MIROSLAV KRLEŽA

Renato Domazet Lošo

 Životopis
• Rođen 7. srpnja 1893. u Zagrebu gdje
je i umro 29. prosinca 1981.

• Književno stvara u periodu između

1915. i 1977. godine

• Primarno pripada modernizmu iako je

u početku bio ekspresionist
 Životopis
• Pohađao je Klasičnu gimnaziju u
Zagrebu i završio ju 1909. godine
• . Pohađa vojnu kadetsku školu
u Pečuhu te neposredno
uoči Prvoga svjetskog rata, pod
utjecajem jugoslavenske
integralističke ideologije bježi u
Srbiju
 Životopis
•  Dolazi u Srbiju s nakanom da
bude dobrovoljac u srpskoj vojsci.
Osumnjičen je kao špijun i
srbijanske ga vlasti protjeruju.
• Godine 1915. mobiliziran je kao
domobran i poslan na bojišnicu u
istočnoj Europi (Galicija)
 Životopis
• Na bojištu je kratko vrijeme, a • Po stvaranju Kraljevine
ostatak rata provodi po vojnim SHS Krleža se,
bolnicama i toplicama zbog fasciniran Lenjinom i sovjetskom
slaboga zdravstvenog stanja, a i revolucijom, angažira
objavljuje prve književne i u komunističkom pokretu
novinske tekstove. novonastale države
 Životopis
• razvija snažnu spisateljsku
djelatnost: u to je doba, gotovo
do Radićeva ubojstva,
pisao srpskom ekavicom kao i niz
drugih
• Već je potkraj dvadesetih
godina prošlog stoljeća dominantan
lik u književnom
životu jugoslavenske države
 Životopis
• Približavanjem Drugoga svjetskog
rata Krležina vjera u komunizam
slabi i opada.
•  Krleža je Drugi svjetski rat dočekao
praktički usamljen i posvađen s
prijašnjim drugovima iz
komunističke partije, no ovi su ga
ipak željeli za
potpredsjednika AVNOJ-a
Predstava prema romanu Povratak Filipa
Latinovicza
 Životopis
• Nakon proglašenja NDH Krleža
se našao u Zagrebu
• Ponuđena mu je propusnica za
Italiju koju odbija kao što je odbio
i partizane, govorio je da mu je
svejedno hoće li ga  „Dido (Eugen
Dido Kvaternik) ili Đido (Milovan
Đilas) ubiti“
 Životopis
• Vlasti NDH u cilju svenarodne
pomirbe nudile su Krleži razne
funkcije, no on ih je sve bio odbio.
• Krleža je poručio da ostaje na
partijskoj liniji a prijeratno
prijateljstvo s Titom poslije rata
doslovno mu je spasilo život.
 Životopis
•  Krleža je pisao i za vrijeme rata i • pokreće 1950. Jugoslavenski
svoje je dnevničke zapise leksikografski zavod,
koncipirao za dramu "Aretej". današnji Leksikografski zavod
•  reafirmirao ga je i reaktivirao Miroslav Krleža, praktički jedinu
prekid veza Jugoslavije "jugoslavensku" instituciju sa
i Kominforma poslijeratne inačice središtem u Hrvatskoj
Kominterne.
 Životopis
• istupima i referatima djeluje kao
poticatelj umjetničke slobode i
oslobađanja od socrealizma
• 1961. je bio među utemeljiteljima
časopisa Razreda za književnost
HAZU Foruma.

