Izvorni kôd stranice Erwin Schrödinger

{{Infokutija osoba 
| ime                = Erwin Schrödinger
| slika              = Erwin Schrödinger (1933).jpg
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1887|8|12}}
| mjesto_rođenja     = [[Beč]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1961|1|4|1887|8|12}}
| mjesto_smrti       = Beč, [[Austrija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger''' ([[Beč]], 12. august 1887 – Beč, 4. januar 1961) bio je [[Austrija|austrijski]] fizičar.<ref>{{Cite web|url=https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Schrodinger/|title=Erwin Schrödinger - Biography|website=Maths History|language=en|access-date=31. 10. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Erwin-Schrodinger|title=Erwin Schrodinger {{!}} Biography, Atomic Model, Cat, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=31. 10. 2022}}</ref>

Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga je pohađao školu da se pripremi za ''Bečki univerzitet''.

Tamo je diplomirao [[fizika|fiziku]] te je ostao na univerzitetu do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u kojem je učestvovao na [[italija]]nskom frontu. Nakon rata vraća se u Beč gdje se ženi i [[1921]]. dobija poziciju teorijskog [[fizičar]]a na sveučilištu u [[Zürich]]u. Šest godina koje je tu proveo bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri, iako je na [[mehanika|mehanici]] valova počeo raditi tek [[1925]]. Već [[1926]]. objavio je svoj rad gdje [[kretanje]] [[elektron]]a u [[atom]]u opisuje kao [[talasna funkcija|talasnu funkciju]]. Godine [[1927]]. dobija veliko priznanje, jer ga pozivaju na ''Berlinski univerzitet'' gdje bi trebao zamijeniti [[Max Planck|Maxa Plancka]]. Tamo ostaje do [[1933]]. kada zbog nacista odlazi na [[Oxford]]. Iste godine podijelio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] sa [[Paul Dirac|Paulom Diracom]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1933/schrodinger/biographical/|title=The Nobel Prize in Physics 1933|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=31. 10. 2022}}</ref> 
 
Godine [[1938]]. vraća se u [[Austrija|Austriju]], ali nakon što je [[Njemačka]] pripaja, emigrira u [[Dublin]] gdje se bavi [[filozofija|filozofijom]] fizike. Godine [[1960]]. vraća se u [[Beč]] i godinu dana kasnije umire.

Schrodingerova jednačina kretanja elektrona je osnovna jednačina u modernoj kvantnoj fizici. Potpuno odbacuje pokušaje da se kretanje elektrona odvija po određenim [[putanja]]ma u atomu i nastoji opisati njihovo kretanje isključivo [[val]]nim svojstvima. U nekom trenutku ta vjerovatnoća da se elektron nađe u nekoj tački [[prostor]]a jednaka je kvadratu apsolutne vrijednosti valne funkcije. Valna funkcija se mijenja ovisno o kvantizaciji elektrona. Pomoću te jednačine dobija se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednačinu je iznimno teško riješiti i očekuje se da će svoju punu upotebnu vrijednost dosegnuti daljnjim razvojem računara.

Posebno je poznat po postuliranju [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerove jednačine]], jednačine koja pruža način za izračunavanje [[Talasna funkcija|talasne funkcije]] sistema i kako se ona dinamički mijenja u vremenu. On je skovao termin "[[kvantna zapetljanost]]",<ref>{{Citation|last=Bub|first=Jeffrey|title=Quantum Entanglement and Information|date=2023|url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2023/entries/qt-entangle/|access-date=22. 10. 2023|edition=Summer 2023|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University}}</ref><ref>{{Cite book|last=Gribbin|first=John|url=https://archive.org/details/erwinschrodinger0000grib_z4a7/mode/1up|title=Erwin Schrodinger and the Quantum Revolution|publisher=Trade Paper Press|year=2013|isbn=978-1118299265|pages=259|language=en|author-link=John Gribbin}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cosmosmagazine.com/science/physics/einstein-bohr-and-the-origins-of-entanglement/|title=Einstein, Bohr and the origins of entanglement|last=Arianrhod|first=Robyn|date=5. 10. 2017|website=cosmosmagazine.com|language=en-AU|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024044329/https://cosmosmagazine.com/science/physics/einstein-bohr-and-the-origins-of-entanglement/|archive-date=24. 10. 2023|url-status=live|access-date=22. 10. 2023}}</ref> i bio je najraniji koji je o tome raspravljao, učinivši to 1932.<ref>{{Cite thesis|last=Christandl|first=Matthias|date=2006|title=The Structure of Bipartite Quantum States - Insights from Group Theory and Cryptography|degree=PhD|institution=University of Cambridge|pages=vi, iv|arxiv=quant-ph/0604183|bibcode=2006PhDT.......289C}}</ref>

