PITANJA ZA KOLOKVIJ IZ PEDOLOGIJE VJEBE

1. Koje su vrste uzorkovanja tla s obzirom na ciljeve?

S obzirom na ciljeve moe se govoriti o vie uzorkovanja:
1. uzorkovanje za kontrolu plodnosti tla i praenje kvalitete tla, osobito u poljodjelstvu
2. uzorkovanje radi kartiranja tla, odnosno njegovih svojstava
3. uzorkovanje tla i drugog materijala u sluaju oneienja ili openito oteenja tla
4. uzorkovanje tla u okviru specifinih istraivanja kopnenih ekosustava

2. Nabrojite vrste uzorkovanja tla.

Prema skupinama fiziografskih parametara razlikuju se sljedee vrste uzorkovanja:
1. uzorkovanje tla za mjerenje i opis morfolokih parametara
2. uzorkovanje tla za mjerenje kemijskih i mineralokih parametara
3. uzorkovanje tla za mjerenje i opis biolokih parametara tla
4. uzorkovanje tla za mjerenje i opis fizikih parametara

3. O emu ovisi odabir, pozicioniranje i priprema toaka uzorkovanja tla?

Odabir, pozicioniranje i priprema toaka uzorkovanja tla ovsi o:
1. cilju istraivanja ili mjerenja parametara tla
2. dostupnosti preliminarnih informacija
3. trenutanim uvjetima na terenu

4. Nabrojite naine uzorkovanja tla.

1. nesustavni statiki uzorak
2. kruna mrea uzoraka
3. sustavni statiki uzorak( regularno uzorkovanje)
4. randomizirano (sluajno) uzorkovanje
5. stratificirano randomozirano uzorkovanje

5. Pojasnite to je kompozitni uzorak tla.

Kompozitni uzorak formira se od vie pojedinanih uzoraka s ektomorfoloki i
pedofiziografski homogenog zemljita ili neke parcele. Ne smiju se mijeati pojedinani
uzorci razliitih pedogenetskih i pedofiziogtafskihh znaaji, razliitog antropogenog utjecaja
( na ovo se mora osobito paziti pri uzorkovanju tla utjecanog oneiujuim tvarima). Ako se
npr. radi o zemljitu koje jednim dijelom obiljeava nagib, posebno se sastavlja kompozitni
uzorak ili vie njih za nagnuti teren, a posebno za ravni dio zemljita.

6. Kad se primjenjuje kruna mrea uzoraka?

Kruna mrea uzoraka primjenjuje se kod mjerenja radijalne distribucije nekog svojstva ili
parametra tla npr. tokastog izvora oneienja tla.
7. Koje su dvije osnovne vrste uzoraka tla?
1. uzorci tla fiziki neizmijenjenog stanja
2. uzorci tla fiziki izmijenjenog stanja

8. ime se najee uzimaju uzorci tla fiziki neizmijenjenog stanja?

Najee se uzimaju razliitim cilindrima i kalupima.

9. Nabrojite vrste svrdla za uzorkovanje tla.

1. nizozemsko ili Edelmanovo svrdlo
2. potansko svrdlo
3. obalno svrdlo
4. spiralno svrdlo

10. to je to pedoloki profil?

Pedoloki profil je vertikalni presjek tla na kojemu se mogu mjeriti i opisati morfoloki
parametri tla te uzimati uzorci tla za laboratorijske analize. Predstavlja konvencionalni
predloak koji je dobija kopanjem pedoloke jame.

11. Nabrojite vrste pedolokih profila.

1. osnovni ili glavni profil
2. pomoni profil ili poluprofil
3. povrinski ili kontrolni profil

12. to su to monoliti tla?

Monoliti tla su prizme tla uzete u njegovu prirodnom stanju, od povrine do odreene
dubine, obino do matinog supstrata, a dijelom i s matinom supstratom.

13. Gdje se i kako pohranjuju uzorci tla?

Uzorke tla valja pohraniti na suhom, hladnom i tamnom mjestu. optimalna temperatura je 0-
5 stupnjeva Celzijusa. Veina uzoraka se moe drati na temperaturama i do +30 stupnjeva.

14. Koje uzorke tla treba uvati na nioj temperature?

Uzorke za potrebe mikrobiolokih istrazivanja.

15. Navedite teksturne klase prema Brouweru s obzirom na stupanj infiltracije(cm h-1).
pijesak vee od 3
pjeskovita ilovaa 2-3
ilovaa 1-2
glinasta ilovaa 0,5-1
glinua 0,1-0,5

16. Kako se iskazuje vlanost tla?

Vlanost tla iskazuje se kao postotak mase vode u vlanom tlu u odnosu na masu istog tla
nakon suenja, ili kao postotak obujma vode u tlu odnosno na obujam tla kada je ovo zasieno
vodom do retencijskog kapaciteta.

