Oprašivač

Oprašivači – poznati i po tuđici polinatori – su životinje koje prenose polen od muških antera cvijeta do ženskih žigova na tučku cvijeta. To pomaže da se ostvari oplodnja ovula u cvijetu muškim gametama iz polenovih zrna.

Sirfidna muha (*Eristalinus taeniops* ) oprašuje obični jastrebov korov

Rudarska pčela (Andrena lonicerae) oprašuje jednu vrstu koprive (Lonicera gracilipes.

Insekati oprašivači uključuju pčele, (pčele medarice, samotne vrste, bumbare); polenske ose (Masarinae); mrave, muhe, uključujući pčelinje muhe, leptirice i komarce, lepidoptera, i leptire moljce i cvijetne bube. Kičmenjaci, uglavnom šišmiši i ptice, ali i neki sisari koji nisu šišmiši (majmuni, lemuri, oposumi, glodari i neki [[gušter] ]i, oprašuju određene biljke. Među oprašujućim pticama su kolibri, medarice, s dugim kljunovima; oprašuju niz cvjetova dubokog grla. Ljudi takođe mogu vršiti umjetno oprašivanje.^[1] Oprašivači se razlikuju od polenizera, bilji koje su izvor polena za proces oprašivanja.^[2]^[3]^[4]

Vrste oprašivača

Pčele

Pčela Lipotriches sp. oprašuje cvjetove

Najprepoznatljiviji polinatotri su razme vrste pčela,^[5], koji su adaptitani za oprašivanje. Pčele su obično neizrazite i nose elektrostatski naboj. Obje karakteristike pomažu da se zrncad polena pridržavaju za njihovih tijela, ali imaju i specijalizirane strukture za nošenje polena; kod većine pčela to ima oblik strukture poznate kao metlica, koja se nalazi na zadnjim nogama većine pčela, i / ili u donjem dijelu trbuha (naprimjer pčeče Megachilidae), sačinjene od gustih, pljosnatih seta. Pčela medarica, bumbari i njihovi srodnici nemaju metlica, ali zadnja noga je modificirana u strukturu zvanu corbicula (poznata i kao "polenska korpa"). Većina pčela sakuplja nektar, koncentrirani izvor energije i polen, koji ima veliku količinu proteinske hrane, kako bi njegovali svoje mlade i nehotice ga neki radeći prenosili između cvjetova.^[6] Pčele Euglossini oprašuju orhideje, ali to su muške pčele koje sakupljaju cvjetne mirise, a ne ženke koje skupljaju nektar ili polen. Ženke orhidejskih pčela djeluju kao oprašivači, ali i cvjetova osim orhideja. Pravim pčelama, poput medonosnih, za umnožavanje potreban je obilan i postojan izvor polena .

Pčele medarice

Medarica sa polenom: pčele su najefikasniji oprašivači među insektima

Pčele medarice lete od cvijeta do cvijeta, skupljajući nektar (kasnije pretvoren u med) i polenova zrna. Pčela sakuplja polen trljanjem o antere. Polen se sakuplja na zadnjim nogama, u strukturi koja se naziva "polenska korpa". Dok pčela ide s cvijeta na cvijet, neka od polenovih zrna prenose se na stigme tučka drugih cvjetova. Netar pčelinjoj ishrani daje neophodnu energiju u obliku proteina. Kad pčele nakupe velike količine meda, pčelari namjerno skupljaju polen kako bi zadovoljili prehrambene potrebe uzgajanja. Dobro upravljanje oprašivanjem nastoji da pčele budu u „zgradama“ tokom perioda cvjetanja usjeva, pa im je potrebno da sakupljaju polen i čine ih efikasnijim oprašivačima. Dakle, tehnike upravljanja pčelarstvom koje pružaju usluge oprašivanja, razlikuju se u određenoj mjeri od napetosti onih pčelara koji pokušava proizvesti med.