Pored toga, napisao je mnoga djela o različitim aspektima [[Fizika|fizike]]: [[Statistička mehanika|statističkoj mehanici]] i [[Termodinamika|termodinamici]], fizici [[dielektrik]]a, [[Teorija boja|teoriji boja]], [[Elektromagnetizam|elektrodinamici]], [[Opća teorija relativnosti|općoj relativnosti]] i [[Kosmologija|kosmologiji]], a napravio je i nekoliko pokušaja da izgradi [[Unificirana teorija polja|jedinstvenu teoriju polja]]. U svojoj knjizi ''[[Šta je život?]]'' Schrödinger se bavio problemima [[Genetika|genetike]], posmatrajući fenomen života sa stanovišta fizike. Veliku pažnju posvetio je i filozofskim aspektima nauke, antičkim i orijentalnim filozofskim konceptima, etici i religiji.<ref name="frs">{{Cite journal|last=Heitler|first=W.|author-link=Walter Heitler|year=1961|title=Erwin Schrodinger. 1887–1961|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=7|pages=221–226|doi=10.1098/rsbm.1961.0017|jstor=769408}}</ref> Pisao je i o filozofiji i teorijskoj biologiji. U popularnoj kulturi najpoznatiji je po svom [[Misaoni eksperiment|misaonom eksperimentu]] "[[Schrödingerova mačka|Šredingerova mačka]]".<ref>Walter J. Moore. ''Schrödinger: Life and Thought''. Cambridge, England, UK: Press Syndicate of Cambridge University Press, 1989. p.194.</ref><ref name="mactutorA">{{MacTutor}}</ref>

Provodeći većinu svog života kao akademik sa pozicijama na raznim univerzitetima, Schrödinger je, zajedno s [[Paul Dirac|Paulom Diracom]], dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1933. za svoj rad na kvantnoj mehanici, iste godine kada je napustio Njemačku zbog svog protivljenja [[Nacizam|nacizmu]]. U svom privatnom životu, živio je i sa suprugom i sa ljubavnicom, što je moglo dovesti do problema zbog kojih je napustio svoju poziciju u [[Univerzitet u Oxfordu|Oksfordu]]. Nakon toga, sve do 1938. godine, bio je na poziciji u [[Univerzitet u Grazu|Grazu]], Austrija, sve do [[Anschluss|nacističkog preuzimanja vlasti]] kada je pobjegao, da bi konačno pronašao dugoročni aranžman u [[Dublin|Dablinu]] u Irskoj, gdje je ostao do penzionisanja 1955. godine i gdje je imao nekoliko seksualnih veza sa maloljetnicama.

