3/11/2014

1
MAINSKIELEMENTIII
Mainskielementizaprenoskretanja
R.prof.dr.AdilMuminovi
Mainskielementizaprenoskretanja
Uovugrupumainskihelemenataspadaju:
Osovine
Osovina
Osovina
3/11/2014
2
Vratila
Vratilo
Vratilokodmjenjaa
Osovinice
Osovinica Osovinica
Rukavci
Rukavac Rukavac
Rukavac
Rukavci
3/11/2014
3
Spojnice
Kliznaikotrljajnaleita
Osovine
Osovine slue za prenoenje i uleitenje mirujuih i obrtnih dijelova, te za
preuzimanje poprenih i eventualno uzdunih sila koje na te dijelove djeluju.
Osovine mogu biti mirujue (dijelovi na njima rotiraju slika a ) ili rotirajue
(dijelovi su na njima privreni i rotiraju zajedno s njimaslika b).
Osovine se uglavnom koriste kod vagonskih konstrukcija, a nekada se moe
koristiti kod drugih motornih vozila.
Osovine su optereene na savijanje i ne prenose obrtne momente.
Osovina
Osovina
a)
b)
3/11/2014
4
Sa slike vidimo da je osovina optereena
poprenim silama, tj osovine su optereene
samo na savijanje i prenose kruno kretanje.
Optereenjaiproraunosovina
F
A
F
B
F
Idealni oblik osovine bi bio parabolian i
imao bi najbolju iskoristivost materijala.
Takav oblik teko je izvesti u praksi pa se
umjesto njega koristiti stepenasti oblik
osovine koji je daleko laki za izradu.
F
T
M
s
j j
Obzirom da je osovina optereena samo na
savijanje onda je proraun daleko
jednostavniji i svodi se na odreivanje
prenika osovine na karakteristinim
mjestima.
Idealnioblikosovine
Stvarnioblikosovine
Rukavac
Karakteristina mjesta su npr. leita osovina
(A i B) i mjesta gdje djeluje optereenje (F).
Kada se provede naponska analiza dobije se
i i j ik
F
A
F
B
F
izraz za izraunavanje prenika na
karakteristinim mjestima:
F
T
M
s
Idealnioblikosovine
Stvarnioblikosovine
Rukavac
momentsavijanjanakarakteristinom
mjestu
dozvoljeni napon na savijanje (zavisi od
materijala koje je najee nelegirani
ugljenini elik)
3/11/2014
5
Osovinice
Osovinice seupotrebljavaju za zglobno spajanje mainskih dijelova.Pri tome
jedan dio moe biti pokretljiv oko osovinice,dok drugi miruje ili su oba dijela
pokretljiva.Pokretljivi dio osovinicemora sepodmazivati.
Osovinica
Oblikosovinice
Osovinice mogu biti razliite konstruktivne izvedbe i uglavnom miruju ili
osciluju. Kod ugradnje se moraju aksijalno osigurati, a za tu svrhu se koriste
osigurai kao kod navojnih veza ili se osigura kombinuje sa naslonom.
Izrauju se kao pune ali esto se koriste i uplje osovinice radi smanjenja
teine, a nekada i elastine (razrezane) osovinice.
Otvorza
osiguranje Naslon
, ( )
Osovinicestandardnih oblika:a)glatka osovinicasrascjepkom, b)glatka osovinica s
uskonikom, c)osovinicasglavom, d)osovinica s navojem
3/11/2014
6
Proraun vrstoe osovinice
Sila Fuzrokuje:
naprezanjenasmicanje
s
upresjecimaIiII:
naprezanje na savijanje s na mjestu
najveeg momenta savijanja M
s,max
:
povrinski pritisak p
1
izmeu osovinice i
poluge, te povrinski pritisak p
2
izmeu
osovinice i kuita:
Vratila
Vratila osim momenta savijanja prenose i snagu (momemt uvijanja) sa jednog dijela vratila
na drugi, za razliku od osovina koje prenose samo momente savijanja. Iz ovoga zakljuujemo
da je proraun vratila vrlo sloen i odgovoran jer se na njima pojavljuje osim savijanja i napon
uvijanja, koji potie od sila na elementima koji se nalaze na vratilu (primjer zupanika).
Vratilo
3/11/2014
7
vrstavratilapremakonstrukcujimogubitiprava (slikaa) i
koljenasta (slikab).
a)
Koljeno
b)
Koljenasto vratilo slui za pretvaranje pravolinijskog kretanja u obrtno kretanje i obratno.