Ostali insekti

Leptir "australijska dama" koji se hrani nektarom

Mnogi insekti, osim pčela, obavljaju oprašivanje posjetom cvjetovima, nektaru ili polenu, ili obično oboje. Mnogi to rade avanturistički, ali najvažniji su oprašivači specijalisti za barem dijelove svojih životnih ciklusa za određene funkcije. Naprimjer, mužjaci mnogih vrsta Hymenoptera, uključujući mnoge lovne ose, oslanjaju se na slobodne cvjetnice, kao na izvor energije (u obliku nektara), a također i na područja susreta s plodnim ženkama koje posjećuju cvijeće. Istaknuti primjeri su grabežljive ose (posebno Sphecidae, Vespidae i Pompilidae). Pojam "polenova osa, posebno se široko primjenjuje na Masarinae, potporodicu Vespidae; one su izvanredne među solitarnim osama po tome što su se specijalizirale za prikupljanje polena za hranjenje njihovih larvi, koje se interno nose i povrate u blatne komore, prije ovipozicije (polaganja jaja). .Mnoge Bombyliidae (pčelinje muhe), a i neke Tabanidae (konjske muhe) i Nemestrinidae posebno su prilagođeni za oprašivanje grmolikih biljaka u Južnoj Africi i karu biljaka sa uskim, dubokim cvijetnimcijevima, poput vrsta roda Lapeirousia. Dio adaptacije ima oblik izuzetno dugih isprobavanja. Ovo se odnosi i na plesne muhe (empidinske) muhe (Empidinae), koje obilaze široki spektar cvjetnica, od kojih neke vrste mogu oprašiti Geranium sylvaticum, jednako učinkovito kao pčele).^[7]

Skolidna osa se hrani

'Lepidoptera (leptiri u moljci), u različitim stepenima, također oprašuju biljke.^[8] Nisu glavni oprašivači usjeva za hranu, ali razni su moljci važni oprašivači drugih komercijalnih kultura kao što je duhan. Polinacija pomoću pojedinih moljaca može biti važna, a čak i presudna za neke divlje cvjetove koji su međusobno prilagođeni specijalnim oprašivačima. Spektakularni primjeri uključuju orhideje poput Angraecum sesquipedale', zavisne od određenog moljca roda Sphingidae ( Xanthopan morganii). Vraste roda Yucca pružaju i druge primjere, jer se oplođavaju u složenim ekološkim interakcijama s određenim vrstama moljaca porodice Prodoxidae Vrste buba koje su se specijalizirale za jedenje polena, nektara ili samih cvjetova važni su unakrsni oprašivači nekih biljaka, poput članova porodica Araceae i Zamiaceae, koje proizvode ogromne količine polena. Ostali, naprimjer Hopliini, specijalizirani su za slobodno cvjetajuće vrste porodica Asteraceae i Aizoaceae.

Muha iz porodice Tabanidae na cvijetu čička.

Kičmenjaci

Tropske cvjetove kao kod Tacca chantrieri oprašuju šišmiši.

Zeleni violetar s polenom na kljunu, Curi Cancha utočište divljih životinja, Kostarika

Šišmiši su važni oprašivači nekih tropskih cvjetova, koji posećuju kako bi uzeli nektar.^[9] Ptice, posebno kolibri i medarice također vrše oprašivanje, posebno cvjetove dubokog grla. Ostali kičmenjaci, poput majmuns, lemura, oposuma, glodara i guštera.

Ljudi mogu biti oprašivači, jer su mnogi vrtlari otkrili da moraju oprašivati povrće, bilo zbog opadanja broja oprašivača (kao što se događa u dijelovi SAD-a od sredine 20. stoljeća) ili jednostavno za održavanje negove genetičke čistoće. Ovo može uključivati upotrebu male četkice ili brisača od pamuka za prenošenje polena ili jednostavno tapkanje ili tresenjecvjetova paradajza, kako bi se oslobodio polen za samoprašivanje cvjetova. Cvjetovi paradajza su samooplodni, ali (s izuzetkom sorti krompira) imaju polen unutar antera, a cvijet je potrebno protresti da bi se polen oslobodio kroz pore. To se može učiniti vjetrom, ljudima ili pčelama, vibriranjem krilnih mišića dok vise na cvijetu, poput bumbara. Pčele ultrazvučnog soniranja su izuzetno efikasni oprašivači paradajza, a kolonije bumbara brzo zamjenjuju ljude kao primarne oprašivače za staklenički paradajz.

Također pogledajte

Reference

^ Dennis Wm. Stevenson; Knut J. Norstog; Priscilla K.S. Fawcett (1998). "Pollination Biology Of Cycads". u S.J. Owens; P.J. Rudall (ured.). Reproductive Biology. Royal Botanic Gardens, Kew. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 9. 12. 2014. Nepoznati parametar |last-author-amp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
^ Fægri, K. and L. van der Pijl. 1979. The principles of pollination ecology. Oxford: Pergamon.
^ Fulton M, Hodges SA. 1999. Floral isolation between Aquilegia formosa and A. pubescens. Proceedings of the Royal Society of London, Series B 266: 2247–2252.
^ Hodges SA, Whittall JB, Fulton M, Yang JY. 2002. Genetics of floral traits influencing reproductive isolation between Aquilegia formosa and A. pubescens. American Naturalist 159: S51–S60.
^ Klein AM, Vaissière BE, Cane JH, Steffan-Dewenter I, Cunningham SA, Kremen C, Tscharntke T (februar 2007). "Importance of pollinators in changing landscapes for world crops" (PDF). Proceedings. Biological Sciences. 274 (1608): 303–13. doi:10.1098/rspb.2006.3721. PMC 1702377. PMID 17164193.
^ Westbrook, Fred E.; Bergman, Paul W.; Wearne, Robert A. (1975). Pollination and the Honey Bee (jezik: engleski). Washington D.C.: U.S. Government Printing Office.
^ Lefebvre V, Daugeron C, Villemant C, Fontaine C (juli 2019). "Empidine dance flies pollinate the woodland geranium as effectively as bees". Biology Letters. 15 (7): 20190230. doi:10.1098/rsbl.2019.0230. PMC 6684995. PMID 31362609.
^ [1] Arhivirano 23. 7. 2011. na Wayback Machine
^ Stewart, Alyssa B.; Dudash, Michele R. (1. 1. 2018). "Foraging strategies of generalist and specialist Old World nectar bats in response to temporally variable floral resources". Biotropica. 50 (1): 98–105. doi:10.1111/btp.12492.