== Biografija ==

=== Rane godine ===
Schrödinger je rođen u {{Ill|Erdberg, Vienna|de|Erdberg (Wien)}}, [[Beč]], [[Austrija]], 12. augusta 1887. {{Ill|Rudolf Schrödinger|de}} ( proizvođač cereclotha, botaničar<ref>{{Cite web|url=https://www.ipni.org/?q=author%20std%3ASchr%C3%B6dinger|title=The International Plant Names Index|last=Schrodinger|first=Rudolf|publisher=IPNI|archive-url=https://web.archive.org/web/20210813223013/https://www.ipni.org/?q=author%20std:Schr%C3%B6dinger|archive-date=13. 8. 2021|url-status=live|access-date=13. 8. 2016}}</ref>)<ref name="The Nobel Prize in Physics 1933">{{Cite book|url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1933/schrodinger/biographical/|title=Physics 1922-1941|publisher=Elsevier Publishing Company|year=1965|series=Nobel Lectures|location=Amsterdam|at=Erwin Schrödinger Biographical|language=en-US|access-date=19. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230307163835/https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1933/schrodinger/biographical/|archive-date=7. 3. 2023|url-status=live|via=nobelprize.org}}</ref> i Georgine Emilia Brenda Schrödinger (rođena Bauer) (kći {{Ill|Alexander Bauer|de|Alexander Bauer (Chemiker)}}, profesor hemije, [[TU Wien]]).{{Sfn|Moore|1994}} On je bio njihovo jedino dijete.

Njegova majka bila je pola austrijskog, a pola engleskog porijekla; otac mu je bio [[Rimokatolička crkva|katolik]], a majka [[Luteranizam|luteranka]]. I sam je bio [[Ateizam|ateista]].<ref>{{Harvnb|Moore|1994}} Citat: "U jednom pogledu, međutim, on nije romantičar: on ne idealizuje voljenu osobu, njegova najveća pohvala je da je smatra sebi ravnom. 'Kada se osjećate ravnom sebi u tijelu lijepe žene, jednako spreman zaboraviti svijet za tebe kao i ti za nju – o moj dobri Bože – koji može opisati kakvu sreću tada možeš živjeti, s vremena na vrijeme – ne možeš govoriti o tome.' Naravno, on govori o tome, i to gotovo uvijek sa religioznim slikama, ali u to vrijeme je također napisao: 'Usput, nikada nisam shvatio da je biti nevjernik, biti ateista. To se samo po sebi podrazumijevalo.' I na drugom mjestu u isto vrijeme: 'Naša vjera je zaista čudna vjera, vi, kršćani (i slični ljudi), smatrate da je naša etika mnogo inferiorna, zaista je odvratna , ne znaš.'"</ref> Međutim, imao je jake interese za [[istočnjačke religije]] i [[panteizam]], te je u svojim djelima koristio religijsku simboliku.<ref>{{Cite book|last=Paul Halpern|title=Einstein's Dice and Schrödinger's Cat|publisher=Perseus Books Group|year=2015|isbn=978-0-465-07571-3|page=157|quote="U predstavljanju naučnog problema, drugi igrač je dobri Gospod. On ne samo da je postavio problem već je osmislio i pravila igre – ali ona nisu u potpunosti poznata, pola njih je ostavljeno vama da otkrijete ili zaključite. Veoma sam zapanjen da je naučna slika stvarnog svijeta oko mene veoma manjkava. Daje mnogo činjeničnih informacija, postavlja sva naša iskustva u veličanstveno dosljedan red, ali užasno šuti o svemu što nam je zaista blizu, što nam je zaista važno. Ne može nam reći ni riječi o crvenom i plavom, gorkom i slatkom, fizičkoj boli i fizičkom užitku; ne zna ništa o lijepom i ružnom, dobrom ili lošem, Bogu i vječnosti. Nauka se ponekad pretvara da odgovara na pitanja iz ovih domena, ali odgovori su često toliko glupi da nismo skloni da ih shvatimo ozbiljno. Ovdje ću sasvim ukratko spomenuti ozloglašeni ateizam nauke. Teisti mu to iznova zamjeraju. Nepravedno. Lični Bog se ne može susresti u slici svijeta koja postaje dostupna samo po cijeni da je iz nje isključeno sve lično. Znamo da kad god se doživi Bog, to je iskustvo tačno onoliko stvarno koliko i direktan čulni utisak, stvarno kao i sopstvena ličnost. Kao takav, On mora da nedostaje u prostorno-vremenskoj slici. „Ne susrećem se sa Bogom u prostoru i vremenu“, tako kaže pošteni naučni mislilac, pa mu zbog toga zamjeraju oni u čijim katehizima se ipak kaže: „Bog je Duh“. Odakle sam došao i kuda idem? To je veliko nedokučivo pitanje, isto za svakoga od nas. Nauka nema odgovor za to"}}</ref> Također je vjerovao da je njegov naučni rad pristup božanstvu u intelektualnom smislu.<ref>{{Harvnb|Moore|1992}}Citat: „Odbacio je tradicionalna religijska vjerovanja (židovska, kršćanska i islamska) ne na osnovu bilo kakvog argumentovanog argumenta, pa čak ni s izrazom emocionalne antipatije, jer je volio koristiti vjerske izraze i metafore, već jednostavno govoreći da su oni naivni." ... "Tvrdio je da je ateista, ali je uvijek koristio vjersku simboliku i vjerovao je da je njegov naučni rad pristup božanstvu."</ref>

