UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

Regulacija temperature
Seminarski rad

Predmet: Fleksibilna Automatika I

Ime i prezime: Edin Muhedinovi
Broj indeksa: III-20/13
Odsjek: Mehatronika

Tuzla, Februar 2017.

Sadraj

1. Uvod.................................................................................................................4

2. Pogled na Labview...........................................................................................5

3. Osnovni koncepti LABView-a.........................................................................6

4. Interfejs LABView-a........................................................................................8

5. Mogunosti prednosti i nedostatci Labviewa................................................ 9

6. Prednosti Labviewa..........................................................................................8

7. Izrada praktinog modela i povezivanje sa LabVIEW-om............................10

8. Zakljuak........................................................................................................15

Literatura..................................................................................................................16

2
 Popis slika

Slika 1. Prednji panel.............................................................................................................5

Slika 2. Blok dijagram............................................................................................................6
Slika 3. Elektrina shema.....................................................................................................11
Slika 4. Fiziki izgled sistema..............................................................................................12
Slika 5. Blok dijagram programa za regulaciju temperature................................................13
Slika 6. Dijagram odziva termootpornika za razliite temperature......................................14

3
 1. . Uvod

Glavni cilj laboratorijskih vjebi iz podruja virtualne instrumentacije je

upoznavanje s nainom koritenja kompjutera za prikupljanje mjernih podataka i nakim
zamkama i grekama koje se mogu dogoditi tijekom tog postupka. Dodatno je vano da
uenik izvri odreene praktine radnje u prikupljanju podataka te da pokua samostalno
izraditi odreene aplikacije koje su mu od interesa. Okosnica praktinog rada na
laboratorijskim vjebama je koritenje paketa za grafiko programiranje virtualnih
instrumenata LabVIEW. Taj je programski paket posebno izraen tako da dozvoljava brzu
ugradnju kompjuterskog prikupljana podataka i sustava za njihovu analizu koji mogu biti
iroko prilagoeni potrebama korisnika paketa. Taj se programski paket odlikuje velikim
mogunostima ali se vjerojatno znatno razlikuje od bilo kojeg programskog paketa s kojim
se neki programer mogao sresti u svom radu do sada. Zbog toga se od uenika oekuje
sustavno uenje programiranja u LabVIEWu prije nego to se pone profitirati u radu s
njim. Naalost je neka drugi nain rada nemogu. Da bi sam poetak savladavanja
programskog paketa LabVIEW bio to lake i bre postoji nekoliko ogranienja i
pretpostavki koji se postavljaju pred uenike:

- poznavanje koncepta kompjuterskog sustava kao to su file, pohranjivanje fileova,

direktiriji, ispis itd.

- poznavanje GUTa (Graphical User Interface) te koritenje mia i tipkovnice

- naglasak je dat na tehnike prikupljanja podataka a ne na " lijepom " programiranju

u LabVIEWu (vano je dobra obaviti posao prikupljanja podataka a ne elegantnost
postupka)

4
 2. . Pogled na LabVIEW

LabVIEW je u potpunosti grafiki program koji izgleda poput crtea elektronike

sheme s jedne strane i stila elektrikih mjernih ureaja iz pedesetih godina dvadesetog
stoljea. To ini koncept blok dijagrama (blok diagram) i prednje ploe (front panel).
LabVIEW je hijerarhijski program u tom smislu da se bilo koji virtualni instrument (bilo
koja potpuna funkcionalna cjelina naziva se virtualni instrument te se gotovo uvijek
oznaava kao VI) koji se programira moe brzo pretvoriti u modul koji moe biti
potprogram drugog VI. To je u potpunosti analogno konceptu programiranja kod
konvencionalnih programskih jezika. LabVIEW je dizajniran osim toga tako da se moe
proirivati. Mogu se dodavati moduli pomou razliitih sredstava. Proizvoa mjerne
kartice ili nekog mjernog instrumenta moe pogramirati LabVIEW driver koji se ponaa
kao VI koji predatavlja mjernu karticu i njenu funkcijonalnost u LabVIEW okruenju.
Korisnik moe takoer sam napisati LabVIEW modul i koristiti ga kao VI u drugim
programima ili moe napisati modul koji se sueljavalju s LabVIEWom u drugim jezicima
kao to su C i C++ . Oni su poznatui kap podVI (subVI) i ne razlikuju se od VI osim to je
uelje odreeno za slijedeu razinu. PodVI u C ili C++ su vrlo korisni ukoliko je potrebno
izvesti vrlo sloeni numeriki postupak na podacima koji nisu pokriveni u standardnoj
LabVIEW rutini.

