33% found this document useful (3 votes)
14K views34 pages

Ogledne Str. Povijest 5 RB

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1/ 34

Daniela Jugo-Superina ✻ Nera Malbaša Kovačić

MOJA POVIJEST 5
radna bilježnica za 5. razred osnovne škole
Za izdavača
Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.
Autorice
Daniela Jugo-Superina, prof. povijesti
Nera Malbaša Kovačić, prof. povijesti
Recenzenti udžbenika
dr. sc. Tomislav Galović, docent
Anita Afrić, nastavnica povijesti i geografije
Josip Šibarić, prof. geografije i povijesti
Lektorica
Ana Horvat, prof. hrvatskoga jezika
Ilustratorica
Svjetlana Olujić Tomaić, mag. archaeol.
Grafička urednica
Petra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu radne bilježnice odobrilo je _______


rješenjem kl: UP/I-602-xxxxxxx, urbroj: xxxxxxxxxx od xxxxxxxxx 2019.

ISBN 978-953-294-267-5

Nijedan dio ove knjige ne smije


se umnožavati ni preslikavati bez
pismene suglasnosti nakladnika.
Izdavač
Alka script d.o.o.
Zagreb, Nehajska 42
tel. 01/30 135 30
www. alkascript.hr

Tisak
Narodne novine
Daniela Jugo-Superina ✻ Nera Malbaša Kovačić

MOJA POVIJEST 5
radna bilježnica za 5. razred osnovne škole

Prvo izdanje
Zagreb, 2019.
SADRŽAJ
Čemu služi radna bilježnica iz Povijesti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

UVOD U POVIJEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Zašto treba učiti i poznavati povijest. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Računanje vremena.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

PRAPOVIJEST. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Prve ljudske zajednice u prapovijesti.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Od sakupljača hrane i lovca do ratara, stočara, obrtnika i trgovca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Krapinski neandertalci.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

ZEMLJE PRVIH PISAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35


Prve države. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Mezopotamija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Egipat.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Feničani i Židovi.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

GRČKI SVIJET .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Osvit Grčke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Grčki polisi, gospodarstvo i kolonizacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Sparta i Atena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Grčko-perzijski ratovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Peloponeski rat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Grčka kultura.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Aleksandar Makedonski.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

RIMSKI SVIJET. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100


Prva stoljeća Rima.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Rimska osvajanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Rimsko Carstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Rimsko društvo i svakodnevnica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Rimska kultura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
Rimska vjerovanja i počeci kršćanstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Ratovi Rimljana i Ilira. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Grčka i rimska baština na hrvatskom povijesnom prostoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Čemu služi ova radna bilježnica
Draga učenice, dragi učeniče,

ova radna bilježnica poslužit će ti da bolje naučiš i razumiješ povijesne sadržaje iz udžbenika
Moja povijest 5. Pomoću radne bilježnice uvježbavat ćeš opisivanje i objašnjavanje zbivanja
u davnoj prošlosti. Poglavlja u radnoj bilježnici prate poglavlja u udžbeniku. Zato, prije
rješavanja zadataka, trebaš pročitati tekstove te razgledati slike, karte i lente vremena u
udžbeniku.

Evo što o radnoj bilježnici kaže Luka.

... da utvrdiš
što o povjesnim
zbivanjima i osobama
već znaš ... da ponoviš
... da se opustiš
i učvrstiš svoje
i zabaviš
znanje

Radna bilježnica
... da ovladaš pomoći će ti...
... da produbiš
uspoređivanjem
i proširiš svoje
života u prošlosti
znanje
i danas

... da se
... da samostalno
osamostališ
pronalaziš
u radu s povijesnim
... da uvježbaš podatke
izvorima
rad s povijesnim
kartama i lentama
vremena

Mnogo uspjeha žele ti učiteljice Daniela i Nera.

5
UVOD U POVIJEST
Zašto treba učiti i poznavati povijest
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Napiši pojmove prema opisu.

a) skup spoznaja iz nekog područja (matematika, geografija, povijest...) → _______________

b) dokazi iz prošlosti → _________________ ________________

c) mjesto gdje se čuvaju i izlažu vrijedni predmeti → ______________________


d) mjesto za čuvanje pisanih povijesnih izvora → _________________________

e) znanost koja pronalazi i proučava materijalne povijesne izvore → _____________________

2. Svrstaj povijesne izvore u tablice.

CRTEŽ U FARAONOVOJ GROBNICI BAŠČANSKA PLOČA KOVANICA IZ 16. STOLJEĆA

BAKA OPISUJE SVOJ PRVI ŠKOLSKI DAN SNIMLJEN GOVOR U HRVATSKOM SABORU

NJEMAČKA CARSKA KRUNA SNIMAK HRVATSKE HIMNE HERODOTOVA POVIJEST

MATERIJALNI POVIJESNI IZVOR PISANI POVIJESNI IZVOR

SLIKOVNI POVIJESNI IZVOR ZVUČNI POVIJESNI IZVOR USMENA PREDAJA

6
3. Napiši što je na fotografiji. Dopuni.

