Ogledne Str. Povijest 5 RB
Ogledne Str. Povijest 5 RB
Ogledne Str. Povijest 5 RB
MOJA POVIJEST 5
radna bilježnica za 5. razred osnovne škole
Za izdavača
Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.
Autorice
Daniela Jugo-Superina, prof. povijesti
Nera Malbaša Kovačić, prof. povijesti
Recenzenti udžbenika
dr. sc. Tomislav Galović, docent
Anita Afrić, nastavnica povijesti i geografije
Josip Šibarić, prof. geografije i povijesti
Lektorica
Ana Horvat, prof. hrvatskoga jezika
Ilustratorica
Svjetlana Olujić Tomaić, mag. archaeol.
Grafička urednica
Petra Kljaić, prof. likovne kulture
ISBN 978-953-294-267-5
Tisak
Narodne novine
Daniela Jugo-Superina ✻ Nera Malbaša Kovačić
MOJA POVIJEST 5
radna bilježnica za 5. razred osnovne škole
Prvo izdanje
Zagreb, 2019.
SADRŽAJ
Čemu služi radna bilježnica iz Povijesti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
UVOD U POVIJEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Zašto treba učiti i poznavati povijest. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Računanje vremena.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
PRAPOVIJEST. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Prve ljudske zajednice u prapovijesti.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Od sakupljača hrane i lovca do ratara, stočara, obrtnika i trgovca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Krapinski neandertalci.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
GRČKI SVIJET .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Osvit Grčke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Grčki polisi, gospodarstvo i kolonizacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Sparta i Atena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Grčko-perzijski ratovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Peloponeski rat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Grčka kultura.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Aleksandar Makedonski.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
ova radna bilježnica poslužit će ti da bolje naučiš i razumiješ povijesne sadržaje iz udžbenika
Moja povijest 5. Pomoću radne bilježnice uvježbavat ćeš opisivanje i objašnjavanje zbivanja
u davnoj prošlosti. Poglavlja u radnoj bilježnici prate poglavlja u udžbeniku. Zato, prije
rješavanja zadataka, trebaš pročitati tekstove te razgledati slike, karte i lente vremena u
udžbeniku.
... da utvrdiš
što o povjesnim
zbivanjima i osobama
već znaš ... da ponoviš
... da se opustiš
i učvrstiš svoje
i zabaviš
znanje
Radna bilježnica
... da ovladaš pomoći će ti...
... da produbiš
uspoređivanjem
i proširiš svoje
života u prošlosti
znanje
i danas
... da se
... da samostalno
osamostališ
pronalaziš
u radu s povijesnim
... da uvježbaš podatke
izvorima
rad s povijesnim
kartama i lentama
vremena
5
UVOD U POVIJEST
Zašto treba učiti i poznavati povijest
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
BAKA OPISUJE SVOJ PRVI ŠKOLSKI DAN SNIMLJEN GOVOR U HRVATSKOM SABORU
6
3. Napiši što je na fotografiji. Dopuni.
ZNANSTVENIK: ___________________
→ Znaš li još neki razlog zašto treba učiti povijest? Razmisli, potrudi se. Napiši barem jedan.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
7
III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE
5. Različite vrste povijesnih izvora daju raznolike informacije. Pogledaj i pročitaj dva
povijesna izvora.
Luj XIV. (Četrnaesti) bio je francuski kralj u 17. i početkom 18. stoljeća. Dakle, živio je prije
više od 300 godina.
→ Odgovori.
8
6. Pročitaj povijesni izvor i odgovori na pitanja.
,,Otac povijesti” Herodot rođen je u gradu Halikarnasu u
današnjoj Turskoj. Svoju knjigu Povijest započeo je ovako:
Ovo je prikaz povijesnog istraživanja Herodota
Halikarnašanina zato da ono što su ljudi napravili ne padne
s vremenom u zaborav...
• S kojom je namjerom Herodot pisao Povijest? ___________________________________
• Na temelju čega je napisao svoju knjigu? _______________________________________
• Razmisli. Odaberi jedan događaj iz sadašnjosti koji smatraš vrlo važnim. Zapiši događaj da
,,ne padne s vremenom u zaborav”.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
IV. ZA OPUŠTANJE
9
Računanje vremena
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Dopuni rečenice.
4. Kako brojimo godine prije, a kako nakon rođenja Isusa Krista? Na lenti vremena nacrtaj
strelice.
4. g. 3. g. 2. g. 1. g. 0 1. g. 2. g. 3. g. 4. g.
pr. Kr. pr. Kr. pr. Kr. pr. Kr. ISUSOVO
ROĐENJE
10
5. Nauči s Lukom!
11
STOLJEĆA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.
1. 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1100. 1200. 1300. 1400. 1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2100.