5
 3. Osnovni koncepti LabVIEWa

Kontrole mogu imati mnotvo oblika. Mnogi od tih oblika su virtualne slike
realnih kontrol K a koje se koriste kod stvarnih instrumenata kao rotirajui gumb (knob) na
primjer. Ostali imaju digitalni koncept. Sve kontrole imaju neku vrstu vizualne informacije
na osnovu koje korisnik uvijek zna u kojem se stanje nalaze. To jako pomae jer se ne
mora pri programiranje eksplicitno programirati i stanje pojedine kontrole. Drugo vrlo
korisno svojstvo kontrola je to da se moe odrediti njihova reakcija ukoliko je postavljena
ulazna vrijednost nestabilana. U specifinom sluaju, ukoliko ulazna kontrola moe
poprimiti samo cjelobrojne vrijednosti u opsegu od 0 do 10 moe se specificirati to se
treba dogoditi ukoliko se unese ulazna vrijednost 3,5 ili -1 ili nula (zero) kao tekstualna
naredba. Programski rijeiti tu vrstu problema zahtijeva previe programerskog vremena
tako da se ovom opcijom tedi na vremenu.

6
 Indikatori imaju mnotvo razliitih oblika. Neki od njih su preslik stvarnih
indikatora (instrumenata i sl.) a neki su dizajnirani prikladnije za zaslon raunala. Koncept
indikatora ukljuuje grafove (graphs) i prikaze (charts) to je druga vana uteda u
vremenu jer se ti pokazivaki elementi ne moraju dizajnirati zasebno. Slika 1-2. Blok
dijagram (sl. 2) predstavlja pozadinu njegove prednje ploe koji prikazuje kako su sve
kontrole i indikatori povezani meusobno kao i skrivene module gdje se odvija sva
programska obrada podataka. Izgleda na neki nain poput elektronikog shematskog
dijagrama i barem je konceptualno oien na isti nain. Takav prikaz esto izgleda vrlo
sloen kao u elektronikoj shemi stvarnog elektronikog mjernog instrumenta. Stoga je
jedno od najvanijih svojstava u LabVIEW programiranju odrediti timing i redoslijed
operacija. U konvencionalnom programskom jeziku to je ostvareno redoslijedom naredbi i
koritenjem razliitih programskih petlji (FOR, WHILE itd.). LabVIEW radi na potpuno
isti nain jedino sto je nain na koji se odreuje redoslijed izvrenja naredbi profinjeniji.
Koncept koriten u LabVIEWu je dataflow radnja se na nekom elementu izvrava kad su
svi njegovi ulazi na raspolaganju. To znai paralelnost u izvrenju radnje (ili barem
pseudoparalelizam). Uobiajeno izvravanje radnji je s lijeva na desno jer su ulazi obino
na lijevom dijelu elementa a izlazi na desnom dijelu. Meutim to nije zahtjev ve samo

7
stvar dogovora. Programske petlje i redoslijed kojim se odvijaju naredbe odvija se pomou
struktura koje izgledaju poput knjiga s brojevima stranica ili kao odsjeci filmske trake.

4. . Interfejs LabVIEWa

Slijedi vrlo kratki pregled suelja LabVIEWa. Nee se prijei svim moguim
mogunostima ve samo najeim. Dok se ita ovaj dio potrebno je sjesti uz raunalo i
praktiki usvojiti i razumjeti postupak rada sa sueljem LabVIEWa. LabVIEW se poziva sa
Start>> Programs>>National Instruments>> LabVIEW (ili ukoliko je ikona LabVIEWa na
zaslonu kompjutera moe se pokrenuti LabVIEW dvostrukim kljocanjem na tu ikonu).
Nakon otvaranja programa zaslon kompjutera izgleda poput sl. 1-3 Kliknite na padajui
izbornik uz Newi izaberite Blank VI. Pojavit e se prazna prednja ploa virtualnog
instrumenta (siva povrina) i u pozadini prozor blok dijagrama (bijela povrina)

Obratite panju najprije na prozor sa sivom pozadinom prednju plou. Prozor je

prazan jer jo nije dizajnirana nikakva prednja ploa a pri vrhu se nalazi sedam ikona pri
vrhu prozora i jedna velika ikona u gornjrm desnom kutu. Deset ikona pri vrhu slue za

8
dizajniranje prednje ploe dok velika ikona u gornjem desnom kutu slui za predstavljanje
itave prednje ploe kad izraujemo ili mijenjamo podVI.