ZNANSTVENIK: ___________________

MJESTO: ___________________ NALAZIŠTE

ISTRAŽIVANJE: ARHEOLOŠKO ___________________

II. UZROCI I POSLJEDICE

4. Zašto treba učiti i poznavati povijest? Izaberi tri odgovora.

a) da bismo razumjeli svijet u kojem živimo


b) da bismo bili zdravi i snažni
c) da bismo ljepše pjevali i crtali
d) da bismo poznavali sebe i svoje nasljeđe
e) da bismo naučili postavljati pitanja o prošlosti

→ Znaš li još neki razlog zašto treba učiti povijest? Razmisli, potrudi se. Napiši barem jedan.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Srećom, ovdje nema pogrešnih odgovora.

7
III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

5. Različite vrste povijesnih izvora daju raznolike informacije. Pogledaj i pročitaj dva
povijesna izvora.
Luj XIV. (Četrnaesti) bio je francuski kralj u 17. i početkom 18. stoljeća. Dakle, živio je prije
više od 300 godina.

a) SLIKOVNI POVIJESNI IZVOR b) PISANI POVIJESNI IZVOR

Madame de Sevigne (Madam de Sevinj)


bila je jedna od mnogih dama koje su
živjele u dvorcu Luja XIV. Ovako je opisala
jednu kraljevu osobinu:
Istaknuo se u svim vrstama vježbanja
te je uvijek želio imati mogućnost za
ovakve aktivnosti. Nikakav umor niti loše
vrijeme nisu utjecali na njegov junački lik
i držanje; natopljen kišom ili snijegom,
proboden hladnoćom, okupan znojem
ili prekriven prašinom, uvijek je bio isti.
Često sam s divljenjem promatrala da
ga, osim iznimno lošeg vremena, ništa ne
Hyacinthe Rigault (Hiasant Rigo): sprječava da svaki dan provodi vježbajući
Francuski kralj Luj XIV. (1702. g.) na otvorenom.

→ Odgovori.

• U kojoj su zemlji nastala oba povijesna izvora? _____________________________


• Kad je nastala slika Luja XIV.? _____________________________________________
• Što možeš vidjeti i zaključiti pomoću slike? Zaokruži koliko odgovora želiš.
a) kralj je bio skroman b) kralj nosi raskošan plašt c) kralj ima vlasulju
d) kralj je bio moćan i bogat e) kralj nosi vojnički oklop f) kralj nosi čizme
• Tko opisuje kralja Luja XIV. u pisanom izvoru? ________________________________
• Koja je kraljeva osobina opisana? Zaokruži.
a) hrabrost b) izdržljivost c) zavidnost d) nadarenost za glazbu
• Prikazuje li se kralj Luj XIV. u ova dva povijesna izvora na isti način? Kratko objasni.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

8
6. Pročitaj povijesni izvor i odgovori na pitanja.
,,Otac povijesti” Herodot rođen je u gradu Halikarnasu u
današnjoj Turskoj. Svoju knjigu Povijest započeo je ovako:
Ovo je prikaz povijesnog istraživanja Herodota
Halikarnašanina zato da ono što su ljudi napravili ne padne
s vremenom u zaborav...
• S kojom je namjerom Herodot pisao Povijest? ___________________________________
• Na temelju čega je napisao svoju knjigu? _______________________________________
• Razmisli. Odaberi jedan događaj iz sadašnjosti koji smatraš vrlo važnim. Zapiši događaj da
,,ne padne s vremenom u zaborav”.

________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

IV. ZA OPUŠTANJE

7. Dovedi arheologa Luku do njegova otkrića.

Što je Luka otkrio? ____________________________________________________________

9
Računanje vremena
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Dopuni rečenice.

• Razdoblje od tisuću godina jest _____________________.


• Prikaz tijeka vremena pomoću crte naziva se ______________ vremena.
• ____________ je dugo vremensko razdoblje koje počinje važnim __________________.
• Brojanje godina od rođenja __________ __________ naziva se kršćanska ___________.
• Karta na kojoj su prikazane države i zbivanja u prošlosti jest _________________ karta.

