Enciklopedija

Enciklopedija (starogrčki εγκυκλοπαιδεία, moderni grčki εγκυκλοπαίδεια) je prvobitno od Hippias iz Elis u 5. vijeku p. n. e. utemeljen pojam za sveobuhvatno obrazovanje. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumjeva strukturirano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi. Danas postoje opće i stručne enciklopedije. Opće enciklopedije obrađuju sva znanstvena područja dok stručne samo jednu oblast ali zato mnogo opširnije. Pojam enciklopedija se znanstveno proučava u nauci enciklopedika u kojoj se koristi enciklopedijska teorija.

Naslovna strana *Enciklopedije...* koju je u Baselu 1559. štampao hrvatski polihistor Pavao Skalić, gdje je prvi put upotrijebljena riječ enciklopedija u današnjem značenju

Razgraničavanje pojma

Brockhaus 1902

Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa alegorijom preko kurikuluma, kosmogonije, dekaloga, kateizma pa sve do sistematske ili alfabetske dispozicije. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su alfabetski sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni leksikoni ili stručni rječnici. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici. Tipični primjeri tog oblika su "Rječnik historijskih osnovnih pojmova" i "historijski rječnici filozofije". Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od francuske riječi encyclopédie koja od latinske riječi encyclopaedia a ta opet od starogrčkih riječi εγκύκλιος i παιδεία, koje su pogrešno od riječi egkýklios (okruglo, u krug hodajuće) i riječi paideía (nauka, obrazovanje) spojene u egkyklopaideia (osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).

Poređenje značajnijih enciklopedija

**Obim odabranih enciklopedija**
Ime	Naslov	Medijum	Broj članaka	Riječi	Ilustracija	Video	Audio	Vanjski likovi	Jezik
Britannica	Encyclopaedia Britannica (EB)	32 knjige	>65.000	44 miliona	>24.000	nema	nema	?	engleski
Britannica	Britannica Ultimate Reference Suite 2005	6 CDs ili 1 DVD	>100.000	>54 miliona	>17.650 (*)	(*)	(*)	165.000	engleski
Brockhaus	Die Enzyklopädie 20. izdanje 1996 do 1999	24 knjige	>260.000	?	>35.000	nema	nema	?	njemački
Brockhaus	Die Enzyklopädie 21. izdanje 2005 do 2006	30 knjiga	>300.000	33 miliona	>40.000	nema	nema	?	njemački
Brockhaus	Die Enzyklopädie digital	USB i 2 DVD	>300.000	33 miliona	>40.000	300	3000/ 70 sati	>22.000	njemački
Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana	Enciclopedia Espasa 2004	90 knjiga + 1 DVD	>900.000	>200 miliona	>100.000	?	?	?	španski?
Enciclopedia universal Larousse	Enciclopedia universal Larousse 2003	4 CD ili 1 DVD	>150.000	>25 miliona	10.500 (*)	(*)	(*)	2.300	francuski?
Microsoft Encarta	Microsoft Encarta 2006	4 CD ili 1 DVD	>50.000	>20 miliona	>24.000	>300	>2.800	6.000	višejezična
Meyers	Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden	26 knjige + CD	>150.000	?	>5.000	nema	nema	?	njemački
Pauly-Wissowa	Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (1890-2000)	86 knjiga i 1 CD-ROM	?	?	?	nema	nema	nema	njemački
Wikipedia	Wikipedia - Slobodna enciklopedija	Internet	trenutno 94.098	>1.500 (*) >300.000()	(*)()	(*)() 5.517 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video)	(*)() 5.517 multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video)	?	bosanski
Wikipedia	Wikipedia - Free encyclopedia	Internet	>1 700 000	>323 000 000 (**)	()(*)	()(*)	()(*)	?	engleski

(*) uključujući audio i video (**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama (***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji

Tipologija enciklopedija i leksikona

Enciklopedijske forme:

Generalne ili univerzalne enciklopedije
Specijalne enciklopedije
Nacionalne i kulturne enciklopedije

Specijelne forme:

Antienciklopedije

Među-forme:

Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije

Leksikonske forme:

Stručni i predmetni leksikoni
Kućni leksikoni

Nove forme enciklopedije

Wikipedia na bosanskom jeziku ima trenutno 94.098 članaka.

U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na papir štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko Interneta). Nove enciklopedije se ne osvrću na tradicije. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija (DVD i CD-ROM) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je 2002. godine kada je engleska Encyclopedia Britannica izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.

Srodne nauke

Nauka o proučavanju enciklopedijskih priručnika je enciklopedika. Ona se prije svega bavi historijskim proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao sinonimi za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su kulturne nauke, medijske nauke i naučnoteoretske nauke.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Enciklopedija