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav

Krleža u Zagrebu
 Životopis
•   Godine 1967. potpisuje • Bez njegove bi podrške
"Deklaraciju o nazivu i položaju Deklaracija bila teško ostvariv
hrvatskoga književnog jezika" projekt: Krleža je ipak bio osobni
(vidi Hrvatski jezik). Nakon prijatelj Josipa Broza Tita
potpisivanja Deklaracije morao je
dati ostavku na položaj u
Centralnom komitetu SKH,
 Životopis
• U doba Hrvatskoga proljeća • Do kraja života djeluje u
simpatizirao je zahtjeve Leksikografskom zavodu, a
proljećara, no povukao se kad je zadnje godine provodi narušenoga
postalo očito da je Tito odlučio zdravlja i poluparaliziran.
slomiti hrvatski nacionalni pokret
(jedina Krležina uspješna
intervencija smanjivanje zatvorske
kazne Tuđmanu).
 Književnost (Poetika)
• Krleža je ostvario golem opus koji • Iako je često iskazivao averziju i
pokriva kako središnje prijezir prema Dostojevskom, u
književnoumjetničke žanrove. grozničavim dijalozima Krležinih
• Rani utjecaji obuhvaćaju romana i drama vidljiv je trag
skandinavske dramatike kao Ibsena i ruskoga pisca, kao i impresionizma
Strindberga i filozofa Nietzschea, i ekspresionizma koji su dominirali
kojima su se kasnije pridružili prozni njemačkim govornim područjem
i pjesnički uradci Krausa, Rilkea i prva dva desetljeća 20. stoljeća.
romaneskno djelo Prousta
 Književnost (Poetika)
• Krležin je pjesnički opus
bjelodan izuzetak od vlastite
izreke: "Tko je propao na
svim životnim poljima,
preostaje mu još bavljenje
poezijom i politikom".
 Književnost (Poetika)
• Kritika Simu Pandurovića na • Nakon te faze uslijedila su
ironičan komentar o jednom zrelija ostvarenja, objavljena u
Krležinom stihu u kojem ovaj, u četvorim zbirkama 1918., te u
karakteristično groteskno- lirskim djelima početka 1930-ih.
hiperboličnoj maniri najavljuje Za te se ostvaranje može
razaranje vlastitoga mozga: konstatirati da pokazuju utjecaj
"Ne sumnjamo da će g. Krleža srednjoeuropske proturatne
uspeti u svojim namerama!" lirike i ekspresionističke poetike
 Književnost (Poetika)
• Dominantni senzibilitet je • Opći je dojam toga dijela
paradoksalna mješavina Krležina pjesničkog djela
otupjele otuđenosti i sućuti; zrelost u kojoj je
najbolje pjesme su nabijene hipernadraženi senzibilitet
slikama društvene bijede i u mladca s kompleksom
njima teku asocijativne struje. nacionalne književnosti izražen
u obliku modernog izraza
avangarde
 Književnost (Poetika)
• Nedvojbeno najveći Krležin
poetski ostvaraj vizionarni je
pjesnički kompendij "Balade
Petrice Kerempuha", 1936.
 Književnost (Poetika)
• Krleža je u "Baladama" stvorio •  Sva se kompozicija ne može
vlastiti jezik, jezik kojim se nikad okarakterizirati ni kao spjev, ni
pjesnička drama, ni bilo na koji
i nigdje nije govorilo ni pisalo;
konvencionalan način.
savršeni hibridni instrument
temeljno kajkavskoga idioma u • U tom djelu dominira, najvećim brojem
pjesama, glas i vizura hrvatskoga
kojeg je umetnuo latinski, plebejskoga "proroka" Petrice
mađarski, njemački i druga Kerempuha, u autorovoj svijesti
hrvatska narječja skupa s utjelovljenja socijalno i nacionalno
talijanskim gaženoga pučkoga hrvatstva
 Književnost (Poetika)