2. Napiši naziv velikog povijesnog razdoblja prema opisu.

a) najkraće razdoblje: ___________________ doba


b) razdoblje koje počinje otkrićem pisma: ______________ ______________
c) razdoblje koje završava otkrićem Amerike: _____________ ____________
d) najdulje razdoblje: _____________________
e) razdoblje koje traje do 1918. godine: _________________ ______________

II. VRIJEME I PROSTOR

3. Napiši godine i strelicama ih poveži s lentom vremena.

ROĐENA/ROĐEN SAM KRENULA/KRENUO SAM U PRVI SADA JE


_________ GODINE RAZRED ________ GODINE ________ GODINA

2000. g. 2010. g. 2020. g. 2030. g.

4. Kako brojimo godine prije, a kako nakon rođenja Isusa Krista? Na lenti vremena nacrtaj
strelice.

4. g. 3. g. 2. g. 1. g. 0 1. g. 2. g. 3. g. 4. g.
pr. Kr. pr. Kr. pr. Kr. pr. Kr. ISUSOVO
ROĐENJE

10
5. Nauči s Lukom!

Tijekom učenja povijesti bit Prvo stoljeće traje od 1. g. do 100. g.


će ti vrlo važno odrediti kojem Nulta (0.) godina ne postoji.
stoljeću pripada pojedina godina.
Drugo stoljeće započinje 101. g. i traje do 200. g.
Naučimo zajedno!
Lako ćemo odrediti stoljeće ako stoticama u godini
dodamo broj 1:
547. g. → 5 + 1= 6 → 6. stoljeće
1674. g. → 16 + 1= 17 → 17. stoljeće
Izuzetak su godine koje završavaju s dvije nule (00).
Njihovim stoticama ne dodajemo ništa!
300. g. → 3. stoljeće
2000. g. → 20. stoljeće

→ A sada ti! Odredi kojim stoljećima pripadaju godine.

▪ 476. g. → ________ st.


▪ 600. g. → ________ st.
▪ 1099. g. → ________ st.
▪ 1573. g. → ________ st.
▪ 1800. g. → ________ st.
▪ 2001. g. → ________ st.

Sada idemo korak


dalje. Trebaš naučiti kad
počinju i kad završavaju
pojedina stoljeća. Nije teško,
samo treba vježbati.
Stoljeća počinju godinom koja završava znamenkama 01.
Stoljeća završavaju s godinom koja na kraju ima dvije
nule (00).

601. g. → prva godina 7. stoljeća


1401. godina → prva godina 15. stoljeća

700. godina → posljednja godina 7. stoljeća


1800. godina → posljednja godina 18. stoljeća

11
STOLJEĆA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

1. 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1100. 1200. 1300. 1400. 1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2100.

GODINE

→ Odredi prvu i posljednju godinu.

▪ 1. st. → od _________ do _________ godine


▪ 6. st. → od _________ do _________ godine
▪ 9. st. → od _________ do _________ godine
▪ 11. st. → od _________ do _________ godine
▪ 19. st. → od _________ do _________ godine
▪ 21. st. → od _________ do _________ godine

6. Napiši na odgovarajuće mjesto što prikazuje povijesna karta. Razvrstaj:

IME RIJEKE IME MORA IME ZEMLJE IME GRADA TUMAČ

____________________ ____________________ ____________________

____________________ ____________________

12
III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

7. Brojanje godina od rođenja Isusa Krista prvi je predložio svećenik i znanstvenik Dionizije
Mali u 6. stoljeću. Pročitaj što o tome piše matematičar Zvonimir Šikić.

... Dionizije je u svoje tablice uveo Kristovu eru, odbrojavanje godina od trenutka Kristove
inkarnacije*. Kako je odredio taj trenutak nije nam poznato, ali sigurno ga nije odredio točno.
Točno vrijeme Isusova rođenja nije nam poznato, ali iz Matejeva evanđelja znamo da je Isus
rođen u vrijeme kralja Heroda (...) koji je umro 4. g. pr. Kr.

* Inkarnacija znači utjelovljenje, rođenje.

→ Odgovori.