Također je mogao da nauči engleski van škole, pošto mu je baka po majci bila Britanka.<ref name="hof1">{{Cite book|last=Hoffman, D.|title=Эрвин Шрёдингер|publisher=Мир|year=1987|pages=13–17}}</ref> Između 1906. i 1910. (godina kada je doktorirao) Schrödinger je studirao na [[Univerzitet u Beču|Univerzitetu u Beču]] kod fizičara [[Franz S. Exner|Franza S. Exnera]] (1849–1926) i [[Friedrich Hasenöhrl|Friedricha Hasenöhrla]] (1874–1915). Doktorirao je u Beču kod Hasenöhrla. Također je vodio eksperimentalni rad sa Karl Wilhelmom Friedrichom "Fritz" Kolrauschom. Godine 1911. Schrödinger je postao pomoćnik Exnera.<ref name="The Nobel Prize in Physics 1933" />
[[Datoteka:Erwin_Schrodinger_at_U_Vienna.JPG|mini|Bista Schrödinger, u dvorišnoj arkadi glavne zgrade, [[Univerzitet u Beču]], Austrija]]

== Jednačina ==

=== Vremenski zavisna jednačina ===
Forma Šredingerove jednačine zavisi od fizičke situacije. Najopštija forma je vremenski zavisna Šredingerova jednačina, koja opisuje promjene sistema u funkciji vremena:<ref>{{Cite book|last=Shankar|first=R.|title=Principles of Quantum Mechanics|url=https://archive.org/details/principlesofquan0000shan_x3c9|publisher=Kluwer Academic/Plenum Publishers|year=1994|isbn=978-0-306-44790-7|edition=2nd|page=[https://archive.org/details/principlesofquan0000shan_x3c9/page/143 143]}}</ref>{{Equation box 1|cellpadding|border|indent=:|title='''Vreminski zavisna Šredingerova jednačina''' ''(opšta)''|equation=<math>i \hbar \frac{\partial}{\partial t}\Psi = \hat H \Psi</math>|border colour=#50C878|background colour=#ECFCF4}}
gde je ''i'' [[imaginarna jedinica]], ''ħ'' je [[Plankova konstanta|redukovana Plankova konstanta]], ''[[Psi (slovo)|Ψ]]'' je [[valna funkcija]] kvantnog sistema, i <math>\hat{H} </math> je [[Hamiltonijan (kvantna mehanika)|Hamiltonijanski]] [[Operator (fizika)|operator]] (koji karakteriše totalnu energiju svake date valne funkcije i poprima različite forme u zavisnosti od situacije).
[[Datoteka:Wave_packet_(dispersion).gif|mini|200x200piksel|[[Talasna funkcija]] koja zadovoljava nerelativističku Šredingerovu jednačinu sa ''V''=0. Drugim rečima, ona odgovara čestici koja se slobodno kreće kroz prazan prostor. [[Kompleksan broj|Realni deo]] talasne funkcije je prikazan.]]
Najpoznatiji primjer je [[Relativistička kvantna mehanina|nerelativistička]] Šredingerova jednačina za jednu česticu, koja se kreće u [[Električno polje|električnom polju]] (ali ne u [[Magnetno polje|magnetnom polju]]; c.f. [[Paulijeva jednačina]]):{{Equation box 1|cellpadding|border|indent=:|title='''Vremenski zavisna Šredingerova jednačina''' ''(jedna [[relativistička kvantna mehanika|nerelativistička]] čestica)''|equation=<math>i\hbar\frac{\partial}{\partial t} \Psi(\mathbf{r},t) = \left [ \frac{-\hbar^2}{2m}\nabla^2 + V(\mathbf{r},t)\right] \Psi(\mathbf{r},t)</math>|border colour=#0073CF|background colour=#F5FFFA}} 
gde je ''m'' masa čestice, ''V'' je njena [[potencijalna energija]], ∇<sup>2</sup> je [[Laplasijan]], i ''Ψ'' je valna funkcija (preciznije, u ovom kontekstu, ona se naziva "poziciono prostorna valna funkcija"). Totalna energija jednaka zbiru [[Kinetička energija|kinetičke]] i [[Potencijalna energija|potencijalne energije]]", mada sabirci poprimaju neuobičajene forme.

