Želudačni inhibicijski polipeptid
Želudačni inhibicijski polipeptid | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Identifikatori | |||||||
Simbol | GIP | ||||||
NCBI gen | 2695 | ||||||
HGNC | 4270 | ||||||
OMIM | 137240 | ||||||
RefSeq | NM_004123 | ||||||
UniProt | P09681 | ||||||
Ostali podaci | |||||||
Lokus | Hrom. 17 q21.3-q22 | ||||||
|
Želudačni inhibicijski polipeptid ili želudačni inhibicijski peptid (GIP), je glukozno-zavisni insulinotropni peptid, član porodice sekretinskih hormona.[1] Iako je slab inhibitor lučenja želučane kiseline, njegova glavna uloga je stimulirati lučenje insulina.[2]
Sinteza i transport
[uredi | uredi izvor]GIP je izveden iz 153-aminokiselinskog proproteina, kodiranog GIP genom i cirkulira kao biološki aktivan peptid sa 42 aminokiseline. Sintetiziraju ga K-ćelije, koje se nalaze u sluznici dvanaestopalačnog creva i jejunumu želučanocrijevnog trakta.[3]
Kao i svi endokrini hormoni, transportir se krvotokom.
Želudačni inhibitorni polipeptidni receptori su proteini od sedam transmembrana koji se nalaze na beta-ćelijama u pankreasu.
Funkcije
[uredi | uredi izvor]Tradicijski je nazvan gastrointestinalni inhibitorni peptid ili želučani inhibitorni peptid, a utvrđeno je da smanjuje lučenje želučane kiseline,[4] da zaštiti tanko crijevo od oštećenja kiselinom, smanjujući brzinu prijenosa hrane kroz želudac i inhibira pokretljivost probavnog trakta i lučenje kiseline. Međutim, ovo nije tačno, jer je otkriveno da se ti efekti postižu samo s večim fiziološkim razinama od normalnih i da se ti rezultati prirodno javljaju u tijelu kroz sličan hormon, sekretin.[5]
Sada se vjeruje da je funkcija GIP-a da inducira lučenje insulina, koja je stimulirana prvenstveno hiperosmolarnošču glukoze u dvanaestpalačnom crijevu.[6] Nakon ovog otkrića, neki istraživači preferiraju novo ime glukozo-zavisni insulinotropni peptid, zadržavajući pritom akronim "GIP". Količina izlučenog insulina veća je kada se glukoza uzima oralno, nego intravenozno.[7]
Pored svoje uloge inkretina, GIP je poznat po tome što inhibira apoptozu beta-ćelija gušterače i pospješuje njihovu proliferaciju. Također stimulira lučenje glukagona i nakupljanje masti. GIP receptori su izraženi u mnogim organima i tkivima, uključujući centralni nervni sistem, što mu omogućava da utiče na hipokampusno formiranje pamćenja i regulaciju apetita i sitosti.[8]
GIP se odnedavno pojavio kao glavni faktor u pregradnja kostiju. Istraživači sa Univerziteta u Angersu i Ulsteru dokazali su da je genetička ablacija GIP-ovog receptora kod miševa rezultirala dubokim promjenama mikroarhitekture kostiju, modifikacijom mreže adipokina.[9] Nadalje, nedostatak GIP-receptora također je povezan kod miševa sa dramatičnim smanjenjem kvaliteta kostiju i naknadnim povećanjem rizika od prijeloma.[10] However, the results obtained by these groups are far from conclusive because their animal models give discordant answers and these works should be analysed very carefully.
Patologija
[uredi | uredi izvor]Utvrđeno je da dijabetičari tipa 2 ne reagiraju na GIP i imaju niži nivo lučenja GIP-a nakon obroka, u odnosu na one koji nisu dijabetičari.[11] U istraživanju na nokaut-miševima utvrđeno je da odsustvo GIP receptora korelira sa rezistencijom na gojaznost.[12]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Meier JJ, Nauck MA (2005). "Glucagon-like peptide 1(GLP-1) in biology and pathology". Diabetes/Metabolism Research and Reviews. 21 (2): 91–117. doi:10.1002/dmrr.538. PMID 15759282.