• Tko je prvi predložio kršćansku eru? _____________________________


• U kojem je stoljeću živio? __________________________
• Je li se Isus vjerojatno rodio prije ili poslije početka kršćanske ere? ___________________

IV. ZA OPUŠTANJE

8. Riješi križaljku.

VODORAVNO: 1
3. dugo vremensko razdoblje
3
brojanja godina
4. razdoblje od deset godina
6. crta vremena 2 5

USPRAVNO:
1. era koju mi upotrebljavamo
2. razdoblje od sto godina 4
5. počinje otkrićem pisma, stari...

13
PRAPOVIJEST
Prapovijesni izumi
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Napiši pojmove/imena.

• najdulje razdoblje ljudske povijesti → _______________________


• ljudska vrsta koja je živjela u Europi prije oko 200 tisuća godina → __________________
• naša ljudska vrsta u Europi → _____________________
• doba koje počinje prije oko 6 tisuća godina → ________________ doba

2. Pridruži objašnjenju odgovarajući broj.


1. RUČNI KLIN oruđe koje se upotrebljava za ribolov
2. HARPUNI I UDICE pečena glina
3. VATRA omogućuju lov na daljinu
4. LUK I STRIJELA prvo kameno oruđe
5. KERAMIKA niti dobivene od biljaka, koje se križaju
6. TKANINA grije i štiti od divljih životinja

3. Pročitaj rečenice. U svakoj rečenici je jedna pogreška. Prekriži pogrešku. Povrh nje napiši
ispravnu riječ.

• Prapovijest započinje prije oko 3 milijuna godina.

• U prapovijesti čovjek je izrađivao oruđe od kosti i plastike.

• Čovjek je vatru palio udaranjem kamena o drvo ili trljanjem drvenog štapića o lišće.

4. Izbaci uljeza. Zaokruži. Što nije izum kamenog doba?

LUK STRIJELA VATRA BRONCA

5. Pogledaj slike. Napiši što prikazuju.

14
II. VRIJEME I PROSTOR

►4 milijuna g. pr. Kr. 4 mil. g. pr. Kr.


– početak prapovijesti
– nastanak prvih ljudi
►3 milijuna g. pr. Kr.
3 mil. g. pr. Kr. – ostatci najstarijih ljudski kostiju
►2 milijuna i 500 tisuća g. pr. Kr.
– početak kamenog doba
►200 tisuća g. pr. Kr.
2 mil. g. pr. Kr.
– pojava prvih ljudi u Europi:
neandertalci

1 mil. g. pr. Kr.


►35 tisuća g. pr. Kr.
– kromanjonci – naša ljudska
vrsta u Europi
500 tis. g. pr. Kr.

►3 500. g. pr. Kr. 250 tis. g. pr. Kr. ►6 tisuća g. pr. Kr.
– kraj prapovijesti – početak metalnog doba
– početak starog vijeka 3500. g. pr. Kr.
1. g.

Služi se lentom vremena.

6. Prije oko 2 milijuna i 500 tisuća godina započinje:

a) bakreno doba

b) kameno doba

c) željezno doba

d) brončano doba

7. Poredaj u vremenu. Upiši redne brojeve od 1. do 4.

_____ NASTANAK PRVIH LJUDI

_____ POČETAK SREDNJEG VIJEKA

_____ NEANDERTALCI

_____ POČETAK METALNOG DOBA

15
III. UZROCI I POSLJEDICE

8. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA
odjeća od krzna lakši lov i skupljanje hrane zimi
ovladavanje vatrom poboljšanje lova
luk i strijela svjetlost i toplina

IV. KONTINUITET I PROMJENA

9. Što se promijenilo kad je čovjek starijeg kamenog doba ovladao vatrom? Odaberi tri
promjene. Oboji ih crvenom bojom.

LAKŠE JE PRIKUPLJAO BILJKE ŠTITILA GA JE OD DIVLJIH ŽIVOTINJA

GRIJALA GA JE NIJE MORAO JESTI SIROVO MESO

V. POVIJESNA PERSPEKTIVA

10. Za što su prapovijesni ljudi upotrebljavali dijelove ulovljenog jelena? Zaokruži slova
ispred dvaju točnih odgovora.

a) rogove za oruđe i oružje c) crijeva za konac i užad


b) kožu za jelo d) nožne kosti za nakit

VI. ZA OPUŠTANJE

11. Čovjek je u starije kameno doba ovladao vatrom. Nadopuni misli čovjeka
u starije kameno doba.
Napokon sam
_______________________
________________________
________________________
______________________

16
Prve ljudske zajednice u prapovijesti
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Odgovori na pitanja.

• Koji kontinent nazivamo „kolijevkom čovječanstva“? ______________________________