5. Mogunosti, prednosti i nedostaci programa LabVIEW

Pomou LabVIEW-a se moe upravljati sistemom i vriti prikaz rezultata preko

interaktivnog grafikog front panela. Na raspolaganju su brojne opcije za manipulisanje
podacima - smjetanje podataka na disk ili direktno u bazu podataka, mreno povezivanje
izmeu dvije ili vie aplikacija, povezivanje na internet ili tampanje izvjetaja, direktno ili
pomou Microsoft Office-a.

Prikupljanje podataka i kontrola se vri pomou akvizicionih i upravljakih modula.

Podaci se mogu zabiljeiti u file-ovima (ASCII, binarni, ) ili u bazi podataka. Takoe,
podaci se mogu slati preko lokalne mree ili interneta, ili preuzimati na isti nain. Nakon
prikupljanja podataka mjerenja, rezultati se mogu obraivati primjenom snanih alata za
analizu i vizualizaciju. LabVIEW pojednostavljuje i skrauje razvoj kompletnog sistema
metodologijom intuitivnog programiranja i brojnim neophodnim funkcijama integrisanim u
razvojno okruenje.

9
 6. Prednosti LabVIEW-a

LabView je orijentisan prema mjernim sistemima i industrijskoj kontroli. Ima

veliki broj gotovih biblioteka za mjerenje, obradu i analizu podataka. Ovo olakava i
ubrzava razvoj aplikacija sa faktorom 4 do 10 puta. Jednostavniji programi za akviziciju se
mogu napraviti u roku od samo nekoliko minuta. Takoe, izrada programa je olakana za
one korisnike koji nemaju iskustva u programiranju, jer se

Kada aplikacija zahtijeva izmjene, LabVIEW-ov sistem virtualne instrumentacije

omoguava modifikacije bez nabavke nove opreme i bez novih ulaganja. Primjenjujui
LabVIEW sistem, svaki korisnik ima pristup kompletnoj laboratoriji virtualne mjerne
instrumentacije, po znatno nioj cijeni nego konvencionalni instrumenti. Takoe, ostvarena
je i kompatibilnost izmeu razliitih platformi, tako da korisnik moe da izabere optimalnu
platformu za svoje potrebe. Pored toga, pojavom nove verzije, zadrava se kompatibilnost
sa prethodnom, tako da virtualni instrumenti dizajnirani danas, mogu da se koriste i u
buduim aplikacijama.

LabVIEW sadri, osim programskog jezika G, i okruenja za izradu korisnikog

interfejsa i veliki broj gotovih primjera, biblioteka, driver-a, zatim okruenje za izradu
projekta, compiler i automatsku izradu instalacione verzije programa, sa velikim brojem
parametara koje korisnik moe postaviti kako eli. Ovo omoguava korisniku jednostavnu
izradu profesionalnih aplikacija za tree lice koje nema LabView okruenje. Veliki broj
LabVIEW-ovihadd-on softverskih paketa omoguava realizaciju kompleksnih zadataka,
kao to je slanje podataka na internet, akvizicija slike, programiranje baze podataka i
slino, jednostavnim integrisanjem ovih paketa u LabVIEW razvojno okruenje.

LabVIEW moe da se upotrijebi u razliitim oblastima, za mjerenje, testiranje,

monitoring i procesno upravljanje. Ove aplikacije obuhvataju nadgledanje transportnih
sistema, laboratorije, automatsko testiranje dijelova, upravljanje industrijskim procesima,
itd.

10
 7. Izrada praktinog modela i povezivanje sa LabVIEW-om

Zadatak seminarskog rada je bila izrada praktinog modela sistema za reglaciju

temperature, te njegovo povezivanje sa Arduino mikrokontrolerom i LabVIEW-om.