Bibliografija

Sprengel, C K]]. Das entdeckte Geheimnis der Natur im Bau und in der Befruchtung der Blumen. Berlin, 1793.
Fægri, K, and L. van der Pijl. The Principles of Pollination Ecology. New York: Pergamon Press, 1979.
Percival, Mary S. Floral Biology. New York: Pergamon Press, 1965.
Real, Leslie. Pollination Biology. New York: Academic Press, 1983.
Bascompte, J., Jordano, P., Melián, C. J., & Olesen, J. M. (2003). "The nested assembly of plant–animal mutualistic networks". Proceedings of the National Academy of Sciences, 100(16), 9383-9387.
Bastolla, U., Fortuna, M. A., Pascual-García, A., Ferrera, A., Luque, B., & Bascompte, J. (2009). "The architecture of mutualistic networks minimizes competition and increases biodiversity". Nature, 458(7241), 1018-1020.
Lever, J. J., Nes, E. H., Scheffer, M., & Bascompte, J. (2014). "The sudden collapse of pollinator communities". Ecology letters, 17(3), 350-359.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Oprašivač

Pollinator Partnership
Pollinator & Visitor Image Database
https://www.whitehouse.gov/sites/default/files/microsites/ostp/Pollinator%20Health%20Strategy%202015.pdf |website=The White House |access-date=29 September 2015 |date=19 May 2015 |url-status=dead |archive-*https://web.archive.org/web/20150521175815/https://www.whitehouse.gov/sites/default/files/microsites/ostp/Pollinator%20Health%20Strategy%202015.pdf |archive-date=21 May 2015}}</ref>
http://www.nature.com/nature/journal/v458/n7241/abs/nature07950.html
Resources on Pollinators from the National Academies

[1] Dennis Wm. Stevenson; Knut J. Norstog; Priscilla K.S. Fawcett (1998). "Pollination Biology Of Cycads". u S.J. Owens; P.J. Rudall (ured.). Reproductive Biology. Royal Botanic Gardens, Kew. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 9. 12. 2014. Nepoznati parametar |last-author-amp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)

[2] Fægri, K. and L. van der Pijl. 1979. The principles of pollination ecology. Oxford: Pergamon.

[3] Fulton M, Hodges SA. 1999. Floral isolation between Aquilegia formosa and A. pubescens. Proceedings of the Royal Society of London, Series B 266: 2247–2252.

[4] Hodges SA, Whittall JB, Fulton M, Yang JY. 2002. Genetics of floral traits influencing reproductive isolation between Aquilegia formosa and A. pubescens. American Naturalist 159: S51–S60.

[5] Klein AM, Vaissière BE, Cane JH, Steffan-Dewenter I, Cunningham SA, Kremen C, Tscharntke T (februar 2007). "Importance of pollinators in changing landscapes for world crops" (PDF). Proceedings. Biological Sciences. 274 (1608): 303–13. doi:10.1098/rspb.2006.3721. PMC 1702377. PMID 17164193.

[6] Westbrook, Fred E.; Bergman, Paul W.; Wearne, Robert A. (1975). Pollination and the Honey Bee (jezik: engleski). Washington D.C.: U.S. Government Printing Office.

[7] Lefebvre V, Daugeron C, Villemant C, Fontaine C (juli 2019). "Empidine dance flies pollinate the woodland geranium as effectively as bees". Biology Letters. 15 (7): 20190230. doi:10.1098/rsbl.2019.0230. PMC 6684995. PMID 31362609.

[8] [1] Arhivirano 23. 7. 2011. na Wayback Machine

[9] Stewart, Alyssa B.; Dudash, Michele R. (1. 1. 2018). "Foraging strategies of generalist and specialist Old World nectar bats in response to temporally variable floral resources". Biotropica. 50 (1): 98–105. doi:10.1111/btp.12492.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]