• tematika je raznovrsna, no
prevladavaju slike krvi,
mučenja, razaranja..., kao
i motivi izdaje, prodaje,
veleizdaje, odnarođenja...,
 Književnost (Drame)
• Miroslav Krleža je izuzetnu •  U ranijoj fazi ("Kraljevo",
tvoračku energiju posvetio 1918., "Kristofor Kolumbo",
dramskomu žanru što ne čudi 1918., "Michelangelo
uzme li se u obzir njegova Buonarrotti", 1919.) prevladava
adolescentska fascinacija svjetonazor izražen u likovima
dramskom literaturom herojskih vitalista
(poglavito skandinavskom) • scenski rukopis na tragu prvih
ekspresionista
 Književnost (Drame)
• "Kraljevo" je možda prva •  To su eksperimentalni komadi
ekspresionistička drama u Europi. koji, iako prikazuju povijesne
U tim je dramama dakle pod ličnosti iz renesansnoga miljea,
jasnim utjecajem ekspresionizma i
jasno izražavaju piščevu vjeru
eksperimentalnih kazališnih
strujanja (poigravanje sa zvucima,
u budućnost koju je pobudila
rasvjetom, jurnjava i tučnjava po komunistička revolucija u Rusiji
pozornici, retorika likova
 Književnost (Drame)
• U drugom dijelu stvaralaštva • "Galicija", 1922., "Golgota",
Krleža piše radnjom i energijom 1922., "Vučjak", 1923.
nabijene dramske komade u
• Treći dio piščeva dramskoga
kojima se koriste neki
opusa ujedno je i najpoznatiji: u
ekspresionistički postupci, no u
ciklusu o Glembajevima, autor
funkciji realističkoga prikaza
socijalnih i nacionalnih
se vratio skandinavskim
previranja posljednjih naturalističko-simbolističkim
dana Austro-Ugarske uzorima svoje adolescencije.
 Književnost (Drame)
• U agoniji", 1928., "Gospoda • Motivi za to ostaju nejasni, no
Glembajevi", 1928., "Leda", vjerojatno su u vezi s piščevim
1932. približavanjem građanskim
• Krleža je ignorirao kazališno slojevima, kojima je lakše bilo
inovatorstvo Ionesca i apsorbirati konvencionalniju
Becketta. dramaturšku poetiku.
 Književnost (Drame)
• Poslijeratni autorov opus tvori • Miješaju se prostorni i
nekoliko drama od kojih su vremenski planovi, situacije i
najpoznatije "Aretej", 1959. i likovi) koje problematiziraju
"Saloma", 1963., dramske politiku, rat i povijest –
fantazije izvan realističkoga pokušavajući u ponavljanju
obrazaca ljudskog ponašanja
kroz povijest otkriti smisao
ljudskog života.
 Književnost (Novele i Pripovijesti)
• Krležin novelistički korpus • Piščev se novelistički opus
ostaje, dijeli, uglavnom, u tri tematska
uz Marinkovićev i Andrićev, ciklusa. Prvi čini jedna od
dominantnim u hrvatskoj ponajboljih proturatnih proza,
književnosti, a po snazi i zbirka pripovijesti "Hrvatski bog
univerzalnosti ostvaraja ravnim Mars", kompletirana 1947.
poznatijim novelističkim
ciklusima Thomasa
Manna ili Alberta Camusja.
 Književnost (Novele i Pripovijesti)
• Tema je besmisleno stradanje • Dominiraju naturalistički opisi
hrvatskih domobrana poslanih vojničkoga života i smrti, a sve
na klaonicu istočnoga bojišta je uronjeno u ozračje
(Galicija), a stil je karakterističan implicitnoga komentara koji
Krležin – spoj impresionizma i bismo mogli označiti gnjevnim i
ekspresionizma, povišene nepomirljivim.
retorike i melankoličnih
meditacija.
 Književnost (Novele i Pripovijesti)
• Vidljiva Krležina lijeva
orijentacija i nada da će
komunistička revolucija jednom
zasvagda riješiti probleme
tlačenja i imperijalnih
osvajanja 
 Književnost (Novele i Pripovijesti)
• Drugi ciklus tvore tzv. novele • Taj je ciklus od 11 ili 12 novela
malograđanskoga kruga, među kompletiran 1948., a napisan je
kojima se ističu "In extremis", većim dijelom također u 1920-