Proraun ovih vratila je izuzetno sloen jer imaju neravnomjernu raspodjelu vratila na
odreenoj duini. Posebno je teko podmazivati ovakva vratila obzirom da imaju tzv.
letea leita.
Vratila se mogu podjeliti na lagana (slika a) i teka (stepenastog
oblika, slika b). Kod laganih vratila mogu se zanemariti teine
elemenata koje vratilo nosi a kod tekih ne mogu.
a)Laganovratilo
b)Tekostepenastovratilo
3/11/2014
8
Proraun laganogvratila
Lagana vratila su zapravo kratka vratila i ona se proraunavaju samo na uvijanje jer je
napon na savijanje mali. Izraz za raunanje prenika lakog vratila d ima oblik:
Proraun tekih vratila je znatno sloeniji jer simultano djeluju momenti savijanja i
momenti uvijanja, a osim toga moramo voditi rauna o kvalitetu izrade i koncentraciji
napona. I na osovini pa i na vratilima moraju postojati rukavci koji slue za oslanjanje ovih
elemenata u leitima.
Na vratilu obino imamo ljebove za klin na koji se postavljaju prenosnici snage npr.
Konstrukcijsiproraun tekogvratila
zupanik, a znamo da oni stvaraju koncentraciju napona. Takoer na vratilima moraju biti i
sredinja gnijezda na krajevima vratila koja slue prilikom izrade vratila radi centriranja
vratila.
3/11/2014
9
Proraun tekog vratila svodi se takoer na odreivanje prenika vratila na karakteristinim
mjestima kao to su pojedine stepenice pri emu stepen sigurnosti s = 1,5 3 iznimno do 5.
Prenik vratila se rauna po izrazu:
idealni fiktivni ili zamiljeni momenat koji uzima u obzir i savijanje i
uvijanje, utvruje se po hipotezama o slaganju momenata.
koeficijentkojinajeeiznosi:
Kao to je ve reeno, rukavac je dio vratila ili osovine koji stvara nalijeganje sa
leajevima. Rukavci mogu biti optereeni razliitim silama, npr poprenim,
uzdunim ili i jednim i drugim istovremeno.
U zavisnosti od karaktera dejstva spoljanjih sila rukavci mogu biti:
Rukavci
radijalni ( sila djeluje normalno na osu), i
aksijalni (sila djeluje u pravcu ose).
Po obliku radijalni rukavci mogu biti:
cilindrini (slika a),
konini (slika b), i
loptasti (slika c).
a) b) c)
3/11/2014
10
Primjeri aksijalnih rukavaca
a)Rukavacsaravnimelom b)Rukavacsaprstenastimelom c)Grebenastirukavac
Rukavcimorajubitiizraenivisokimkvalitetomjerprenosevelikaoptereenja
privelikimbrzinamaijakosezagrijavaju.
Najvanijikonstruktivnakarakteristikaradijalnihrukavcajevitkostrukavca.
vitkost rukavca ( = 0.81,2)
d prenik rukavca
L duina rukavca
3/11/2014
11
Spojnice
Uvod
Spojnice slue za spajanje vie vratila u jednu cjelinu, a sa druge strane
slue za vezu pogonskog i gonjenog vratila.
Pogonsko vratilo je ono vratilo koje je spojeno sa izvorom snage, npr.
elektromotor, a gonjeno vratilo je vratilo koje je spojeno sa radnom elektromotor, a gonjeno vratilo je vratilo koje je spojeno sa radnom
mainom, npr. sa motornim vozilima, i ono prima snagu od pogonskog
vratila. Dakle, spojnica nam slui da prenese snagu sa pogonskog na
gonjeno vratilo.
Vezavratilapomouspojnice;(1pogonskovratilo,2gonjenovratilo,
3spojnica,4leita)
3/11/2014
12
Dakle, spojnica slui samo za transmisiju (prenos) snage i moraju
biti male teine, jednostavne konstrukcije, montirana blizu leita
itd. Postoji veliki broj razliitih spojnica, a najee se dijele u
sljedee grupe:
a) Krute spojnice
b) Dilatacione spojnice
c) Elastine spojnice
d) Kardanske spojnice
) Uklj i klj j i e) Ukljunoiskljune spojnice
f) Specijalne spojnice
Krutespojnice
Krute spojnice slue za kruti prenos snage sa pogonskog na
gonjeno vratilo i prednost im je to nemaju nikakvih gubitaka,
jednostavne su konstrukcije, a ostalo su im sve nedostaci, npr.:
o kruto prenose udare sa pogonskog na gonjeno vratilo p p g g g j
o ne dozvoljavaju nikakva pomjeranja vratila (ugaona, poprena
i uzduna),...