• Tko je bila Lucy? ___________________________________________________________
• Koje su dvije najpoznatije ljudske vrste u Europi? _________________________________
• Na kojem je nalazištu u Hrvatskoj pronađeno najviše ostataka kostiju neandertalca?
________________________________________________________________________
• Kako se zove najvažnija kultura metalnog doba na hrvatskom području?
________________________________________________________________________
• Koje su dvije najpoznatije keramičke posude koje pripadaju toj kulturi?
________________________________________________________________________

2. Ako je tvrdnja točna, zaokruži T. Ako nije točna, zaokruži N.

Starčevačka, danilska i hvarska kultura pripadaju mlađem kamenom dobu. T N


Na nalazištu Hušnjakovo brdo pronađeni su ostatci kromanjonca. T N
Na hrvatskom povijesnom prostoru najbrojniji narodi bili su Iliri. T N
Kromanjonci su pripitomili pse. T N

3. Napiši koji su narodi živjeli na navedenim područjima.

• prostor današnje Istre → _______________________


• prostor od rijeke Krke do rijeke Neretve → _______________________
• prostor od rijeke Raše do rijeke Krke → _______________________
• prostor Gorskog kotara, Like i Krbave → _______________________

4. Razvrstaj pojmove u tablicu. Pazi! Neke pojmove moraš napisati u oba stupca.

PAS, HORDA, SELILAČKI NAČIN ŽIVOTA, LUK, ŠPILJE, KRZNO, KOŽA, SAKUPLJANJE PLODOVA,
LOV, VATRA, GOVOR, STRIJELA
NEANDERTALAC KROMANJONAC

17
5. Oboji dvije točne tvrdnje.

Kelti su:

OBRAĐIVALI ŽELJEZO UPOTREBLJAVALI LONČARSKO KOLO

POZNAVALI PISMO PRVI RABILI KERAMIKU

II. VRIJEME I PROSTOR

6. Na slijepoj karti:

• napiši nalazišta starijeg kamenog doba: KRAPINA, VETERNICA, ŠANDALJA, VINDIJA,


MUJINA PEĆINA
• napiši nalazišta mlađeg kamenog doba: SOPOT, DANILO, GRAPČEVA SPILJA.

▪ nalazišta starijeg kamenog doba


▪ nalazišta mlađeg kamenog doba

18
7. Napiši na odgovarajuća mjesta na slijepoj karti:

a) narode – DELMATI, JAPODI, HISTRI, LIBURNI


b) rijeke – RAŠA, KRKA, NERETVA
c) more – JADRANSKO MORE.

→ Oboji:

a) zeleno prostor Histra


b) žuto prostor Japoda
c) crveno prostor Liburna
d) ljubičasto prostor Delmata

III. UZROCI I POSLJEDICE

8. Što je dovelo do gradnje naselja s kolibama u Vučedolu? Zaokruži slova ispred dvaju
točnih odgovora.

a) Stanovnici se bave ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom.


b) Stanovnici borave na jednom mjestu.
c) Stanovnici se bave gusarenjem, lovom i ribolovom.
d) Stanovnici se sele u potrazi za hranom.

19
9. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

potraga za hranom brža i lakša izrada keramike

arheološko iskapanje blizu grada Hadara selilački način života

lončarsko kolo pronađene ljudske kosti

IV. KONTINUITET I PROMJENA

10. Na slici su prikazani pronađeni dijelovi kostura Lucy.


Odgovori na pitanja.

• Što prikazuje slika?


______________________________________________
• Kosti kojih dijelova tijela su pronađeni?
______________________________________________
______________________________________________
• Koje kosti nedostaju?
______________________________________________
______________________________________________

V. USPOREDBA I SUČELJAVANJE

11. Odgovori. U čemu se današnji čovjek razlikuje od neandertalca i kromanjonca?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

20
VI. POVIJESNA PERSPEKTIVA

12. Ljudi u prapovijesti živjeli su sasvim drugačije od današnjih ljudi.

Pokušaj zamisliti sebe u starije kameno doba. Čemu bi se radovala/radovao? O čemu bi


brinula/brinuo? Razmisli i ukratko objasni.
___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

VII. ZA OPUŠTANJE

13. Riješi osmosmjerku. Pronađi pojmove:

DELMATI, HISTRI, JAPODI, KAMEN, KOLO, KOSTI, KROMANJONAC, LOV, LUK, LJUDI, NASELJA,
ŠPILJE, VUČEDOL, ZEMLJA, ŽELJEZO.

