Crvene beretke
| Jedinica za specijalne operacije Resora državne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije | |
|---|---|
 | |
| Aktivna | Ugašena (25. mart 2003.) |
| Osnovana | 1991. (de facto) 1996. (de jure) |
| Država |  SFR Jugoslavija SR Jugoslavija Srbija i Crna Gora |
| Vrsta | Specijalna policijska jedinica |
| Dio | Uprava državne bezbjednosti MUP-a Srbije (od 1996) |
| Glavno sjedište | Kula |
| Nadimak | "Crvene beretke" "Frenkijevci" |
| Boje | |
| Bitke | Preševski konflikt |
| Komandanti | |
| Franko Simatović (1991–1998) |
| Milorad Ulemek (1998–2001) |
| Dušan Maričić (2001–2003) |
Crvene beretke su bili posebna postrojba Uprave državne bezbjednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije. Poznata je i pod nadimkom „Frenkijevci“ (po Franku Simatoviću) i kasnijem službenom nazivu Jedinica za specijalne operacije (JSO). Dijelovi jedinice su ratujući u prvoj polovici 1990-ih godina na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine prepoznavani pod imenima "Knindže", "Srpska dobrovoljačka garda", "Arkanovci", "Tigrovi", "Škorpioni", "Vukovi", nekada i samo kao "Jedinica".[1] Crvene beretke nisu bili u pravom smislu paravojna postrojba, jer je tu postrojba osnovala državna institucija uz privolu državnog vrha.[2]
Pripadnici Crvenih beretki obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na Tari, u Bubanj Potoku, u Kuli i na Goču, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.[2]
Postrojba srbijanske tajne službe Uprave državne bezbjednosti, koja je u velikoj mjeri označavala vezu najopasnijeg organiziranog kriminala i vrha srbijanskog režima pod Slobodanom Miloševićem, nastavila je i nakon kraja rata biti umiješana u organizirani kriminal, te čak u političke atentate. Raspuštena je početkom 2002. godine u velikoj akciji srbijanskih snaga sigurnosti protiv organiziranog kriminala "Sablja".
Historija
[uredi | uredi izvor]Nastanak
[uredi | uredi izvor]Nakon što je u julu 1991. godine u Kninu proglašena Srpska autonomna oblast, iz Beograda dolazi posebna jedinica Službe državne bezbjednosti od oko 25 ljudi, koju su u razdoblju juna - jula 1991. godine organizirali dugogodišnji operativac Službe državne bezbjednosti Franko Simatović, te Dragan Vasiljković, Srbin s australijskim državljanstvom i vojnim iskustvom iz Australije kojega je F. Simatović bio angažirao radi osnivanja te nove postrojbe. Pripadnici nove jedinice nose kao svoj simbol crvenu beretku, a zapovjednik D. Vasiljković se predstavlja kao "Kapetan Dragan".
Nakon sukoba Martića i Babića u Kninu, u julu 1991. godine Vasiljković se vraća u Beograd (to nije bio kraj njegovog ratovanja), a posebnu postrojbu RS Krajine napušta trećina ljudstva. Zapovjedništvo preuzima izravno Franko Simatović. Od dijela pripadnika je 1994. godine sačinjena postrojba za protuteroristička djelovanja (srpski: Jedinica za antiteroristička dejstva) u samoj Srbiji (pri tome je sam Franko Simatović imenovan zamjenikom šefa Uprave državne bezbjednosti Republike Srbije Jovice Stanišića), a preostali dio nastavlja ratovati u Hrvatskom ratu i ratu u BiH pod imenima "Vukovi", "Srpska dobrovoljačka garda", Tigrovi i "Škorpioni"; važnu ulogu u njenom vođenju ima dugogodišnji suradnik Službe državne bezbjednosti i kasnije predvodnik organiziranog kriminala u Srbiji - Željko Ražnatović Arkan. Nakon završetka ratovanja u Hrvatskoj i BiH 1996. godine, "Jedinica" je preustrojena i preimenovana u Postrojbu za posebne operacije (srpski: Jedinica za specijalne operacije, JSO) te time i javno postala dio Uprave državne bezbjednosti Srbije, a jedan od zapovjednika Tigrova Milorad Ulemek "Legija" preuzeo je zapovjedništvo nad postrojbom.