U upotrebi je veliki broj ovih spojnica, a djele se na:
o spojnica sa naglavkom,
o krute spojnice sa obodima o krute spojnice sa obodima,
o oklopnespojnicei dr.
3/11/2014
13
Spojnica sa naglavkom (ahurasta spojnica)
SpojnicasanaglavkomSKF
1unutranjaahura,2naglavak,3kanaliza
mazivo,4otvorzaprivrivanjeinjektora
3/11/2014
14
Krute spojnice sa obodima
Oklopnaspojnica
3/11/2014
15
Dilatacionespojnice
Dilatacione spojnice su takve spojnice koje dozvoljavaju pomjeranje
vratila u toku rada to je vrlo bitno, npr. kod zagrijavanja vratila.
Dakle, kod ovih spojnica postoji odreeni zazor izmeu vratila koji
preuzima na sebe tu dilataciju ili poveanje duine vratila preuzima na sebe tu dilataciju ili poveanje duine vratila.
Tu se najee koriste kandaste spojnice. Sastoji se od dve glavine
koje na eonoj strani imaju po tri kande simetrino postavljene.
Elastinespojnice
Elastine spojnice su takve spojnice koje nam dozvoljavaju da se
vratila u toku rada mogu ugaono, popreno i uzduno pomjerati, a
osim toga priguuju udarna optereenja koja se eventualno pojave
na pogonskom vratilu i na taj nain titimo gonjeno vratilo koje je
vezano za neku radnu mainu.
Dakle, izmeu vratila postoji elestini umetak koji to omoguuje i
obzirom na to, postoji nekoliko tipova ovih spojnica, koje su
prikazane na sljedeim slikama. p j
3/11/2014
16
Elastinaspojnicasagumenimprstenovima
Elastinaperifleksspojnica(spojnica sa elastinim vjencem )
1glavina,2stezniprsten,3elastinipojas
3/11/2014
17
Elastinaspojnica''BIBI''
Stanjeopruge:1normalnooptereenje,2 jakooptereenjei3udar
Elastina kandasta spojnica (eupex spojnica)
3/11/2014
18
Zupastaspojnica TAKE(TACKE)
Kardanske(zglavkaste)spojnice
Kardanske spojnice su takve spojnice koje omoguavaju spajanje
vratila pod uglom.
3/11/2014
19
ZglavkastaspojnicaVilfl(Wlfel)
Zglavkastaspojnicasaloptastimzglavkom
3/11/2014
20
Ukljunoiskljunespojnice
Ukljunoiskljune spojnicesu takve spojnice koje dozvoljavaju da
se u toku rada mogu ukljuiti i iskljuiti ili samo ukljuiti.
U tu svrhu se koriste npr.: kandaste spojnice koje dozvoljavaju
samo iskljuenje gonjenog vratila, ali ne i ukljuenje, zatim
Hildebrantova spojnica, frikcione spojnice i elektromagnetne sa
lamelama.
Najvie se koriste frikcione (na principu trenja) koje se mogu Najvie se koriste frikcione (na principu trenja) koje se mogu
ukljuiti i iskljuiti pri bilo kojem broju obrtaja pogonskog i
gonjenog vratila (u motornoj industriji su poznate kao KVAILO).
Iskljunakandastaspojnica:a)satriib)saviekandi
3/11/2014
21
Hildebrantovaspojnica
1i2glavine,3klin,4prstenastioslonac
a)uiskljuenomstanju,b)uukljuenomstanju
Frikcionaspojnicasaravnimdodirnimpovrinama
3/11/2014
22
Frikcionaspojnicasakoninimdodirnimpovrinama
Domenleblankovafrikcionaspojnica
1i2glavine;3kliza;4opruga; 5i6osovinicezaoprugu;
7saonicesapapuom; 8tegzalakeiskljuivanjei9zaptivnilim
3/11/2014
23
Elektromagnetnafrikcionaspojnicasalamelama
Specijalnespojnice
Obuhvataju Sigurnosne spojnice koje u sluaju preoptereenja se
automatski iskljuuju iz transmisije snage.
h l d Koriste se i Sinhronizacione spojnice, a cilj ove spojnice je da
ujednai broj obrtaja gonjenog sa pogonskim vratilom, zato to se
ne mogu spojiti vratila ako se okreu razliitim brojem obrtaja.