GODINE
____________________ ____________________
12
III. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA
7. Brojanje godina od rođenja Isusa Krista prvi je predložio svećenik i znanstvenik Dionizije
Mali u 6. stoljeću. Pročitaj što o tome piše matematičar Zvonimir Šikić.
... Dionizije je u svoje tablice uveo Kristovu eru, odbrojavanje godina od trenutka Kristove
inkarnacije*. Kako je odredio taj trenutak nije nam poznato, ali sigurno ga nije odredio točno.
Točno vrijeme Isusova rođenja nije nam poznato, ali iz Matejeva evanđelja znamo da je Isus
rođen u vrijeme kralja Heroda (...) koji je umro 4. g. pr. Kr.
→ Odgovori.
IV. ZA OPUŠTANJE
8. Riješi križaljku.
VODORAVNO: 1
3. dugo vremensko razdoblje
3
brojanja godina
4. razdoblje od deset godina
6. crta vremena 2 5
USPRAVNO:
1. era koju mi upotrebljavamo
2. razdoblje od sto godina 4
5. počinje otkrićem pisma, stari...
13
PRAPOVIJEST
Prapovijesni izumi
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Napiši pojmove/imena.
3. Pročitaj rečenice. U svakoj rečenici je jedna pogreška. Prekriži pogrešku. Povrh nje napiši
ispravnu riječ.
• Čovjek je vatru palio udaranjem kamena o drvo ili trljanjem drvenog štapića o lišće.
14
II. VRIJEME I PROSTOR
►3 500. g. pr. Kr. 250 tis. g. pr. Kr. ►6 tisuća g. pr. Kr.
– kraj prapovijesti – početak metalnog doba
– početak starog vijeka 3500. g. pr. Kr.
1. g.
a) bakreno doba
b) kameno doba
c) željezno doba
d) brončano doba
_____ NEANDERTALCI
15
III. UZROCI I POSLJEDICE
8. Spoji parove.
UZROK POSLJEDICA
odjeća od krzna lakši lov i skupljanje hrane zimi
ovladavanje vatrom poboljšanje lova
luk i strijela svjetlost i toplina
9. Što se promijenilo kad je čovjek starijeg kamenog doba ovladao vatrom? Odaberi tri
promjene. Oboji ih crvenom bojom.
V. POVIJESNA PERSPEKTIVA
10. Za što su prapovijesni ljudi upotrebljavali dijelove ulovljenog jelena? Zaokruži slova
ispred dvaju točnih odgovora.
VI. ZA OPUŠTANJE
11. Čovjek je u starije kameno doba ovladao vatrom. Nadopuni misli čovjeka
u starije kameno doba.
Napokon sam
_______________________
________________________
________________________
______________________
16
Prve ljudske zajednice u prapovijesti
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Odgovori na pitanja.
4. Razvrstaj pojmove u tablicu. Pazi! Neke pojmove moraš napisati u oba stupca.
PAS, HORDA, SELILAČKI NAČIN ŽIVOTA, LUK, ŠPILJE, KRZNO, KOŽA, SAKUPLJANJE PLODOVA,
LOV, VATRA, GOVOR, STRIJELA
NEANDERTALAC KROMANJONAC
17
5. Oboji dvije točne tvrdnje.
Kelti su:
6. Na slijepoj karti:
18
7. Napiši na odgovarajuća mjesta na slijepoj karti:
→ Oboji:
8. Što je dovelo do gradnje naselja s kolibama u Vučedolu? Zaokruži slova ispred dvaju
točnih odgovora.
19
9. Spoji parove.
UZROK POSLJEDICA
V. USPOREDBA I SUČELJAVANJE
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
20
VI. POVIJESNA PERSPEKTIVA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
VII. ZA OPUŠTANJE
DELMATI, HISTRI, JAPODI, KAMEN, KOLO, KOSTI, KROMANJONAC, LOV, LUK, LJUDI, NASELJA,
ŠPILJE, VUČEDOL, ZEMLJA, ŽELJEZO.
J K R O M A NJ O N A C
A O K Z E M LJ A E L I
P L E E LJ I P Š M O R
O O A LJ E S A N A V T
D L U E I T S O K T S
I D I Ž D E L M A T I
I K U L O D E Č U V H
21
Od sakupljača hrane i lovca do ratara,
stočara, obrtnika i trgovca
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
• Prva životinja koju je čovjek pripitomio bio je pas. Koje su još životinje pripitomljene?
___________________________________________________________________________
Jerihon. poznati je Najstariji grad
___________________________________________________________________________
22
5. Oboji plavo pojmove koji ne pripadaju Ötziju (Eciju).
brončano doba →
željezno doba →
mlađe kameno doba →
bakreno doba →
starije kameno doba →
7. Spoji parove.
UZROK POSLJEDICA
8. Pogledaj slike.
23
→ Opiši što se promijenilo u životu ljudi u mlađe kameno doba.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
VI. ZA OPUŠTANJE
24
Vjerovanja i umjetnost u prapovijesti
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Dopuni rečenice.
