Stomatologija
Stomatologija (grč. στομα, "usta"), u zapadnom svijetu poznata i kao dentalna medicina jeste grana medicine fokusirana na zube, desni i usta. Sastoji se od proučavanja, dijagnostike, prevencije, upravljanja i liječenja bolesti, poremećaja i stanja usne šupljine, najčešće usmjerenih na denticiju (razvoj i raspored zuba) kao i na oralnu sluznicu.[1] Stomatologija može obuhvatiti i druge aspekte kraniofacijalnog kompleksa uključujući temporomandibularni zglob.
Historija stomatologije je skoro isto toliko stara koliko i historija čovječanstva i civilizacije, a najraniji dokazi datiraju od 7000 p.n.e. do 5500 p.n.e..[2] Smatra se da je stomatologija bila prva specijalizacija u medicini koja je razvila vlastitu akreditovanu diplomu sa vlastitim specijalizacijama.[3] Stomatologija se također često podrazumijeva kao sada već uveliko ugašena medicinska specijalnost stomatologije (proučavanje usta i njihovih poremećaja i bolesti) zbog čega se ova dva termina koriste naizmjenično u određenim regijama. Međutim, neke specijalnosti kao što su oralna i maksilofacijalna hirurgija (rekonstrukcija lica) mogu zahtijevati i medicinske i stomatološke diplome. U evropskoj historiji smatra se da je stomatologija nastala iz zanata berberskih hirurga.[4]
Stomatološke tretmane izvodi stomatološki tim, koji se često sastoji od stomatologa i stomatoloških pomoćnih radnika (dentalnih asistenata, dentalnih higijeničara, dentalnih tehničara, kao i dentalnih terapeuta). Većina stomatologa radi u privatnim ordinacijama (primarna zaštita), stomatološkim bolnicama ili (sekundarna zaštita) ustanovama (zatvori, baze oružanih snaga, itd.).
Moderni pokret stomatologije zasnovane na dokazima poziva na korištenje visokokvalitetnih naučnih istraživanja i dokaza za usmjeravanje donošenja odluka kao što su ručna konzervacija zuba, upotreba vode za tretman fluorom i paste za zube sa fluorom, bavljenje oralnim bolestima kao što su karijes i parodontitis, kao i sistemske bolesti poput osteoporoze, dijabetesa, celijakije, karcinoma, HIV/AIDS-a koje mogu zahvatiti i usnu šupljinu. Ostale prakse relevantne za stomatologiju zasnovanu na dokazima uključuju radiologiju usne šupljine radi pregleda deformiteta zuba ili oralne slabosti, hematologiju (proučavanje krvi) kako bi se izbjegle komplikacije krvarenja tijekom stomatološke operacije, kardiologiju (zbog različitih teških komplikacija koje proizlaze iz stomatološke operacije kod pacijenata sa srčanim oboljenjima) itd..
Stomatologija je priznata internacionalna disciplina u specijaliziranoj medicini, koja zahtijeva minimalno obrazovanje od 5 godina, s mogućnošću daljnje specijalizacije. Postoji više grana stomatologije, a sve se bave izučavanjem bolesti usta, ali i tehnologijom izrade raznih naprava i postavljanja vještačkih materijala kojima se nadoknađuju i/ili nadograđuju izgubljeni zubi i okolne strukture. Podijeljena je upravo po tom kriteriju: većina ustaljenih bolesti usta i neke rjeđe imaju svoj specijalizacijski proces i kao takve su i priznate. Pogrešno ustaljeni naziv za stomatologa je zubar. Zubari su medicinski radnici koji su završili višu zubarsku školu (jedna takva postojala je, npr, u Ljubljani).
Stomatološki tretman
[uredi | uredi izvor]Stomatologija obično obuhvata tretmane vezane za usnu šupljinu.[5] Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oralne bolesti su veliki javnozdravstveni problemi zbog svoje visoke incidencije i prevalencije širom svijeta, pri čemu su osobe u nepovoljnom položaju pogođene više od drugih socio-ekonomskih grupa.[6]
Većina stomatoloških tretmana provodi se radi prevencije ili liječenja dvije najčešće oralne bolesti, a to su karijes i parodontalna bolest (bolest desni ili pioreja). Uobičajeni tretmani uključuju restauraciju zuba, vađenje ili hirurško uklanjanje zuba, skaliranje i blanjanje korijena, endodontsko liječenje korijenskog kanala i estetsku stomatologiju.[7]
Stomatolozi, bez specijalizacije, po prirodi svoje opšte obuke mogu obavljati većinu stomatoloških tretmana kao što su restauracije (plombe, krunice, mostovi), protetske (proteze), endodontske (korijenske) terapije, parodontalne (desnog) terapije i ekstrakcije zuba, kao i obavljanje pregleda, radiografija (rendgenskih snimaka) i dijagnostike. Stomatolozi također mogu propisati lijekove kao što su antibiotici, sedativi i bilo koji drugi lijekovi koji se koriste u liječenju pacijenata. Ovisno o njihovim odborima za licenciranje, od općih stomatologa može se tražiti da prođu dodatnu obuku za izvođenje sedacije, zubnih implantata itd.