Osim ovih koriste se i Centrifugalne spojnice koje se aktiviraju
automatski kad pogonsko vratilo dostigne odreeni broj obrtaja, a
ovo je povoljno jer se onda ne pojavljuju udari pri spajanju vratila.
3/11/2014
24
Sigurnosnaspojnicasaivijom
Sinhronizacionaspojnica
3/11/2014
25
Centrifugalnaspojnica
Kliznaikotrljajnaleita
3/11/2014
26
Leita slue za oslanjanje vratila, osovina i slino i uglavnom se dijele u
dvije grupe, i to:
- Klizna leita koja imaju dominantno trenje klizanja.
Kotrljajna leita koja imaju dominantno trenje kotrljanja - Kotrljajna leita koja imaju dominantno trenje kotrljanja.
Kotrljajna leita Klizna leita
Otvor za dovod
Na donjoj slici dat je prikaz kliznog i kotrljajnog leita na vratilu.
Vanjski prsten
Kotrljajno tijelo
Rukavac
Unutranji prsten
Gornje kuite dvodjelnog
kliznog leita
Posteljica
Rukavac
maziva
Vratilo
Kotrljajno leite Klizno leite
Donje kuite dvodjelnog
kliznog leita
3/11/2014
27
I klizna i kotrljajna leita mogu prenositi poprene i uzdune sile ili
istovremeno i jedne i druge pa se zbog toga i leita dijele na:
o radijalna (poprena, a),
o aksijalna (uzduna, b) i
o radi aksijalna (uzduno-poprena, c)
a)
b) c)
Klizna leita
a) b) c)
Kotrljajna leita
Klizna leita se obino izrauju kao dvodjelna zato da bi se mogla
lake montirati na vratilo s jedne strane, a s druge da u sluaju
oteenja posteljice istu moemo lako zamijeniti.
Konstrukcijakliznihleita
1 trup,2poklopac,3i4donjaigornjaposteljica,5otvorzazavrtanjza
vezutrupaipoklopca,6otvorzadovodmaziva.
3/11/2014
28
Primjerdvodjelnogkliznogleita
a trup(donjekuite),bpoklopac(gornjekuite),cdonjaigornjaposteljica
Posteljica se izvodi kao dvodjelna i obzirom da je direktno u kontaktu sa
rukavcem, mora se izraivati od materijala koji imaju nizak koeficijent
trenja, odnosno klizanja. Obino je materijal posteljica bronza, a ako
elimo jo kvalitetnije posteljicu, onda unutranjost se posteljice
presvlai tankim slojem bijelog metala koji je relativno skup, pa taj sloj
treba biti vrlo tanak (reda 10 do 15 m) treba biti vrlo tanak (reda 10 do 15 m).
Kuite se obino radi od jefitnih materijala (sivi liv) i obzirom da je on
jako izdrljiv onda moemo kazati da je vijek trajanja kliznog leita
neogranien.
Kod kliznih leita moramo obezbjediti da ne doe do direktnog
kontakta rukavca i posteljice, to znai da moramo dovesti dovoljnu
koliinu maziva i zato su predvieni odreeni naini za dovod maziva.
3/11/2014
29
Za dovoenje mazivo koristi se ili mazalica za pojedinano dovoenje
npr. mazalice sa fitiljem (a) , mazalica sa ventilom (b), mlaznica sa
ipkom (c) i sl.
Podmazivanjekliznihleita
Podeavanje
Staklo
Staklo za
posmatranje posmatranje
a) b)
c)
c) Podmazivanje sa slobodnim prstenom d) Podmazivanje sa vrstim prstenom c) Podmazivanje sa slobodnim prstenom d) Podmazivanje sa vrstim prstenom
3/11/2014
30
Centralni nain podmazivanja je sigurniji i moemo obezbjediti
potpuno podmazivanja tj. potpuno odvojiti rukavac od posteljice i na
taj nain znatno smanjiti koeficijent trenja klizanja. Kod nepotpunog
podmazivanja imamo kontakt rukavca i posteljice direktno, to
znai da je koeficijent trenja znatno vei. Poto je teko obezbjediti
potpuno podmazivanje, veina kliznih leita (oko 90 %) radi sa
nepotpunim podmazivanjem.
