titimo motor od istog kratkog spoja, a to znai zatita od struje koje su 300% nazivne vrijednosti osiguraa. Bimetalna zatita radi na termikom principu i djeluje kad je prevelika struja razvila dovoljnu toplinu Q=I2 R t, da moe djelovati zatita. Kratkotrajni udari struje prilikom ukapanja kaveznih motora ne djeluju na bimetal jer ga kratkotrajna struja ne stigne ugrijati. Motorna zatitna sklopka se sastoji od elektromagnetske i bimetalne zatite. To je u stvari nadstrujna sklopka s termikom zatitom. motorna zatitna sklopka ne smije iskapati ni kod najveih struja pokretanja, kod preoptereenja 50 % mora iskapati unutar 2 min. I kod kratkog spoja sklopka mora odmah iskapati.

6. Namot asinkronog motora i postupak ispitivanja.

U prikljunoj kutiji obino se nalazi est prikljunih stezaljki na koje su izvedeni poeci i krajevi namotaja. Oznake i raspored prikljuaka su standardizirani i oznaavaju se prema propisima ovim oznakama. Oznake U,V,W U,V,W,N U1-U2,V1-V2,W1W2 K,L,M,Q Vrsta namota Namoti statora spojeni u trokut Namoti statora spojeni u zvijezdu s izvedenim zvjezditem Namoti statora ako su izvedeni oba kraja Namoti kliznokolutnih rotora spojenog u zvijezdu

Za mjerenje otpora namota koristi se U-I metoda u naponskom spoju prema shemi spoja, slika 2. Prije izbora instrumentarija nuno je iz podataka natpisne ploice procijeniti vrijednosti otpora pojedinih namota: Veliina mjerne struje podeava se promjenom napona na izvoru istosmjernog napona, a treba ju odabrati prema veliini nazivne struje dotinog namota i to tako da ne prelazi 10 % nazivne struje, jer se samo tada moe zanemariti poveanje otpora uslijed zagrijavanja, koje izaziva mjerna struja. Ako se za mjerenje koriste klasini pokazni instrumenti (ampermetar i voltmetar) tada im treba mjerno podruje tako odabrati da im otklon bude to vei (preko 2/3 punog otklona), kako bi pogreka mjerenja bila to manja. S obzirom da se radi o mjernom krugu s induktivitetom, mjerna struja e postupno rasti i to sporije, to je vei induktivitet. Zato se oitanje napona voltmetrom smije provesti tek kad struja dosegne svoju konanu vrijednost. Prije iskljuivanja struje potrebno je odspojiti voltmetar (milivoltmetar), kako ne bi dolo do njegovog oteenja zbog induciranja visokog napona pri iskljuivanju struje u krugu induktiviteta. Kod trofaznih izmjeninih strojeva mjeri se u pravilu otpor namota izmeu stezaljki (sve tri kombinacije). Ukoliko se mjeri otpor pojedine faze, mora se navesti pogonski spoj stroja, zbog raunanja gubitaka u namotu. Kada je poznat otpor izmeu stezaljki, pogonski spoj namota nije nuno poznavati. Otpor namota kliznokolutnog rotora mjeri se direktno na kliznim kolutima (nelinearni prijelazni otpor etkica ne ulazi u otpor namota).

6.1. Zamjena leajeva kod asinkronog motora.

Kod trofaznih asinkronih motora koriste se kuglini leajevi kao to je prikazano na slici:

Kuglini leaj asinkronog motora. Pri zamjeni leajeva potrebno je otvoriti poklopce motora kako bi doli do leajeva.Najprije treba doi do rotora koji se nalazi na osovini motora.

Rotor motora.

Izvlaka.

Kada izvuemo rotor sa leita motora zajedno sa osovinom vidjet emo da se na osovini nalaze i kuglini leajevi koje skidamo sa izvlakaem koji je prikazan na slici.

Rotor namjestimo u pravilan poloaj kako bi mogli sa izvlakaem lake izvu leajeve. Izvlaka stavimo na leajeve i pomou navoja koji je na izvlakau namjestimo tako da stisne leaj.Kad izvlaka stisne leaj onda kljuem 22 okreemo na isti taj navoj na izvlakau dok ne izvuemo leaj, i tako jo jedanput sa druge strane osovine na kojoj se nalazi jo jedan leaj.

TO RADIM,KAKO RADIM I ZATO RADIM

Redni broj TO RADIM ? operacije KAKO RADIM ? Tako da postavljam motor na radni stol Sa markerom oznaavam poloaj ZATO RADIM ? Kako bi mogao zapieti sa radom

1. 2.

Pripremam se za rad Oznaavam na kuitu poloaj poklopca motora prije rastavljanja Skidam gornji poklopac motora. Ispitujem namotaje.

da bi kasnije znao gdje je poklopac bio prije otvaranja

3. 4. 5. 6. 7.

Sa odvijaem

Kako bi mogao ispitati namotaje. Da ispitam dali su namotaji ispravni. Kako bi mogao doi do drugog poklopca motora. Kako bi doao do unutranjosti motora. Kako bi doli do leajeva i kako bi ih mogli zamjeniti. Kako bi kasnije mogli staviti nove leajeve

Sa instrumentom.

Skidam drugi poklopac motora i ventilator Skidam dva bona poklopca motora. Skidam rotor motora.

Sa odvijaem skidam poklopac i ventilator. Sa gedorom klju 13

Sa rukama izvlaim rotor iz leita. Sa izvlakaem i kljuem 22, Okreem klju 22 na izvlakau kako bi leaj izaao. Sa izvlakaem i kljuem 22. Okreem klju na izvlakau Kako bi leaj izaao. Upadajuim alatom

8.

Uzimam izvlaka za leajeve i izvlaim jedan leaj.

9.

Skidam drugi leaj sa druge strane rotora

Kako bi kasnije mogli staviti novi leaj.

10. 11. 12.

Stavljam nove leajeve na rotor. Vraam poklopce sa obe strane motora. I na kraju vraam ventilator i poklopac ventilatora.

Da bi motor ponovno vrtio kkako treba. Kako bi zatvorio sve poklopce motora. Kako bi zavrio sa radom.

Sa gedorom uvrujem vijke. Stavljam ventilator na osovinu motora i uvrujem s vijcima takoer i poklopac uvrujem sa vijcima

SPECIFIKACIJA POTREBNOG ALATA I PRIBORA.

Za izvrenje ovog zadatka potrebni su mi sljedei alat i pribor:

- Odvija krini i ravni - gedora i klju 13 - eki - inbuse -kljeta -izvlaka -okaste kljueve