17. Koje su metode mjerenja vlanosti tla?

1. konvencionalne metode koje se temelje na izmjeri mase vlanog uzorka tla, njegovu
suenju i zatim vaganju suhog uzorka.
2. laboratorijske metode koje su veoma pouzdane, ali i skupe
18. to je to tenziometar?
Tenziometar je instrumenet za mjerenje vodnog potencijala/vlanosti tla na terenu.

19. Koji su vlagomjeri danas najee u primjeni?

Danas su najee u primjeni vlagomjeri sa senzorima koji mjere permitivnost tla.
(Funkcioniraju na bazi frekvencijske ili radarske reflektometrije.)

20. ime se i kako mjeri zbijenost tla?

Za mjerenje zbijenosti tla koriste se razni penatometri na kojima se prilikom utiskivanja u tlo
moe oitati mehaniki otpor prodiranju klipa ili sondnog iljka penetrometra u tlo ili, pak,
dubina prodiranja iljka penetrometra u tlo pod djelovanjem kontrolirane sile kojom se isti
utiskuje u tlo.

21. Nabrojite ektomorfoloke elemente tla.

1. reljef
2. ivi i mrtvi pokriva tla

22. to je to sklop profila?

Sklop profila predstavlja osnovu endomorfolokog predloka. To su horizonti tla, njihov
broj, slijed, debljina, izraenost, prijelaz jednog u drugi... Sklop profila je rezultat pedogeneze
pa horizonti nose i odraavaju karakteristike pojedinih pedogenetskih imbenika i procesa u
dostignutoj evoluciji.

23. Ako su se strukturni makroagregati raspali nakon 30 minuta, onda su:

Nestabilni.

24. Saeto opiite odreivanje udjela vode u uzorcima tla fiziki izmijenjenog stanja.
Najprije izvaemo posudu za tlo s poklopcem koja je prethodno zagrijana do konstantne
mase te je bila u eksikatoru vise ok 45 minuta. Zatim se odvagne 10-15 g zrakosuhog tla i
stavi u poklopljenu posudi te se izvae. Onda se posuda sa tlom takoer sui do konstantne
mase pa se dri u eksikatoru najmanje 45 minuta te se izvae.

25. Kako se odreuje granulometrijski sastav u mineralnom dijelu tla?

Za odreivanje granulometrijskog sastava tla najee se primjenjiju metode koje
kombiniraju postupke prosijavanja i sedimentacije odnosno prosijavanja i pipetiranja.

26. Navedite dimenzije teksturnih frakcija po Attebergu.

Po Attebergovoj podijeli primarne estice tla dijele se na skelet ( > 2mm ) , pijesak
( 0,02 2mm ) , prah ili mulj ( 0,002 0,02mm ) i glinu ( < 0,002mm ).

27. Kako se izraunaju maseni udjeli krupnog pijeska, praha i gline, gline i na kraju
sitnog pijeska?
28. to je to pH vrijednost?
Vrijednou pH uobiajeno se iskazuje kiselost tla, odnosno tzv. reakcija tla. pH-vrijednost
definirana je kao negativni logaritam koncentracije (mol dm-3) oksonijevih iona (H3O+) iona
u otopini koja se priprema suspendiranjem tla u vodi ili, pak, u otopini neutralne soli (KCl,
CaCl2, BaCl2) niske koncentracije.

29. Zbog ega se odreuje pH vrijednost tla?

Zato to je pH vrijednost jedan od uobiajnih i najvanijih pokazatelja kemijskih svojstava
tla. Mnogi procesi koji se odvijaju u tlu, dostupnost pojedinih elemenata kao i mikrobioloka
aktivnost u vezi je s pH vrijednosti.

30. Kako odreujemo pH vrijednost tla?

Na terenu pH vrijednost se odreuje pomou terenskih pH-metara (ubodnih pH-metara pri
emu se kao konaan rezultat uzima srednja vrijednost vise mjerenja) ili se obavlja
potenciometrijsko odreivanje pH (slino laboratorijskojm mjerenju). Takoer na terenu pH
procjenjuje pomou indikatora.
pH- vrijednost u laboratoriju se mjeri u suspenziji tla u vodi ili otopini soli. Suspenzija se
priprema tako da se volumna jedinica tla suspendira u pet volumnih jedinica kapljevine.