Centralni nain podmazivanja je efikasan, prua mogunost
kontrole koliko maziva ima u kliznom leitu. Meutim, ovaj nain
trai sloeniju opremu kao npr. hladnjake, filtere, pumpe, cjevovode
i sl.
Uloga maziva nije samo da podmazuje klizne povrine nego i da
vri hlaenje kliznog leita, to centralno podmazivanje
obezbjeuje, dok podmazivanje mazalicama to ne obezbjeuje.
Centralninainpodmazivanjaprimjer
3/11/2014
31
Maziva koja se koriste mogu biti razliitog porijekla a najee se
koriste mineralna maziva i sintetika maziva. Mineralna maziva su
porijeklom od nafte. Najvanije veliine kod ovih maziva su
Mazivazapodmazivanjekliznihleita
kinematska i dinamika viskoznost maziva (, ).
Viskoznost maziva je zapravo unutranje trenje u mazivu a
dinamika viskoznost je ona veliina koja je pokazatelj kvaliteta tog
maziva (Pas). Od maziva se koriste ulja i masti. Ulje nam moe
obezbjediti potpuno podmazivanje dok mast ne moe pa se veim
dijelom koriste ulja za klizna leita.
Glavna karakteristika kod masti jeste taka kapanja tj kada mast Glavna karakteristika kod masti jeste taka kapanja, tj. kada mast
pusti prvu kapljicu a to se deava obino kod temperature od 333 K
(60 C).
Sintetika ulja se danas masovno koriste u motornoj industriji a
prednost u odnosu na mineralna su ta to to ulje nije zapaljivo.
Najvanije karakteristike kod kliznih leita su zazor z, ugaona brzina
vratila , dinamika viskoznost maziva te se zahtijeva da osa rukavca
bude paralelna sa osom posteljice (koaksijalna).
Osim ovih veliina kod kliznih leita kod kliznih leita je bitna i
ekscentrinost e, tj. udaljenost ose rukavca i ose posteljice.
Proraunkliznihleita
j j p j
e
Posteljica
Povrinsk
i pritisak
3/11/2014
32
Klizna leita nisu standardizovana to ima za posljedicu da se moraju
proraunavati a najvanija veliina za proraun jeste bezdimenzionalni
koeficijent zvani Sommerfeld-ov broj, S
o
.

p
S
2
sr
0

=
p - pritisak u kliznom leitu ( p = F/A ),
z
d
z

sr
=
- relativni zazor (%),
z zazor,
d prenik rukavca.
Na osnovu Sommerfeld-ovog broja se prorauna kliznih leajeva
grana u dva pravca:
S
0
>1 sluaja kada je u pitanju teko optereeno
podruje rada.
S
0
<1 sluaja kada je u pitanju slabo optereeno
podruje rada.
Kod oba prorauna se odreuje:
o Debljina uljnog filma h (rukavac i posteljica),
o Nosivi pritisak u leitu p,
o Gubitak snage u leitu P

zbog trenja,
o Temperatura kliznog leita T 353 K jer u tom sluaju moramo
obezbjediti dodatno hlaenje kliznog leita pa je potrebno odrediti
koliinu maziva G.
3/11/2014
33
Kotrljajna leita imaju niz prednosti u odnosu na klizna jer kod njih
dominira trenje kotrljanja koje je znatno manje od trenja klizanja pa
su gubici snage manji. Zagrijavanje leaja je manje itd. Osim toga
kotrljajna leita se lake odravaju jer ne zahtjevaju intenzivno
Kotrljajnaleita
podmazivanje kao klizna, nego mogu se nekada i ne podmazivati ili
se podmazuju jednom u radnom vijeku i to na poetku.
Nedostatak kotrljajnih leita je taj to ne mogu prenositi velika
optereenja kao klizna iz razloga prevelikih deformisanja kotrljajnih
tijela, pojave pukotina i sl, Takoer, kotrljajna leita nisu pogodna
za prevelike brzine zato to bi usljed centrifugalne sile kotrljajna
tijela (kuglice i valjci) izlazila iz svojih putanja i otetili prstenove tijela (kuglice i valjci) izlazila iz svojih putanja i otetili prstenove
leaja. Nedostatak je takoer to u sluaju oteenja jednog
kotrljajnog tijela se mora zamijeniti kompletan leaj. Isto tako
nedostatak je to se kotrljajni leaj moe raditi kao jednodijelni to
oteava montau na vratilu.