Za izradu praktinog modela koritene su sljedee komponente:

- Termootponik LM35,
- Ventilatori od 5V i 12V,
- Sijalica 75 W,
- Releji

Termootpornik je otpornik iji se elektrini otpor smanjuje poveanjem

temeprature. Termootpornik se izrauje od poluprovodnika sa velikim elektrinim
otporom.

Relej je naprava koja se koristi za prekidanje ili uspostavljanje strujnog kruga

putem elektromagneta koji otvara i zatvara strujne kontakte. Elektromagnet se obino
sastoji od mnogobrojnih namotaja bakrene ice na eljeznom jezgru. Kada struja tee kroz
icu (primarno strujno kolo), oko elektromagneta se stvara magnetno polje koje privlai
eljeznu kotvu. Kotva nosi na sebi elektrine kontakte, koji onda otvaraju ili zatvaraju
sekundarno strujno kolo (strujni krug).

Kada se prekine struja kroz elektromagnet, elektromagnet vie ne privlai eljeznu

kotvu, i ona se vraa u poetni poloaj, obino uz pomo opruge. Time elektrini kontakti
prekidaju ili uspostavljaju strujno kolo, u zavisnosti od tipa kontakata (NO/NC).

11
Elektrina shema povezivanja komponenti prikazana je na slici 3.

Slika 1. Elektrina shema

12
 Fiziki izgled sistema dat je na slici 4.

Slika 2. Fiziki izgled sistema

Nakon povezivanja komponenti, slijedi izrada projekta u programu LabVIEW. U

Front Panel-u (slika 1.) postavljamo XY Graph,kod koga se na apscisnoj osi nanosi redni
broj mjerenja, a na ordinati odgovarajua vrijednost koju dobijemo sa termootpornika.
Pored toga postavlja se i Numeric Indicator, a prikazuju temperaturu oitavanjem sa
termootpornika. Tu su jo tri indikatora koji vizuelno pokazuju u kojem je podruju
trenutna temperatura.

Program radi tako to stalno vri mjerenja temperature pomou

termootpornika.Ukoliko je temperatura ispod 26 stepeni vri se slanje signala na relej na
digitalnom pinu 8 kao i na ventilator koji se nalazi na digitalnom pinu 9 i vr i se paljenje
Booleana HLADNO. Zadatak tog ventilatora jeste upuhivanje toplog zraka na

13
termootpornik. Kada temperatura pree granicu od 26 stepeni vrsi se iskljuivanje releja i
ventilatora i temperatura ulazi u podruje idealne temperature koja se prikazuje pomou
Booleana MEDIUM. Kada temepratura se povea iznad 30 stepena vr i se hlaenje
termootpornika pomou ventilatora koji je spojen na digitalni pin 7 kao i paljenje Booleana
TOPLO. Njegov zadatak se ogleda u upuhivanju hladnog zraka na termootpornik LM35.
Kada temperatura padne ispod 30 stepeni temperatura opet ulazi u podruje idealne
temperature koja se prikazuje pomou Booleana MEDIUM 5. Izgled bloka dijagrama je
prikazan na slici 5.

Slika 3. Blok dijagram programa za regulaciju temperature

Dijagram odziva termootpornika za razliite temperature prikazan je na slici 6.

14
Slika 4. Dijagram odziva termootpornika za razliite temperature

15
 8. Zakljuak

Program LabVIEW predstavlja snaan alat, koji, pored toga to doputa simulaciju
razliitih procesa mjerenja, takoe omoguuje i povezivanje sa Arduino mikrokontrolerom,
kako bi se proces programirao i pratio u realnom vremenu. Interfejs za povezivanje
Arduino platforme i LABView softvera zasnovan je na komunikaciji izmeu LabVIEW-a i
Arduina.Prilikom izvravanja programa Arduino platforma slui samo kao neka vrsta
izlaznog ureaja, dok se sva izraunavanja obavljaju u LABView-u.Jednostavnom
manipulacijom mogue je ostvariti prikaz podataka, ekvivalentan stvarnom mjernom
ureaju.

16
 Literatura

Deni, D. B. (2007). Raunarski mernoinformacioni sistemi u industriji - praktikum za

vebe. Ni: Elektronski fakultet.

Mileta, D. (2008). Virtualna instrumentcija. Zagreb: Institut Ruer Bokovi.

17