"Veliki meštar sviju hulja" i im. Teme su najčešće oko
"Smrt bludnice Marije". sukoba neurotičnoga
hrvatskoga intelektualca,
idealističko-prevratničke
ideologije, i malograđanske
buržoaske okoline
 Književnost (Novele i Pripovijesti)
• Treći dio Krležinoga
novelističkoga opusa obuhvaća
11 novela, i tematizira
«glembajevštinu» ili financijski
uspon i moralni pad i slom
pripadnika visoke buržoazije.
Srodne sa sličnim pripovijestima
europskih naturalista na
prijelazu stoljeća
 Književnost (Romani)
• Krležini su romani pisani • Nabijeni su radnjom i dramskim
bujnim, "baroknim" stilom i scenama koje se isprepliću s
jezikom koji vrvi kontemplativnim pasažima o
novotvorenicama i naravi ljudskoga postojanja,
složenicama, bogati umjetnosti, politici i povijesti.
esejističkim odlomcima  Dominira egzistencijalistička
vizija ljudske sudbine
 Književnost (Romani)
• Uz romane "Tri kavalira frajle • Povratak Filipa
Melanije" i "Vražji otok", za Latinovicza roman je o
Krležinu romanesknu umjetniku, često dovođen u
umjetnost reprezentativna su vezu s proustovskim ciklusom
četiri djela: "Povratak Filipa (Krleža je Prousta izuzetno
Latinovicza", "Na rubu pameti", cijenio)
"Banket u Blitvi" i "Zastave".
 Književnost (Romani)
•  Dominiraju otuđenje i • "Na rubu pameti" još je
mučnina, incestuozni seksualni dinamičniji spoj dramske radnje
porivi i frustracije, ideološko- ispunjenog sukobom protiv
politički dijalozi vođeni na rubu kafkijanske more kojoj je tema
histerije ljudska glupost
 Književnost (Romani)
•  Banket u Blitvi, smješten u •  "Zastave", panorama je
imaginarnoj baltičkoj državi i hrvatskoga društva uoči i
usredotočen na temu poslije Prvoga svjetskog rata,
totalitarizma i borbe protiv njega. te daje konačnu autorovu
Ta, kako su ju neki nazvali, presudu o zanosima i
"poema o politici", nije samo zabludama mladosti: ponajviše
izuzetan politički roman, nego i o raspadu Austro-Ugarske,
sadrži bitne autorove uvide i hrvatskom nacionalnom pitanju
nazore o determinizmu i slobodi
 Književnost (Eseji)
• Krležin esejistički opus golem • Osoba izuzetno širokih interesa,
je (obuhvaća možda između Krleža je u svom esejističkom
30% i 50% njegova djela) spisateljstvu obuhvatio politiku,
glazbu, književnost, likovnu
umjetnost, društvene pojave i
velike ličnosti europske kulture,
povijest, medicinu, filozofiju i
druga područja humanistike i
društvenih znanosti.
 Književnost (Eseji)
• U tekstovima posvećenim • Autorovi eseji o politici i povijesti
glazbenicima, piscima, su problematičniji: studije o
slikarima, povijesnim ličnostima hrvatskom nacionalnom usudu, o
(Chopin, Petar ličnostima Supila i Radića maest
Dobrović, Proust, Erazmo ralni su, i po vrijednosti
Roterdamski, Paracelsus,..), rasvjetljavaju mnoga čvorišta
Krleža je dao sjajne portrete nacionalne prošlosti i
osobnosti smještene u kontekst problematike bolje nego stručna
vremena i dominantne kulture. historiografska djela.
 Književnost (Eseji)
•  Krleža je napadao • Krleža je bio poglavito
dogmatizam komunističke umjetnički, a ne filozofsko-
partije u umjetničkim pitanjima, analitički intelekt,
no nikada nije ozbiljnije doveo
u pitanje totalitarizam
komunističkoga svjetonazora.
 Izvori
• https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34113
• Krležijana, enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne
Hrvatske
• LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Krleža, Miroslav (životopis)
• Leksikografski zavod Miroslav Krleža
• Miroslav Krleza in South Slavic Literature Library