Idi na sadržaj

Baskijski jezik

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Baskijski jezik
euskara
Regije govorenjaBaskija, baskijska dijaspora
Države govorenja Španija
Francuska
Jezička porodica
  • Baskijski jezik
Broj govornikamaternji jezik: 750.000[1]
434.000 pasivnih govornika[1] i 6000 monoglota[2][3]
Sistem pisanjaLatinica (baskijska abeceda)
Brailleovo pismo
Službeni status
Služben uŠpanija (Baskija (autonomna zajednica), Navara)
Manjinski jezik uFrancuska (Nova Akvitanija: Atlantski Pireneji)
Regulator(i)Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1eu
ISO 639-2 / 5baq
ISO 639-3eu
Također pogledajte:
Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika
Područje Baskije i rasprostranjenost baskijskog jezika

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jezika u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirenejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. stoljeća. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju političke granice.

Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina u Álavi i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te centralne i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tokom stoljeća zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare) ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).

U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."[4] Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,[5] čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,[6] i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.[7] U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.[8] Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma.[9] Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati.[10] Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.

Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuskoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i suletinski u Francuskoj. Imena preuzimaju iz historijskih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua stvorena je kako bi se baskijski jezik mogao koristiti – i kako bi ga lahko razumjeli svi govornici baskijskog – u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.

Baskijski je jedini preživjeli izolirani jezik u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baska i njihovog jezika jest da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska keltskih i romanskih jezika, od kojih potonji danas geografski okružuju baskijsko govorno područje. Tipološki, s aglutinativnom morfologijom i poretkom ergativ–apsolutiv, gramatika baskijskog jezika ostaje znatno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsku abecedu koristi se latinica.

Porijeklo imena jezika

[uredi | uredi izvor]

U baskijskom jeziku koristi se naziv euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.

Službeni status

[uredi | uredi izvor]

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Dijalekti

[uredi | uredi izvor]

Strane riječi

[uredi | uredi izvor]

Osnovne fraze

[uredi | uredi izvor]
  • Bai – Da
  • Ez – Ne
  • Kaixo! – Zdravo!
  • Agur! / Aio! – Doviđenja!
  • Ikusi arte! – Vidimo se!
  • Eskerrik asko! – Hvala!
  • Egun on – Dobro jutro, dobar dan
  • Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
  • Arratsalde on – Dobro veče
  • Gabon – Laku noć
  • Mesedez – Molim
  • Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
  • Barkatu – Izvinjavam se
  • Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
  • Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
  • Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
  • Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
  • Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
  • Komunak – Toalet
  • Non dago komuna? – Gdje je toalet?
  • Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
  • Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
  • Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
  • Zorionak – Sretan praznik!
  • Zer moduz? – Kako si?

Brojevi

[uredi | uredi izvor]

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.

  • 1 – bat
  • 2 – bi
  • 3 – hiru
  • 4 – lau
  • 5 – bost
  • 6 – sei
  • 7 – zazpi
  • 8 – zortzi
  • 9 – bederatzi
  • 10 – hamar
  • 11 – hamaika
  • 12 – hamabi
  • 13 – hamahiru
  • 14 – hamalau
  • 15 – hamabost
  • 16 – hamasei
  • 17 – hamazazpi
  • 18 – hemezortzi
  • 19 – hemeretzi
  • 20 – hogei
  • 21 – hogeita bat
  • 22 – hogeita bi
  • 23 – hogeita hiru
  • 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
  • 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
  • 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
  • 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
  • 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
  • 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
  • 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
  • 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
  • 100 – ehun
  • 200 – berrehun
  • 300 – hirurehun
  • 1000 – mila
  • 2000 – bi mila
  • 1 000 000 – milioi bat
  • erdi - pola
  • gutxiago - manje
  • gehiago – više

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "VI° Enquête Sociolinguistique en Euskal herria (Communauté Autonome d'Euskadi, Navarre et Pays Basque Nord" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 21. 8. 2018. (2016) (fr)
  2. ^ "Egoera soziolinguistikoa, Euskal Herriko Soziolinguistikazko II. Inkesta (1996)" (PDF).(eu)
  3. ^ "Berezko hiztunak". Berria.eus. (eu)
  4. ^ Santiago de Pablo, "Lengua e identidad nacional en el País Vasco: Del franquismo a la democracia". In 'Le discours sur les langues d'Espagne : Edition français-espagnol', Christian Lagarde ed, Perpignan: Presses Universitaires de Perpignan, 2009, str. 53-64, str. 53
  5. ^ See Jose Carlos Herreras, Actas XVI Congreso AIH. José Carlos HERRERAS. Políticas de normalización lingüística en la España democrática", 2007, str. 2. Reproduced in https://cvc.cervantes.es/literatura/aih/pdf/16/aih_16_2_021.pdf
  6. ^ vidi "Articulo 1, Orden Ministerial Sobre el Registro Civil, 18 de mayo de 1938". Reproduced in Jordi Busquets, "Casi Tres Siglos de Imposicion", 'El Pais' online, 29. 4. 2001. https://elpais.com/diario/2001/04/29/cultura/988495201_850215.html.
  7. ^ See Communicacion No. 2486, Negociado 4, Excelentisimo Gobierno Civil de Vizcaya, 27 Octubre de 1949". A letter of acknowledgement from the archive of the Alcaldia de Guernica y Lumo, 2 November 2941, is reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ Arhivirano 20. 4. 2019. na Wayback Machine
  8. ^ See for example the letter from the Military Commander of Las Arenas, Biscay, dated 21 October 1938, acknowledging a fine for the public use of a Basque first name on the streets of Las Arenas, reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ Arhivirano 20. 4. 2019. na Wayback Machine
  9. ^ "Francisco Franco". HISTORY. A&E Television Networks. 9. 11. 2009.
  10. ^ Clark, Robert (1979). The Basques: the Franco years and beyond. Reno (Nevada): University of Nevada Press. str. 149. ISBN 0-87417-057-5.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Baskijski jezik
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskijski_jezik&oldid=3474036"