Povijest - ispit

- pobjeda Pipina Malog u ratu s Langobardima, 758. -> papi su pripali Ravenski egzarhat i Rimski dukat – tako je utemeljena
Papinska država
- društvo u vjerskom smislu nakon Muhamedove smrti raskolilo se na 2 struje - šijite i sunite
- veliki val progona Židova, 1492. - kad španjolski vladari Izabela i Ferdinand donose odluku o njihovome izgonu s Pirenejskog
poluotoka
-
- na istoku – prevladavala liturgija na grčkome jeziku

- prvenstvo među crkvenim dostojanstvenicima - carigradski patrijarh

- na zapadu - bogoslužje na latinskom

-najveći ugled- papa

- 11. st. Crkva na zapadu – reformni pokret -> započeo u benediktinskom samostanu Cluny
- simonija – zlouporaba i kupnja crkvenih položaja, bila je zabranjena
- uvedeno beženstvo svećenika ili celibat

Križarski ratovi
- 2. polovica 11.st. - prilike se promijenile, Seldžuci počinju ugrožavati granice Bizantskog carstva
- Turci Seldžuci zauzeli Jeruzalem i Palestinu
- bizantski car Aleksije I. Komnen obratio se za pomoć papi Urbanu II.
- crkveni skup u francuskom gradu Clermontu – papa se obratio biskupima I puku -> pozvao ih da krenu u rat za Jeruzalem i
oslobođenje Kristova groba od nevjernika
- ratu su se priključili:
- niži slojevi zbog teškog gospodarskog stanja i gladi, odlazak u ratu im je nudio mogućnost preživljavanja

-plemići - vidjeli su priliku za stjecanje bogatstva na istoku

-propovjednici - karizmatičnim govorima poticali želju vjernika za odlaskom u rat, utjecali na tisuće sljedbenika
- Papa je u ratu vidio priliku da ostvari ponovno jedinstvo Crkve i vrati ugled koji je Crkvenim raskolom izgubio nad istokom
-
- Prvi križarski rat – od 1099.
- Na području Bliskog istoka (Levanta) koje su križari zauzeli utemeljeno je Jeruzalemsko Kraljevstvo I kršćanske grofovije
Edessa, Tripolis i Kneževina Antiohija
-
- Treći križarski pohod – 1187.
- sudjelovali njemački car Friedrich Barbarossafrancuski kralj Filip II. August i engleski kralj Rikard Lavljeg Srca
-
- Četvrti križarski rat
- Venecija je za prijevozničke usluge od križara zatražila da za nju osvoje Zadar
- Unatoč papinim protestima križari su 1202. g. osvojili Zadar i prema dogovoru predali ga Mlečanima
- 1204. križari su se uključili u novi pohod kao saveznici jednoga pretendenta na bizantsko prijestolje
- Carigrad je bio opljačkan i uništen
- Na području Bizanta stvoreno je Latinsko Carstvo kao država križara
- Potrajat će do 1261 g kad se opet obnovilo Bizantsko Carstvo
-
- Križarski ratovi završili su 1291. padom grada Akona, posljednjega kršćanskog uporišta, pod vlast muslimana
- višestruke posljedice : susret civilizacija, napredak medicine i filozofije, oživljavanje interesa Europljana za djela antičkih
autora, stižu skupocjeni proizvodi iz raznih gradova, porast vrijednosti novca, razvoj robno-novčane privrede

Crkveni redovi u križarskim ratovima:

- Templari – obrana hodočasnika i zaštita njihovih putova u Svetoj zemlji, ujedno i redovnici i vojnici
 - Ivanovci – bavili su se medicinom i njegom bolesnika, postali uzorom za srednjovjekovne bolnice
- Teutonci – organizirali bolničku bratovštinu

Crkveni redovi:
- benediktinci – utemeljitelj Benedikt iz Nursije
- franjevci (Red male braće) - Franjo de Bernardone iz Assisija
- dominikanci – Dominik de Guzman
-
- novi religiozno-socijalni pokreti pojavljuju se zbog nezadovoljstva stanjem u Crkvi i težnje da se Crkva vrati izvornomu
siromaštvu
- pripadnici novonastalih vjerskih sljedbi Crkvi su zamjerali bogatstvo odmak od pravoga kršćanskog nauka, Crkva je ovakve
sljedbe smatrala herezama ili krivovjerjem
- podrijetlo heretičkih pokreta nije u potpunosti poznato, pretpostavlja se da su stigli s istoka zahvaljujući trgovačkim
kontaktima te drugim komunikacijskim putovima
- pokreti u Francuskoj: valdenzi, katari (nazivaju se još albižanci i patareni (na sjeveru Italije))
-
- Hereze na području Hrvatske u srednjem vijeku – 12. i 13.st., na istočnoj obali Jadrana
- dualistička hereza na Jadran je vjerojatno stigla iz Carigrada putem trgovine
- bosanska crkva – na čelu djed, vjernici se nazivaju krstjani
-
- Inkvizicija – crkveni sud koji se bavio sudskim postupcima krivovjernika
-
- rimski pape živjeli su poput svjetovnih vladara, često raskalašenim nemoralnim načinom života
-
- često su pojedince nagrađivali unosnim crkvenim položajima
-
- u ovakvome načinu života prednjačili su tzv. renesansni pape, Aleksandar VI. Borgia ili Leon X.
-
- biskupi su često prodavali indulgencije ili oproštajnice od grijeha što je izazvalo velik interes puka, ali kritiku koja je
pokrenula reformni pokret