Pošto su specifični diferencijalni operatori zastupljeni, ovo je [[Linearna diferencijalna jednačina|linearna]] [[parcijalna diferencijalna jednačina]]. Ona je takođe [[difuziona jednačina]].

Termin ''"Šredingerova jednačina"'' se može odnositi na opću jednačinu (prva kutija gore), ili na specifičnu nerelativističku verziju (drugi kutija gore i njene varijante). Opšta jednačina je veoma uopštena. Ona nalazi primjenu širom kvantne mehanike, za sve od [[Dirakova jednačina|Dirakove jednačine]] do [[Kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], putem upotrebe raznih kompleksnih izraza za Hamiltonijan. Specifična nerelativistička verzija je pojednostavljena aproksimacija relativističke. Ona je sasvim precizna u mnogim situacijama, mada postoje slučajevi gdje je veoma neprecizna.
== Reference ==

{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Erwin Schrödinger}}{{Refspisak}}
* {{YouTube|8GZdZUouzBY|1927 Solvay video sa početnim snimkom Schrödingera}}
* "''[http://www.zbp.univie.ac.at/schrodinger/ebio/bio1.htm Biography from the Austrian Central Library for Physics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014174500/http://www.zbp.univie.ac.at/schrodinger/ebio/bio1.htm |date=14. 10. 2006 }}''" (na engleskom)
* [http://www.britannica.com/eb/article-9066219/Erwin-Schrodinger Encyclopaedia Britannica članak o Erwin Schrodingeru]
* "''[http://www.nobel.se/physics/laureates/1933/schrodinger-bio.html Erwin Schrödinger Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040825074329/http://www.nobel.se/physics/laureates/1933/schrodinger-bio.html |date=25. 8. 2004 }}''" sa NobelPrize.org
* {{MacTutor Biography|id=Schrodinger}}
* Vallabhan, C. P. Girija, "''[https://web.archive.org/web/20030816185613/http://www.photonics.cusat.edu/article2.html Indian influences on Quantum Dynamics]''" [''ed.'' Schrödingerova interesovanja za [[Vedanta]]]
* [http://www.ch.ic.ac.uk/watoc Schrödinger Medal] of the World Association of Theoretically Oriented Chemists ([[WATOC]])

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{DEFAULTSORT:Schrödinger, Erwin}}
[[Kategorija:Austrijski fizičari|Schrödinger, Erwin]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Schrödinger, Erwin]]
[[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]]
[[Kategorija:Rođeni 1887.]]
[[Kategorija:Umrli 1961.]]
[[Kategorija:Biografije, Beč]]
[[Kategorija:Kvantni fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici medalje "Max Planck"]]