Prednost kotrljajnih tijela je to su standardizirani (za razliku od
kliznih leita), a to znai da se ne proraunavaju nego se biraju
direktno iz kataloga proizvoaa na osnovu statike i dinamike
moi noenja (C
0
, C). Najvei proizvoai kotrljajnih leajeva su
SKF i FAG.
Kotrljajna leita se sastoje od vanjskog i unutranjeg prstena
izmeu kojih se nalaze kotrljajna tijela (kuglice, valjci, konusni valci,
itd) i draa kotrljajnih tijela koji imaju zadatak da kuglice dre na
odreenom odstojanju i da pravilno funkcioniu.
3/11/2014
34
1 - vanjski prsten, 2 ljeb za kuglice u vanjskom prstenu, 3 kotrljajna
tijela ( kuglice, valjci,..); 4 dra kotrljajnih tijela; 5 ljeb u unutranjem
prstenu; 6 unutranji prsten
2 5
1
6 3
3
3
U praksi se koriste kotrljajna leita sa kuglicam i sa valjcima
razliitih oblika.
Leitasakuglicama
a) b)
c)
Ukoliko su kotrljajna tijela kuglice, onda im je oznaka B i po toj oznaci se
u katalogu biraju kuglina leita. Isto tako vidimo da moe biti jedan red
k li ili d t d l it biti dij l ( ) d i d kuglica ili dva te da leita mogu biti radijalna (a), samopodesiva sa dva
reda kuglica (b) te aksijalna (c). Ukoliko je radijalni dodir onda leaj
prenosi samo poprene sile dok aksijalne sile prenosi ali vrlo male.
Ukoliko je samopodesivi leaj on omoguuje da se podesi prema
poloaju vratila u toku rada tako da nije ugroena ispravnost rada leaja.
3/11/2014
35
Ukoliko imamo samo aksijalne sile onda se koristiti leaj (c) i ovaj
leaj ne prenosi uopte radijalne sile. Vidimo takoer da se kuglice
stavljaju u drae kuglica koji mogu biti razliito izvedeni a najea
varijanta za kuglice su metalni limeni drai.
Kuglice
Zakovice
Gornji dio draa
Donji dio draa
Dra kuglica se obino sastoji iz dva dijela spojena sa zakovicama i
dri kuglice na odreenom odstojanju bez obzira na brzinu obrtanja ili
teinu koju prenosi. Za druga kotrljajna tijela koriste se i druge vrste
draa koji su obino masivniji i ne rade se od elika nego npr.
mesing.
Leitasavaljcima
R K
S
N
Ukoliko su kotrljajna tijela valjci onda oni mogu prenositi znatno
vea optereenja. Oblik valjaka moe biti cilindrian (a) i on prenosi
znatne radijalne sile ali i aksijalne manjeg intenziteta. Potom
konusni valjci (b) mogu prenositi i radijlane i aksijalne sile velikih
a) b)
c)
d)
konusni valjci (b) mogu prenositi i radijlane i aksijalne sile velikih
vrijednosti. Valjci mogu biti sferni (c) i oni slue za prenos velikih
radijalnih sila i mogu biti takoer jednoredni ili dvoredni, valjci u
obliku iglica (d) koje prenose velike poprene (radijalne) sile a
koriste se kada elimo imati kompaktniju konstrukciju koja zauzima
manje prostora. I ova kotrljajna tijela moraju imati drae kotrljajnih
tijela koja su vrlo masivna i od mesinga.
3/11/2014
36
Obzirom da su standardizovana, kotrljajna leita se biraju direktno
iz kataloga na osnovu dinamike moi noenja:
n T
F
n T
F C

Izborleita
m m
H
0 0
H
F
n T
F C
16660
=

=
F ekvivalentno optereenje; F = x Fr + y Fa [kN],

H
faktor temperature leaja i obino je ta temperatura 373 K (100 C),
x,y faktori koji zavise od tipa leaja i njegove sposobnosti da primi
radijalna odnosno aksijalna optereenja,
T vijek trajanja leaja (5 10000 h),
n broj obrtaja vratila [min
-1
],
T
0
vrijeme ispitivanja kotrljajnog leaja (T
0
=500 h),
n
0
broj obrtaja ispitivanja leaja (n
0
=33,3 min-1),
m eksponent zavisi od vrste leaja, pa tako je npr. m=3 ako su kotrljajna
tijela kuglice dok je za valjke m=3,33.
Primjeri ugradnje leaja