- na stanje u Crkvi reagirao je njemački svećenik i sveučilišni profesor teologije Martin Luther
-
- on je 1517. g. u Wittenbergu javnosti izložio 95 teza kritizirajući prodaju indulgencija, ovaj događaj obilježio je polaznu točku
reformacije
-
- vjerski rat između luterana i katolika u Njemačkoj – do 1555.
- Mir u Augsburgu – pokrajnskim kneževina i velikašima dana je slobodna vjeroispovijest, njihovi podanici morali su prihvatiti
vjeru svojih gospodara
-
- u Švicarskoj je nastao kalvinizam - utemeljitelj Jean Calvin
- kalvinizam je naučavao ideju o predestinaciji svakoga čovjeka na spasenje ili propast već pri samome rođenju
- kalvinisti su djelovali u Francuskoj pod nazivom hugenoti
-
- u Engleskoj je nastanak Anglikanske Crkve povezan s Henrikom VIII. Tudorom. Vladar je u početku bio sklon katolicizmu
- do raskida odnosa s Rimom došlo je kad papa Henriku nije htio dati razvod braka od kraljice Katarine Aragonske kako bi se
mogao oženiti dvorskom damom Anne Boleyn
- pod kraljevim utjecajem engleski parlament je 1534. g. izglasao Akt o supremaciji kojim je Engleska prekinula sve crkvene
veze srimskom kurijom i kralja postavila za jedinoga poglavara Anglikanske Crkve
- vladar je dobio pravo imenovanja nadbiskupa, biskupa i drugih crkvenih dostojanstvenika
-
- hrvatske zemlje bile su u sastavu Habsburške Monarhije koja je ostala vjerna Katoličkoj Crkvi
- Hrvatska je imala znamenite protestante svjetskoga glasa, npr. Matiju Vlačića Ilirika
-
- papa Pavao III. sazvao je crkveni sabor u Tridentu radi rasprave o smjeru kojim će dalje djelovati Katolička Crkva
- Tridentski koncil djelovao je 1544.- 1563. - rezultirao nizom mjera po kojima će se odvijati crkvena obnova
- potvrđeno je štovanje sedam sakramenata službeno tumačenje Svetoga pisma kao jedinoga službenog nauka
-
- crkveni red isusovaca ili jezuita - 1540. – utemeljitelj španjolski plemić i vojnik Ignacio de Loyola
- glavna zadaća reda bila je borba protiv širenja protestantizma, a provodila se obrazovanjem
-
- Tridesetogodišnji rat (1618- 1648.)
- sukob je počeo kad su se češki protestanti usprotivili pokušaju Ferdinanda II. Habsburškog da uvede katolicizam i
apsolutizam te izbacili troje njegovih službenika kroz prozor praškoga dvorca – praška defenestracija
-
- Vestfalski mirovni sporazum – 1648. – okončan rat, zaživjela ideja međunarodne diplomacije
- utvrđene su granice i riješena vjerska pitanja prema načelu definiranom Mirom u Augsburgu
-
- prvotnih 12 općina povezalo se s Bizantom u vrijeme Justinijanovih ratova s Ostrogotima

- Venecijom je upravljao dužd (vojvoda), prvo ga postavljao Bizant, kasnije je biran od strane istaknutih obitelji, a Bizant ga je
samo potvrđivao
- Pad Carigrada u osmanlijske ruke 1453. – udarac Veneciji
-
- otkriće novog svijeta – kraj 15.st. i početak 16. (1492.) – središte trgovine prebacuje se na zemlje Atlantika, Sredozemlje
gubi na važnosti
-
- samouprava komuna u Veneciji održavala se u izboru rektora, i gradskih vijeća – birani su članovi patricija
-
- gradski statuti – u njima se ogleda samostalnost i u njima su kodificirani zakoni i druge pravne odredbe
-
- naturalna privreda – temeljila se na proizvodnji za neposredne potrebe proizvođača, prevledavala na srednjovjekovnim
posjedima
-
- zemlja se prirodno obnavljala korištenjem dvopoljne i tropoljne zemljoradnje kao sustava plodoreda
-
- na feudalnim imanjima kmetovi su izrađivali obrtničke predmete, ali su bili namijenjeni prvenstveno potrebama stanovnika
posjeda
-
- cehovi – udruženja obrtnika koji se bave istim zanatom
-
- imali su svoje statute u kojima su regulirani uvjeti rada, struktura i broj članova te kvaliteta proizvedenih artikala
-
- gilde – u njih su se udruživali trgovci radi sigurnosti te služe za zaštitu trgovaca na putovanjima
-
- Hanza – jedna od najvećih gilda, služila je za obranu trgovačkih gradova na Sjevernom moru, izvozila je prirodne proizvode,
a uvozila vunu, sol iI francusko vino