Ako ispravno zaokružiš


navedene pojmove, nezaokružena
slova otkrit će ti ime naroda koji je
tijekom željeznog doba naselio
zapadnu i srednju Europu.
__________________

J K R O M A NJ O N A C
A O K Z E M LJ A E L I
P L E E LJ I P Š M O R
O O A LJ E S A N A V T
D L U E I T S O K T S
I D I Ž D E L M A T I
I K U L O D E Č U V H

21
Od sakupljača hrane i lovca do ratara,
stočara, obrtnika i trgovca
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Napiši nazive metala.

mekan metal crvenkaste boje → _____________________


mješavina bakra i kositra → _____________________
čvrst metal sivkaste boje → _____________________

2. Ispred pojma napiši slovo točnog objašnjenja.

_____ špilje A) mjesta gdje su se sklanjali ljudi u starije kameno doba

_____ zemunice B) kuće od drveta, slame i zemlje

_____ sojenice C) nastambe u zemlji pokrivene granjem i zemljom

_____ kolibe D) drvene kuće građene na stupovima na vodi

3. Zaokruži sve što je točno.

• Pojava i obrada metala potaknula je razvoj:


a) trgovine b) ribarstva c) rudarstva d) obrta e) sporta.

• Prva životinja koju je čovjek pripitomio bio je pas. Koje su još životinje pripitomljene?

4. Sastavi i napiši rečenicu od zadanih riječi.

godina. Metali počeli su 6 tisuća se prije upotrebljavati

___________________________________________________________________________
Jerihon. poznati je Najstariji grad

___________________________________________________________________________

22
5. Oboji plavo pojmove koji ne pripadaju Ötziju (Eciju).

1991. LED I SNIJEG STRELICA

SJEKIRA MAČ 65 TETOVAŽA

II. VRIJEME I PROSTOR

6. Uoči redoslijed prapovijesnih doba. Upiši redne brojeve od 1. do 5.

brončano doba →
željezno doba →
mlađe kameno doba →
bakreno doba →
starije kameno doba →

III. UZROCI I POSLJEDICE

7. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

izmjena toplih i hladnih razdoblja razvoj rudarstva i obrta

život na jednom mjestu promjena biljnog i životinjskog svijeta

pojava i obrada metala pojava prvih trgovaca

višak izrađenih predmeta gradnja naselja

IV. KONTINUITET I PROMJENA

8. Pogledaj slike.

starije kameno doba mlađe kameno doba

23
→ Opiši što se promijenilo u životu ljudi u mlađe kameno doba.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

V. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

9. Odgovori na pitanja pomoću teksta i fotografije.


Uz Jerihon najstariji grad na svijetu je Çatal Höyük
(Čatal Hejuk) u današnjoj Turskoj. Kuće su građene
od glinenih opeka bez prozora i vrata. U kuću se
ulazilo s krova.

arheološko iskapanje u Çatal Höyük (Čatal Hejuku)


• Koja su dva najstarija grada? _________________________________________________
• Što prikazuje fotografija? ____________________________________________________
• Koje ostatke uočavaš na fotografiji? ___________________________________________
• Kojoj vrsti povijesnog izvora pripadaju ostatci Çatal Höyüka? ________________________

VI. ZA OPUŠTANJE

10. Luka će ti ispričati zagonetku. Pogodi o kojem je zanimanju riječ.

Idem lijevo, idem desno, po planini i pustinji


pune torbe i magare na mom putu u divljini.
Svako selo, svaki grad hoće drva, kruha, sira.
Evo mene, dobri ljudi, neka svatko bira.

Luka priča o _____________________.

24
Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Dopuni rečenice.

• Na zidovima ________________ sačuvane su slike životinja.

• Prapovijesni ljudi su od ________________ i kostiju izrađivali kipiće _________________.

• Najpoznatiji kipić plodnosti je _____________________ iz Willendorfa.

• Neandertalci su _______________________ svoje pokojnike u plitke grobove.

2. Dopuni shemu.

europski razdijeljen na _____________ reda


ORION
_____________
svaki red predstavlja jedno _____________ doba
KERAMIČKA
pronađen u
_____________
_____________ stanovnici _____________ kulture

3. Izbaci uljeza. Objasni svoj odabir.

LASCAUX (Lasko) ALTAMIRA ORION ROMUALDOVA PEĆINA

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

4. Napiši ispod svake slike što prikazuje.

25
II. UZROCI I POSLJEDICE

5. Pročitaj tekst o špilji Lascaux (Lasko).


Špilja Lascaux (Lasko) u Francuskoj otkrivena je 1940.
godine. Ondje je pronađeno oko 2000 slika (životinje,
ljudi i geometrijski likovi). Dvadeset godina kasnije
špilja je zatvorena za javnost. Razlog je bio velik broj
posjetitelja i uporaba umjetnih svjetala zbog kojih su
slike počele propadati. U obližnjoj špilji izrađena je
slika bikova, konja i jelena vjerna kopija slika iz Lascauxa koju godišnje posjeti oko
iz špilje Lascaux (Lasko) 300 tisuća ljudi.

