Afrodizija
Afrodizija je bio mali starogrčki helenistički grad u historijskoj i kulturnoj regiji Karija, na području zapadne Anadolije, u Turskoj. Nalazi se u blizini naselja Geyre, oko 100 km istočno od obale Egejskog mora i 230 km jugoistočno od Izmira.
Afrodizija je dobila ime po Afroditi, grčkoj boginji ljubavi, koja je ovdje imala svoj jedinstveni kultni lik, Afroditu Afrodizijsku. Prema Sudi, bizantijskoj enciklopediji, prije nego što je grad postao poznat kao Afrodizija (oko 3. vijeka p.n.e.) imao je još tri ranija naziva: Lelégōn Pólis,[1] Megálē Pólis i Ninóē.[2]
Nešto prije 640. godine, u kasnoantičkom periodu kada je grad bio u sastavu Bizantijskog Carstva, grad je preimenovan u Stauroúpolis.[3]
2017. godine upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.[4]
Historija
[uredi | uredi izvor]
Aphrodizija je bila glavni grad rimske provincije Karija. Tokom rimskog i bizantijskog perioda, sa padina u blizini grada vršena je eksploatacija bijelog i plavosivog karijskog mramora koji se upotrebljavao za izradu fasada i skulptura. Mermerne skulpture i skulptori iz Afrodizije postali su poznati u rimskom svijetu. Mnogi primjeri kipova otkriveni su u Afrodiziji, a neki prikazi Afrodite Afrodizijske također su preživjeli iz drugih dijelova rimskog svijeta, čak i sa područje grada Beje u današnjem Portugalu.[5]
Grad je imao zapažene škole kiparstva i filozofije, zadržavajući status centra paganstva sve do kraja 5. vijeka. Uništen je zemljotresom početkom 7. vijeka poslije čega nikada nije vratio nekadašnji prosperitet a sveden je na malo utvrđeno naselje na mjestu antičkog pozorišta. Otprilike u isto vrijeme, preimenovan je u Stauropolis radi uklanjanja paganske konotacija, ali već do 8. vijeka bio je poznat kao Karija, što će poslije prerasti u njegov turski naziv, Geyre.[6] U bizantijsko doba u gradu je bilo sjedište fiskalne administrativne jedinice (dioikesis).[6]
Grad je 1188. godine opljačkao pobunjenik Teodor Mankaf, a potom i Seldžučki Turci 1197. Grad je konačno potpao pod tursku kontrolu krajem 13. vijeka.
Arheološka iskopavanja
[uredi | uredi izvor]Prva formalna arheološka iskopavanja na lokalitetu sproveo je francuski željeznički inženjer Paul Augustin Gaudin 1904/5. Neki od arhitektonskih nalaza (uglavnom frize, pilasteri i kapitele) koje je otkrio na tom mjestu danas se nalaze u Britanskom muzeju.
Najnovija, aktivna iskopavanja započeo je Kenan Erim pod pokroviteljstvom Univerziteta u New Yorku 1962. godine, a trenutno ih vodi profesor R. R. R. Smith (sa Univerziteta u Oxfordu) i profesorica Katharine Welch sa Instituta likovnih umjetnosti Univerziteta u New Yorku. Otkrića otkrivaju da je raskošni program gradnje u gradskom centru pokrenuo i uglavnom finansirao Gaj Julije Zoil, mještanin koji je bio rob Gaja Julija Cezara, a koga je Oktavijan oslobodio. Kada se Zoilus vratio kao oslobođenik u svoj rodni grad, obdaren ugledom i bogatim nagradama za svoju službu, pronicljivo je postupio i grad priklonio Oktavijanu u njegovoj borbi za moć protiv Marka Antonija. To je osiguralo Oktavijanovu trajnu naklonost u obliku finansijskih privilegija koje su omogućavale gradu da napreduje.
U septembru 2014. dronovi težine oko 0,5 kg korišteni su za 3D mapiranje nadzemnih ruševina Afrodizije. Podatke analizira Austrijski arheološki institut u Beču.
U martu 2018. godine otkrivena je drevna grobnica na području gdje su vršena ilegalna iskopavanja. Grobnica je potom premještena u Afrodizijski muzej.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ For Greeks, "Leleges" denoted an ancient pre-Greek people.
- ^ See Suda Online s.v. Ninoe, [1] Arhivirano 24. 9. 2015. na Wayback Machine (accessed 25-12-2006); the elite of Aphrodisias linked their founding to the Assyrian ruler called in Greek Ninus, the eponymous founder also of Nineveh.
- ^ Siméon Vailhé, "Stauropolis" The Catholic Encyclopedia, 1912 full text, citing Heinrich Gelzer, Ungedruckte ... Texte der Notitiæ episcopatuum, 534. The name Tauropolis, said to have been borne by the town prior to that of Stauropolis, is an error of several scholars, e.g. Revue des études grecques 19:228-30; the error 'Tauropolis' derives from inscription IAph 42: see discussion by Roueché at ALA VI.48
- ^ UNESCO 2017 inscriptions
- ^ Peter Noelke, "Zwei unbekännte Repliken der Aphrodite von Aphrosias in Köln" Arkäologischer Anzeiger 98.1:107-31.
- ^ a b Nesbitt, John W.; Oikonomides, Nicolas, ured. (1994). "Karia/Stauropolis". Catalogue of Byzantine Seals at Dumbarton Oaks and in the Fogg Museum of Art, Volume 2: South of the Balkans, the Islands, South of Asia Minor. Washington, DC: Dumbarton Oaks Research Library and Collection. str. 167–169. ISBN 0-88402-226-9.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