31. Koja kiselost je vea aktivna ili supstitucijska i zato?

Supstitucijska kiselost je vea jer se postie istiskivanjem vodikovih iona iz koloidnog
kompleksa tla pomou kationa neutralne soli. Posljedica toga je poveanje oksonijevih iona u
otopini ime se poveava kiselost do koje dolazi izmjerom vodikovih iona iz koloidne micele
nekim kationima iz neutralne soli (Ba2+, K+, Ca+)

32. emu slue puferske otopine prilikom odreivanja pH vrijednosti tla?

Puferske otopine slue za kalibraciju pH-metra.

33. Ako je pH(H2O) 4,3 onda je jako kiselo.

Ako je pH(H2O) 6,3 onda je slabo kiselo.
Ako je pH(H2O) 7,6 onda je slabo alkalno.

34. Kako se izraava udjel karbonata u tlu?

Udjel karbonata u tlu se izraava kao ekvivalent koncentracije kalcijevog karbonata
(CaCO3) iako se zapravo mjeri koncentracija svih karbonata i hidrogenkarbonata bikarbonata
koji su prisutni u uzorku tla.

35. Kada nema potrebe odreivati karbonate u tlu?

Karbonati se ne odreuju ako je pH (u CaCl2) u organskom horizontu manji od 5,5, odnosno
pH (u CaCl2) u mineralnom horizontu manji od 6.

36. to to znai odrediti karbonate kvalitativno, a to kvantitativno?

Kvalitativno odrediti karbonate u tlu znai da pomou preliminarnog kvantitativnog testa
(dokazivanja) utvrdilo ima li karbonata u tlu. A kvantitativno odrediti karbonate znai da
volumetrijski na kalcimetru odrediti njihov udjel u tlu.
37. Napiite kemijsku formula reakcije karbonata s klorovodinom kiselinom.
Reakcija prikazana u pojednostavljenom obliku ( Me je ovdje oznaka za neki dvovalentni
metal ) : MeCO3 + 2H+ Me2+ + H2CO3
H2CO3 H2O + CO2

38. Kaemo da je udjel karbonata u tlu nizak ako on iznosi

a) 0 g kg-1
b) 0-20 g kg-1
c) 2-200 g kg-1
d) 200-500 g kg-1
e) >500 g kg-1.

39. Na kojem principu se zasniva metoda odreivanja udjela humusa po Tjurinu?

Odreivanje udjela humusa u tlu po Tjurinu zasniva se na potpunoj oksidaciji humusa s
kalijskim dikromatom u sumporno kiselom mediju. Retitracijom suvika dikromata sa
standardnom otopinom Mohrove soli (FeSO4 (NH4)2SO4 6H2O) odredi se preostala koliina
dikromata koja nije utroena za oksidaciju humusa u tlu.

40. Kako se iz humusa prerauna udjel ugljika?

Udjel organskog ugljika moe se odrediti na dva naina :
1. tako da se od udjela ukupnog ugljika oduzme udjel ugljika prisutan u karbonatima
2. izravno, uz prethodno uklanjanje karbonata ( u obliku CO2 ) klorovodinom kiselinom. U
kapsulu sa zrakosuhim uzorkom tla stavi se dovoljno klorovodine kiseline i promijea.
Potom treba ekati etiri sata te kapsulu staviti u suionik na temperaturu od 60 do 70 oC u
trajanju od 16 sati.

41. Navedite klasifikaciju humusa po Graaninu.

Udjel humusa (posto) Ocjena tla

manje od 1 vrlo slabo humozno
1-3 slabo humozno
3-5 osrednje humozno
5-10 jako humozno
vise od 10 vrlo jako humozno

42. Shematski nacrtajte princip odreivanja C i N uk. Suhim spaljivanjem u ureaju

NC Soil.

43. Navedite osnovni princip odreivanja kapaciteta zamjene kationa.

Osnovni princip metode je tretiranje tla otopinom BaCl2 radi supstitucije zamjenjivih kationa
sa Ba2+ , te mjerenje njihove koncentracije u otopini.

44. to je to vodno-retencijski kapacitet tla?

Vodno rezencijski kapacitet odnosi se na maksimalan udjel vode koja se u tlu dri njegovim
unutarnjim silama, tj. molekularnom adhezijom, hidratacijom i kapilarnou te povrinskom
napetou.

45. Kako se odreuje vodno-retencijski kapacitet?

Za odreivanje vodno-retencijskih znaajki tla primjenjuje se vie metoda,a najpoznatije u 4
metode.Kod svih se nakon uspostave ravnotee izmeu vezane i slobodne vode , istisnute pri
odreenom matriksnom tlaku,uzorci vau , sue i ponovno vau, a udjel vode iskazuje se u
obujmenim ili masenim postotcima na osnovi obujma vlanog tla ili mase suhog uzorka.