→ Odgovori na pitanja.

• Kad je otkrivena špilja Lascaux (Lasko)? _______________________________________

• Što je u špilji naslikano?_____________________________________________________

• Koji je uzrok zatvaranja špilje Lascaux? _________________________________________

• Što misliš, zašto je izrađena kopija špilje? _______________________________________

________________________________________________________________________

6. Zašto su ljudi u mlađe kameno doba često pokapali svoje mrtve u blizini kuća?

___________________________________________________________________________

III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA

7. Riješi zadatak pomoću slike i teksta.

Kip božice majke iz Çatal Höyüka (Čatal Hejuka) izrađen je od pečene


gline. Pronađen je u posudi za žito u jednom hramu. Božica je
prikazana u sjedećem položaju. Ima široka bedra i veliki trbuh koji
vjerojatno predstavlja plodnost.

Božica majka iz Çatal Höyüka (Čatal Hejuka)

→ Što se ne može pronaći na slici ili u tekstu? Prekriži.

GLINA POSUDA VILICA ŠIROKA BEDRA LEOPARD

26
IV. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

8. Slikovni izvori daju raznolike informacije. Pogledaj dva slikovna izvora.

a) Špilja Chauvet-Pont d’Arc (Šuven Pon Ar) u Francuskoj b) Špilja Altamira u Španjolskoj

skupina konja u špilji Chauvet-Pont-d’Arc životinje u špilji Altamira

Špilja je otkrivena 1994. godine. Slike na zidovima Špilja je otkrivena 1879. godine. Na
špilje smatraju se najstarijima na svijetu. Prikazuju zidovima špilje prikazane su životinje
konje, jelene, medvjede, bizone, ali i lavove, pojedinačno ili u skupinama.
pantere, sove... U davnoj prošlosti na ulaz u špilju Naslikani su bizoni, košute, sobovi,
pala je velika stijena. Tako su slike sačuvane do veprovi... Neke su životinje prikazane
današnjih dana. u pokretu, a neke u mirovanju.

→ Odgovori.

• U kojim su zemljama nastali ovi slikovni povijesni izvori?


________________________________________________________________________
• Koje su životinje prikazane na slikama u špilji?

Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) Altamira

• Koje boje vidiš na slikama u špilji?

Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) Altamira

• Na koji su način slike u špilji Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) sačuvane od propadanja?
Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.
a) padom stijene b) poplavom c) padom stabla

27
V. ZA OPUŠTANJE

Nacrtaj bizone
prema slici.
Oboji ih.

28
Krapinski neandertalci
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE

1. Odgovori na pitanja.

• Koje su godine započela arheološka istraživanja na Hušnjakovu brdu? ________________


• Koji je znanstvenik pronašao ostatke krapinskog neandertalca?
________________________________________________________________________
• Što je osim kostiju neandertalaca pronađeno na Hušnjakovu brdu?
________________________________________________________________________

2. Oboji crveno pojmove koji se odnose na krapinskog neandertalca.

KAMENO ORUŽJE ZEMUNICE GOVOR BRONCA NOSOROG VATRA KERAMIKA

3. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.

Starost kostiju krapinskih neandertalaca procijenjena je na oko:

a) 125 000 godina b) 15 000 godina c) 225 000 godina d) 135 000 godina.

4. Dopuni rečenice.

• Krapinski neandertalci od kože i _____________________ ulovljenih životinja izrađivali su


_______________________.

• Najviše vremena provodili su u prirodi u ______________________________ za hranom.

• Žene su sakupljale razne ________________________, plodove i ___________________.

• Muškarci su odlazili u _____________________________.

• Najčešće su lovili ___________________ špiljske medvjede i _______________.