Nepovratni defekti cakline uzrokovani neliječenom celijakijom mogu biti jedini trag za njegovu dijagnozu, čak i u odsustvu gastrointestinalnih simptoma, ali se često miješaju s fluorozom, promjenom boje tetraciklina, refluksom kiseline ili drugim uzrocima.[8][9][10] Nacionalni instituti za zdravlje uključuju stomatološki pregled u dijagnostički protokol celijakije.[8]
Stomatolozi također potiču prevenciju oralnih bolesti kroz pravilnu higijenu i redovne, dva ili više puta godišnje, preglede radi profesionalnog čišćenja i evaluacije. Oralne infekcije i upale mogu utjecati na cjelokupno zdravlje, a stanja u usnoj šupljini mogu ukazivati na sistemske bolesti, kao što su osteoporoza, dijabetes, celijakija ili rak.[5][8][11][12] Mnoge studije su također pokazale da je bolest desni povezana s povećanim rizikom od dijabetesa, srčanih bolesti i prijevremenog porođaja. Koncept da oralno zdravlje može utjecati na sistemsko zdravlje i bolest naziva se "oralno-sistemsko zdravlje".
Grane stomatologije
[uredi | uredi izvor]- Dentalna antropologija
- Morfologija zuba
- Restaurativna stomatologija
- Endodoncija
- Gnatologija
- Dječija stomatologija - pedodoncija
- Oralna higijena i preventivna stomatologija
- Ortodoncija
- Parodontologija
- Oralna hirurgija
- Stomatološka protetika
- Oralna medicina
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Glossary of Dental Clinical and Administrative Terms". American Dental Association. Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 1. 2. 2014.
- ^ "Stone age man used dentist drill". BBC News. 6. 4. 2006. Pristupljeno 24. 5. 2010.
- ^ Suddick, RP; Harris, NO (1990). "Historical perspectives of oral biology: a series". Critical Reviews in Oral Biology and Medicine. 1 (2): 135–51. doi:10.1177/10454411900010020301. PMID 2129621.
- ^ "When barbers were surgeons and surgeons were barbers". Radio National (jezik: engleski). 15. 4. 2015. Pristupljeno 10. 9. 2021.
- ^ a b Gambhir RS (2015). "Primary care in dentistry – an untapped potential". Journal of Family Medicine and Primary Care (Review). 4 (1): 13–18. doi:10.4103/2249-4863.152239. PMC 4366984. PMID 25810982.
- ^ "What is the burden of oral disease?". WHO. Arhivirano s originala, 30. 6. 2004. Pristupljeno 6. 6. 2017.
- ^ "American Academy of Cosmetic Dentistry | Dental CE Courses". aacd.com. Pristupljeno 21. 10. 2019.
- ^ a b c "Diagnosis of Celiac Disease". National Institute of Health (NIH). Arhivirano s originala 15. 5. 2017. Pristupljeno 6. 6. 2017.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ Dental Enamel Defects and Celiac Disease Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine National Institute of Health (NIH)
- ^ Pastore L, Carroccio A, Compilato D, Panzarella V, Serpico R, Lo Muzio L (2008). "Oral manifestations of celiac disease". J Clin Gastroenterol (Review). 42 (3): 224–32. doi:10.1097/MCG.0b013e318074dd98. hdl:10447/1671. PMID 18223505. S2CID 205776755.
- ^ Estrella MR, Boynton JR (2010). "General dentistry's role in the care for children with special needs: a review". Gen Dent (Review). 58 (3): 222–29. PMID 20478802.
- ^ da Fonseca MA (2010). "Dental and oral care for chronically ill children and adolescents". Gen Dent (Review). 58 (3): 204–09, quiz 210–11. PMID 20478800.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Stomatologija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