46. Navedite kategorije vodno-retencijskog kapaciteta po koriu.

Oznaka Vrijednost (vol. posto)

vrlo malen manje od 25
malen 25-35
osrednji 35-45
velik 45-60
vrlo velik vie od 60

47. Kako se odreuje gustoa tla?

Gustoa tla odreuje se kao odnos mase estica suhog tla(m) i njihovog obujma (V) koji
iskljuuje praznine (pore) izmeu njih. Izravno ovisi o udjelu organske i mineralne sastavnice
u krutoj fazi tla te o mineralokon sastavu tla.

48. U kojem je rasponu gustoa tla?

Gustoa tla je najmanja u njegovu povrinskom dijelu. U O i T horizontima je obino manja
od 1, u A- horizontu 1 1,6 , a u dubljim horizontima moe biti i do 2g cm-3

49. Kako se odreuje gustoa krute faze tla?

Postupak se temelji na odreivanju mase tla vaganjem, te na odreivanju obujma istog tla na
temelju mjerenja mase vode istisnute iz piknometra. Za izraun gustoe stavljaju se u odnos
masa i obujam estica.

50. U kojem je rasponu gustoa krute faze tla?

Gustoa estica krute faze tla ima relativno iroki raspon : za organske etice to je 1 1,14g
cm-3 , a za mineralne najee 2,5 2,8g cm-3

51. Napiite i pojasnite formulu za odreivanje sveukupne poroznosti tla.

Sveukupna poroznost () izraunava se iz gustoe krute faze tla ( Pp ) i gustoe obujmene
tla ( Pb ) : = ( Pp Pb ) * 100/Pp = ( 1 Pp/Pb ) * 100 [vol.%]
Gdje je = sveukupna poroznost tla
Pb = gustoa tla [g cm3 ]
Pp = gustoa krute faze tla [g cm3 ]
52. Nabrojite klase tla s obzirom na poroznost po koriu.
Na osnovu veliine pora moemo na profilu tla ocijeniti da li su tla :
- a) Sitno porozna ( upljike ispod 1 mm )
- b) Porozna ( pore 1-3 mm )
- c) Spuvasta ( pore od 3-5 mm )
- d) Rupiasta ( upljike 5-10 mm )
- e) Rupasta ( pore vee od 10 mm )
53. Kako se izrauna zrani kapacitet tla?
Zrani kapacitet tla se dobije oduzimanjem vodno-retencijskog kapaciteta od sveukupne
poroznosti , odnosno razlikom ta dva parametra.

54. Navedite klasifikaciju tla prema kapacitetu za zrak.

Klasifikacija tla prema kapacitetu za zrak rijetko se primjenjuje, a ponekad se koristi u vidu
orijentacijske klasifikacije npr.
- vrlo malen < 4 % vol.
- malen 4-8 % vol.
- osrednji 8-12 % vol.
- velik 12-16 % vol.
- vrlo velik > 16 % vol.

55. to je to vodni potencijal tla?

Vodni potencijal tla je pokazatelj dostupnosti vode biljci i izravni je pokazatelj energije koja je
potrebna da biljka usie vodu iz tla. Sveukupni vodni potencijal tla suma je
gravitacijskog,osmotskog i matriksnog potencijala. Radi se, dakle, o sili ili energiji kojom se
voda dri u tlu,odnosno onoj sili ili energiji koju je potrebno uloiti da se voda usvoji iz tla.

56. Gdje i na kakvim uzorcima tla odreujemo pF vrijednost tla?

pF vrijednost tla odreujemo u tlanim eksikatorima na uzorcima fiziki neizmijenjenog
stanja.

57. to je to pF vrijednost?
pF vrijednost je logaritam vrijednosti podtlaka ili tenzije vode u tlu iskazane u hPa.

58. Kako se izrauna koeficijent vodopropusnosti tla?

Na temelju Darcyjeve jednadbe koeficijent vodopropusnosti se izrauna na sljedei nain :
Ks = Q / A * t * i
Gdje je Q = koliina vode koja proe kroz poroznu sredinu poznate plotine njenog
poprenog presjeka , u jedinici vremena
Ks = koeficijent propusnosti tla
i = hidrauliki gradijent
t = jedinica vremena
A = plotina poprenog presjeka

59. Kako se zove ureaj za mjerenje vodopropusnosti tla?

Laboratorijski premeametar

60. Na emu se temelji princip odreivanja vodopropusnosti?

Odreivanje vodopropusnosti tla laboratorijskim permeametrom temelji se na poznavanju
razlike tlaka vode na krajevima saturiranog uzorka i na mjerenju koliine vode koja prolazi
kroz uzorak tla.