5. Ako je tvrdnja točna, zaokruži T. Ako nije točna, zaokruži N.

Krapinski neandertalci vodili su brigu o bolesnima. T N

Krapinski neandertalci nisu pokapali svoje mrtve. T N

Najpoznatija lubanja C pripada muškoj osobi. T N

29
II. VRIJEME I PROSTOR

6. Napiši pojmove i godine pomoću slika.

_______________________ brdo

godina: _____________________

prikaz ______________________

godina: _____________________

prikaz ______________________

godina: _____________________

III. UZROCI I POSLJEDICE

7. Spoji parove.

UZROK POSLJEDICA

Gorjanović-Kramberger dobiva paket arheološko istraživanje na


kostiju Hušnjakovu brdu

ostatci pepela istrošeni zubi

u radu se upotrebljavaju dijelovi tijela sklanjanje u špilju

vremenske nepogode dokazana uporaba vatre

30
IV. USPOREDBA I SUČELJAVANJE

8. Pročitaj tekst.

Za razliku od današnjeg čovjeka, neandertalci su bili snažniji i krupnije građe. Iako niži rastom,
bili su teži od današnjih ljudi. Njihova je prosječna visina pak iznosila oko 167 cm, a masa
oko 80 kg. Prsti na rukama također su se razlikovali – bili su deblji i kraći nego prsti ruku
današnjeg čovjeka. Ipak, najviše iznenađuje činjenica kako im je prosječan obujam mozga
iznosio oko 1520 cm3 (čitaj: kubnih centimetara), za razliku od volumena današnjeg čovjeka
čiji je prosječni obujam 1400 cm3.

→ Dopuni rečenice.

Neandertalci su bili __________________________ i krupnije građe od današnjeg čovjeka.

Prosječna visina neandertalca bila je oko ________ cm. Njihova je masa bila oko _______ kg.

Prsti na rukama bili su im deblji i _________________.

Obujam mozga bio im je _____________ od obujma prosječnog mozga današnjeg čovjeka.

V. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE

9. Pročitaj izvor i odgovori na pitanje.

Jakov Radovčić u svojoj knjizi Dragutin Gorjanović-Kramberger i krapinski pračovjek: počeci


suvremene paleoantropologije piše:

Gorjanović tako prvi smjelo povezuje anatomiju* pračovjeka s anatomijom suvremenih ljudi
i time u znanost o fosilnom* čovjeku, a na osnovi konkretnih nalaza, uvodi ideju o razvojnom
putu čovjeka.

* anatomija – građa živih bića


* fosil – ostatak života iz prošlosti (npr. kosti davnih ljudi, okamenjene biljke...)

• Tko prema Jakovu Radovičiću prvi povezuje građu davnih ljudi s građom suvremenog
čovjeka? ____________________________________________________________

31
VI. ZA OPUŠTANJE

Ovo je zaista lijep


pogled. Mnogo ljudi, kuća, brujanje,
vika i strka. U naše vrijeme, tisućama i
tisućama godina u prošlosti, oči su nam
se odmarale na zelenilu, a uši punile samo
cvrkutom ptica i žuborom rječice.
Slušaj! Kakvo je to režanje?

→ Misliš li da se neandertalcima na slici više sviđa Krapina danas ili nekad? Objasni.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

→ Koji je zvuk uplašio neandertalce? Što misliš, o čemu je riječ?

___________________________________________________________________________

Naravno
Doc (Dok), ne moraš pitati.
Idemo u Krapinu, namjesti
Hey, Marty vremeplov 125 000 godina
(Marti)! Ideš sa unatrag.
mnom?

32
→ Jesi li gledala/gledao film Povratak u budućnost?
→ U filmu znanstvenik Doc (Dok) i mladić Marty (Marti) putuju kroz vrijeme u automobilu.
Pridruži se Docu i Martyju u njihovim avanturama. Nacrtaj strip o putovanju i posjetu
krapinskim neandertalcima. Započni ovako: Doc uzbuđeno požuruje Martyja da krenu u
Krapinu. Ako ne stignu na vrijeme, nešto će se strašno dogoditi.

33
PONOVI: PRAPOVIJEST
→→ Dobro pogledaj umnu mapu. Na odgovarajuća mjesta (prazna polja) upiši:
UZGOJ BILJAKA, ZEMUNICE, ŽELJEZO, NEANDERTALCI, VUČEDOL.

TKANJE ODJEĆE
SKUPLJANJE HRANE
STOČARSTVO
LOV

ŠPILJE KOLIBE
STANOVANJE
ODJEĆA OD KRZNA

SOJENICE
KROMANJONCI

starije kameno mlađe kameno


doba doba

PRAPOVIJEST

prapovijest na
metalno doba
hrvatskom prostoru
TRGOVCI
ZANIMANJA
KRAPINA

ORION

BAKAR

BRONCA

KELTI

34

You might also like