JSO je osnovana i dugo držana izvan očiju javnosti, tako da nije bila poznata po službenom nazivu. Dio pripadnika su bili osobe sa zločinačkom prošlošću. Tijekom pohoda na prostoru bivše Jugoslavije pojedini pripadnici i dijelovi postrojbe bili su umiješani u ratne zločine, masakre i ratno profiterstvo.
Jedinice za specijalne operacije (JSO) su bile vrlo aktivne na Kosovu i Metohiji. JSO je na Kosovu bio poznat po beskrupuloznosti. Razna izvješća navode da je postrojba bila nazočna ili sudjelovala u napadu na Račak, pokolju u selu Ćušci, masakru u zatvoru Dubravi, itd.
Pripadnici ove jedinice su odgovorni za ubojstva i pokušaje ubojstava oporbenih političara, uključujući i napad na tada vodećeg oporbenog političara u Srbiji Vuka Draškovića u oktobru 1999. godine, za što su kasnije pravomoćno osuđeni i zapovjednici JSO Milorad Ulemek i Radomir Marković. Pripadnici JSO su odgovorni i za ubojstvo bivšeg predsjednika Srbije i jednog od Miloševićevih najvećih suparnika, Ivana Stambolića, 25. jula 2000. godine. Nakon pada Miloševića 5. oktobra 2000. godine, Milorad Ulemek je i dalje bio ostao na čelu postrojbe, jer je navodno imao neki dogovor s novim vlastima.
Postrojba za posebne operacije je krajem 2001. godine blokadama putova i prosvjedima pod punom ratnom opremom pokušala srušiti novu Đinđićevu vladu zbog uspostavljanje suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine.
Ukidanje
[uredi | uredi izvor]Nakon što su pripadnici te postrojbe 2003. godine izvršili atentat i ubili premijera Srbije dr. Zorana Đinđića, Crvene beretke su raspuštene; prestanak specijalne postrojbe policije koja je bila vrlo povezana s organiziranim kriminalom bio je važan dio policijske akcije "Sablja", koja je znatno smanjila utjecaj najopasnijih kriminalnih skupina u Srbiji. Mnogi članovi postrojbe su nakon atentata na Zorana Đinđića optuženi za zločine, ubojstva, otmice, razbojništva, a neki od njih su i osuđeni na zatvorske kazne. Ostali pripadnici su postali dio tada novoformirane Žandarmerije.
Posljedice
[uredi | uredi izvor]Osuđivanje za zločine
[uredi | uredi izvor]- Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog atentata na Ivana Stambolića i Zorana Đinđića, i 15 godina na atentat na Ibarskoj magistrali.
- Jovici Stanišiću i Franku "Frenki" Simatoviću sudi se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. Oni su oslobođeni svih optužbi 30. maja 2013.
- Dragan Vasiljković preselio se u Australiju i promijenio ime, ali je uhapšen po Interpolovoj potjernici i izručen Hrvatskoj.
Antentati
[uredi | uredi izvor]- Željko "Arkan" Ražnatović ubijen je 15. januara 2000. u Beogradu. Njegovi atentatori iz srpskih kriminalnih krugova uhapšeni su i suđeno im je, ali spekulacije o političkoj pozadini su ostale.
- Radovan "Badža" Stojičić ubijen je 11. aprila 1997. u Beogradu. Njegovi atentatori su i dalje na slobodi.
Kriminal
[uredi | uredi izvor]- Srpski ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić tvrdio je da su bivši pripadnici Crvenih beretki učestvovali u pljački helikoptera Västberga 23. septembra 2009.
Trivija
[uredi | uredi izvor]- Pripadnici jedinice imaju tetovažu ruže na vratu, što su novinari primijetili tokom suđenja "Legiji".