2. Dopuni shemu.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
25
II. UZROCI I POSLJEDICE
→ Odgovori na pitanja.
________________________________________________________________________
6. Zašto su ljudi u mlađe kameno doba često pokapali svoje mrtve u blizini kuća?
___________________________________________________________________________
26
IV. RAD S POVIJESNIM IZVORIMA / USPOREDBA I SUČELJAVANJE
a) Špilja Chauvet-Pont d’Arc (Šuven Pon Ar) u Francuskoj b) Špilja Altamira u Španjolskoj
Špilja je otkrivena 1994. godine. Slike na zidovima Špilja je otkrivena 1879. godine. Na
špilje smatraju se najstarijima na svijetu. Prikazuju zidovima špilje prikazane su životinje
konje, jelene, medvjede, bizone, ali i lavove, pojedinačno ili u skupinama.
pantere, sove... U davnoj prošlosti na ulaz u špilju Naslikani su bizoni, košute, sobovi,
pala je velika stijena. Tako su slike sačuvane do veprovi... Neke su životinje prikazane
današnjih dana. u pokretu, a neke u mirovanju.
→ Odgovori.
• Na koji su način slike u špilji Chauvet-Pont-d’Arc (Šuven Pon Ar) sačuvane od propadanja?
Zaokruži slovo ispred točnog odgovora.
a) padom stijene b) poplavom c) padom stabla
27
V. ZA OPUŠTANJE
Nacrtaj bizone
prema slici.
Oboji ih.
28
Krapinski neandertalci
I. PROVJERI SVOJE ZNANJE
1. Odgovori na pitanja.
a) 125 000 godina b) 15 000 godina c) 225 000 godina d) 135 000 godina.
4. Dopuni rečenice.
29
II. VRIJEME I PROSTOR
_______________________ brdo
godina: _____________________
prikaz ______________________
godina: _____________________
prikaz ______________________
godina: _____________________
7. Spoji parove.
UZROK POSLJEDICA
30
IV. USPOREDBA I SUČELJAVANJE
8. Pročitaj tekst.
Za razliku od današnjeg čovjeka, neandertalci su bili snažniji i krupnije građe. Iako niži rastom,
bili su teži od današnjih ljudi. Njihova je prosječna visina pak iznosila oko 167 cm, a masa
oko 80 kg. Prsti na rukama također su se razlikovali – bili su deblji i kraći nego prsti ruku
današnjeg čovjeka. Ipak, najviše iznenađuje činjenica kako im je prosječan obujam mozga
iznosio oko 1520 cm3 (čitaj: kubnih centimetara), za razliku od volumena današnjeg čovjeka
čiji je prosječni obujam 1400 cm3.
→ Dopuni rečenice.
Prosječna visina neandertalca bila je oko ________ cm. Njihova je masa bila oko _______ kg.
Gorjanović tako prvi smjelo povezuje anatomiju* pračovjeka s anatomijom suvremenih ljudi
i time u znanost o fosilnom* čovjeku, a na osnovi konkretnih nalaza, uvodi ideju o razvojnom
putu čovjeka.
• Tko prema Jakovu Radovičiću prvi povezuje građu davnih ljudi s građom suvremenog
čovjeka? ____________________________________________________________
31
VI. ZA OPUŠTANJE
→ Misliš li da se neandertalcima na slici više sviđa Krapina danas ili nekad? Objasni.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Naravno
Doc (Dok), ne moraš pitati.
Idemo u Krapinu, namjesti
Hey, Marty vremeplov 125 000 godina
(Marti)! Ideš sa unatrag.
mnom?
32
→ Jesi li gledala/gledao film Povratak u budućnost?
→ U filmu znanstvenik Doc (Dok) i mladić Marty (Marti) putuju kroz vrijeme u automobilu.
Pridruži se Docu i Martyju u njihovim avanturama. Nacrtaj strip o putovanju i posjetu
krapinskim neandertalcima. Započni ovako: Doc uzbuđeno požuruje Martyja da krenu u
Krapinu. Ako ne stignu na vrijeme, nešto će se strašno dogoditi.
33
PONOVI: PRAPOVIJEST
→→ Dobro pogledaj umnu mapu. Na odgovarajuća mjesta (prazna polja) upiši:
UZGOJ BILJAKA, ZEMUNICE, ŽELJEZO, NEANDERTALCI, VUČEDOL.
TKANJE ODJEĆE
SKUPLJANJE HRANE
STOČARSTVO
LOV
ŠPILJE KOLIBE
STANOVANJE
ODJEĆA OD KRZNA
SOJENICE
KROMANJONCI
PRAPOVIJEST
prapovijest na
metalno doba
hrvatskom prostoru
TRGOVCI
ZANIMANJA
KRAPINA
ORION
BAKAR
BRONCA
KELTI
34