- ^ Pederson RA, McIntosh CH (2016). "Discovery of gastric inhibitory polypeptide and its subsequent fate: Personal reflections". Journal of Diabetes Investigation. 7 Suppl 1: 4–7. doi:10.1111/jdi.12480. PMC 4854497. PMID 27186348.
- ^ Costanzo, Linda (2014). Physiology. Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier. str. 337. ISBN 9781455708475.
- ^ Kim W, Egan JM (Dec 2008). "The role of incretins in glucose homeostasis and diabetes treatment". Pharmacological Reviews. 60 (4): 470–512. doi:10.1124/pr.108.000604. PMC 2696340. PMID 19074620.
- ^ Creutzfeldt, Werner; Ebert, Reinhold; Ørskov, Cathrine; Bartels, Eckart; Nauck, Michael A. (1992). "Lack of Effect of Synthetic Human Gastric Inhibitory Polypeptide and Glucagon-LikePeptide 1 [7-36 Amide] Infused at Near-Physiological Concentrations on Pentagastrin-Stimulated Gastric Acid Secretion in Normal Human Subjects". Digestion (jezik: english). 52 (3–4): 214–221. doi:10.1159/000200956. ISSN 0012-2823. PMID 1459356.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Thorens B (Dec 1995). "Glucagon-like peptide-1 and control of insulin secretion". Diabète & Métabolisme. 21 (5): 311–8. PMID 8586147.
- ^ Boron, Walter F.; Boulpaep, Emile L. (2009). Medical physiology: a cellular and molecular approach (2nd International izd.). Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier. ISBN 9781416031154. Nepoznati parametar
|name-list-format=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć) - ^ Seino, Yutaka; Fukushima, Mitsuo; Yabe, Daisuke (2010). "GIP and GLP-1, the two incretin hormones: Similarities and differences". Journal of Diabetes Investigation. 1 (1–2): 8–23. doi:10.1111/j.2040-1124.2010.00022.x. PMC 4020673. PMID 24843404.
- ^ Gaudin-Audrain C, Irwin N, Mansur S, Flatt PR, Thorens B, Baslé M, Chappard D, Mabilleau G (Mar 2013). "Glucose-dependent insulinotropic polypeptide receptor deficiency leads to modifications of trabecular bone volume and quality in mice" (PDF). Bone. 53 (1): 221–30. doi:10.1016/j.bone.2012.11.039. PMID 23220186. Arhivirano s originala (PDF), 21. 7. 2018. Pristupljeno 3. 9. 2020.
- ^ Mieczkowska A, Irwin N, Flatt PR, Chappard D, Mabilleau G (Oct 2013). "Glucose-dependent insulinotropic polypeptide (GIP) receptor deletion leads to reduced bone strength and quality". Bone. 56 (2): 337–42. doi:10.1016/j.bone.2013.07.003. PMID 23851294.
- ^ Skrha J, Hilgertová J, Jarolímková M, Kunešová M, Hill M (2010). "Meal test for glucose-dependent insulinotropic peptide (GIP) in obese and type 2 diabetic patients". Physiological Research. 59 (5): 749–55. PMID 20406045.
- ^ Yamada Y, Seino Y (2004). "Physiology of GIP--a lesson from GIP receptor knockout mice". Hormone and Metabolic Research. 36 (11–12): 771–4. doi:10.1055/s-2004-826162. PMID 15655707.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Gastric inhibitory polypeptide na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)
- King, Michael W. (16. 11. 2006). "Gastrointestinal Hormones and Peptides". Indiana University – Purdue University Indianapolis School of Medicine. Arhivirano s originala, 6. 12. 2007. Pristupljeno 1. 10. 2006. Nepoznati parametar
|name-list-format=
zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=
) (pomoć) - -The medical biochemistry page Arhivirano 6. 12. 2007. na Wayback Machine
- PDB-KB2-P09681: Gastric inhibitory polypeptide