Dokument opisuje načine dobivanja energije u živim organizmima kao i procese fotosinteze, metabolizma i protoka energije kroz ekosustav. Sadrži detaljne informacije o hranidbenoj piramidi i mreži te o ovisnosti produktivnosti ekosustava o vanjskim čimbenicima.
Dokument opisuje načine dobivanja energije u živim organizmima kao i procese fotosinteze, metabolizma i protoka energije kroz ekosustav. Sadrži detaljne informacije o hranidbenoj piramidi i mreži te o ovisnosti produktivnosti ekosustava o vanjskim čimbenicima.
Dokument opisuje načine dobivanja energije u živim organizmima kao i procese fotosinteze, metabolizma i protoka energije kroz ekosustav. Sadrži detaljne informacije o hranidbenoj piramidi i mreži te o ovisnosti produktivnosti ekosustava o vanjskim čimbenicima.
Dokument opisuje načine dobivanja energije u živim organizmima kao i procese fotosinteze, metabolizma i protoka energije kroz ekosustav. Sadrži detaljne informacije o hranidbenoj piramidi i mreži te o ovisnosti produktivnosti ekosustava o vanjskim čimbenicima.
Energija – sposobnost tijela ili mase tvari da obavi rad
Ona se pojavljuje u različitim oblicima: potencijalna, kemijska, kinetička, mehanička, svjetlosna, toplinska, električna Energija ne može nastati niti nestati već može samo mijenjati svoj oblik (ukupna količina energije u Svemiru je stalna = zakon očuvanja energije)
NAČINI DOBIVANJA ENERGIJE U ŽIVIM ORGANIZMIMA
AUTOTROFNI – organizmi koji sami proizvode hranu, pomoću svjetlosne energije Sunca (fotoautotrofni) ili kemijskim reakcijama (kemoautotrofni) HETEROTROFNI – organizmi koji se hrane autotrofnim (biljojedi) ili drugim heterotrofnim organizmima (mesojedi ili svejedi) - razlagači su heterotrofni organizmi koji se hrane uginulim organizmima ili njihovim ostacima (bakterije, gljive)
FOTOSINTEZA Proces kojim biljke, alge i neke bakterije iz jednostavnih anorganskih tvari iz okoliša stvaraju organske tvari i pritom oslobađaju kisik Za fotosintezu je potrebno: sunčeva svjetlost, ugljikov dioksid, voda, klorofil Za fotosintezom nastaje: šećer i oslobađa se kisik Reakcije na svjetlu: razgradnja vode, oslobađanje kisika Reakcije u tami: sinteza šećera Zeleni bičaš (euglena) može biti autotrofna i heterotrofna, ovisno o količini svjetlosti
PROIZVODNJA ORGANSKE TVARI
0.05 – 1.5% svjetlosne energije koja sa Sunca dospije na Zemlju, fotosintezom se
ugradi u ugljikohidrate Svake se godine fotosintezomna Zemlji nastane oko 500 mlrd. tona ugljikohidrata 80% proizvvodnje se događa u morima i oceanima (fitoplankton) RAZINE ORGANSKE PROIZVODNJE
Energija se u ekosustavima prenosi od proizvođača, preko niza potrošača
PRIMARNA ORGNASKA PROIZVODNJA – proces proizvodnje autotrofnih organizama SEKUNDARNA ORGANSKA PROIZVODNJA – proces proizvodnje heterotrofnih organizama BIOMASA I PRODUKTIVNOST EKOSUSTAVA
BIOMASA = količina organske tvari koja nastaje primarnom i sekundarnom
organskom proizvodnjom (raspoloživa je kao hrana u ekosustavu) Produktivost ekosustava ovisi o brzini stvaranja biomase O ČEMU OVISI PRODUKTIVNOST EKOSUSTAVA?
Na kopnu: o količini padalina, temperaturi, hranjivim tvarima u tlu, intenzitetu svjetlosti
U vodi: o dubini prodora svjetlosti, temperaturu, koncentraciji mineralnih hranjivih tvari PROTOK ENERGIJE U BIOSFERI Održava uravnoteženo stanje u prirodi Hranidbeni odnosi povezuju članove životnih zajednica u ekosustavu i ekosustave međusobno Protok energije kroz hranidbene lance jest temeljni proces u svakome ekosustavu
U svakoj životnoj zajednici nalazi se mnogo hradibenih lanaca
Hranidbeni lanci su veza između proizvođača i potrošača
Hranidbeni lanac čine:
1. karika: proizvođači (autotrofni organizmi) 2. karika: potrošači a) 1. reda biljožderi b) 2. reda mesožderi c) 3. reda mesožderi, svežderi – grabežljivci
Biljožderi; potrošači prvog reda: a) lisne uši b) krumpirova zlatica c) divlji kunić, konj Mesožderi; potrošači drugog reda: a) božja ovčica, b) pupavac, c) jež Grabežljivi mesožderi; potrošači trećeg reda: a) lisica b) vuk Svežderi; a) štakor b) svinja c) medvjed HRANIDBENA MREŽA
Odnosi prehrane u ekosustavu su složeniji od jednog hranidbenog lanca.
Mnogi potrošači jedu raznoliku hranu, pa su uključeni u više hranidbenih lanaca.
Povezivanje nekoliko hranidbenih lanaca čini hranidbenu mrežu.
Organizmi koji su dio hranidbene mreže, energiju dobivaju iz različitih izvora.
HRANIDBENA ILI EKOLOŠKA PIRAMIDA ENERGIJA I BIOMASE Početni članovi hranidbenog lanca ili hranidbene mreže imaju najveću ukupnu biomasu Završni članovi imaju najmanju ukupnu biomasu Pri prelasku energije s jednog člana na drugi dio kemijske energije se: a) troši za izgradnju organizma b) oslobađa kao toplinska energija c) izlazi kao izmet
fosilna goriva (nafta, ugljen, zemni plin) sadrže pohranjenu energiju.
Gubitkom energije se smanjuje i broj organizama. Piramidom brojnosti se prikazuje brojnost organizama za svaku razinu hranidbenog lanca METABOLIZAM Biokemijske rakcije pretvorbe energije i kemijske izmjene tvari koje omogućuju živt Reakcije u kojimma se složene molekule razgrađuju -> oslobađa se energija (katabolizam) Reakcija u kojima se stvaraju nove molekule -> energija se troši (anabolizam) Velike molekule organskih tvari u hrani (ugljikohidrati, proteini, lipidi), sadrže pohranjenu energiju u kemijskim vezama Razgradnjom velikih molekula, kidaju se kemijske veze i uz prisustvo kisika, oslobađa se energija u obliku ATP-a Pritom nastaju ugljikov dioksid i voda = stanično disanje
ATP (adenozin trifosfat)
ATP je nukleotid Sastoji se od šećera riboze, dušične baze adenina i tri fosfatne skupine Uloga: mobilni spremnik energije (omogućuje odvijanje reakcija koje trebaju ulaganje energije) Energija je pohranjena u vezama između fosfatnih skupina
MITOHONDRIJI Organeli obavijeni dvostrukom membranom Vanjska – glatka Unutarnja – sadrži nabore – KRISTE (povećanje površine) Uloga mitohondrija: stanično disanje Nalaze se u stanicama svih eukariota Prema endosimbiontskoj teoriji, nastali su tako što je aerobna bakterija ušla u veću stanicu s jezgrom
